Zagrebačka nadbiskupija

Zagrebačka nadbiskupija

Spomen na ubijenog svećenika Dragutin Jesiha



Povodom 75. obljetnice smrti ubojstva ščitarjevskog župnika Dragutina Jesiha, u župnoj crkvi u Šćitarjevu, nakon misnog slavlja u nedjelju 24. studenog predstavljena je knjiga zauzetog vjernika laika Ivana Nađa „Ščitarjevski župnik, mučenik Dragutin Jesih i braća svećenici obitelji Jesih“ u izdanju Glasa Koncila te je u suradnji sa Zagrebačkom nadbiskupijom na vanjskom zidu župne crkve postavljena spomen ploča tom svjedoku katoličke vjere, ubijenom od nepoznatih počinitelja i pod nerazjašnjenim okolnostima 20. studenoga 1944. godine.

Svečanost je započela misnim slavljem koje je predvodio mons. Ivan Miklenić, v. d. direktor i glavni urednik Glasa Koncila u koncelebraciji sa mjesnim župnikom Stjepanom Tenšekom i umirovljenim svećenikom Antom Rotimom. Obraćajući se svim okupljenim župljanima, u duhu poruke svetkovine Krista Kralja svega stvorenja, mons. Miklenić je istaknuo spomen na nekadašnjeg ubijenog ščitarjevskog župnika Jesiha te je sve pozvao na molitvu da svi ljudi spoznaju da je cilj ljudskog vjerničkog života Isusovo kraljevstvo istine, pravde, slobode, ljubavi i mira.
Na završetku misnog slavlja župnik Tenšek je zahvalio Ivanu Nađu što je nositelj spomena o ubijenom župniku Dragutina Jesiha u ščitarjevskoj župi, a s novim inicijativama to je podigao na još višu razinu. Zatim su o novoobjavljenoj knjizi Ivana Nađa govorili su povjesničar i recenzent dr. Mijo Korade te profesorica Jelena Mršić, praunuka Zvonimira Jesiha (brata Dragutina Jesiha) i autor Ivan Nađ, koji su zatim otkrili spomen ploču postavljenu na vanjskom zidu župne crkve.



Na kamenoj spomen ploči, koju je blagoslovio mons. Miklenić, nalazi se i spomen znak Zagrebačke nadbiskupije „Arcidioecesis zagrabiensis martyribus suis“ (Zagrebačka nadbiskupija svojim svjedocima), izrađen za nadbiskupijsku  inicijativu postavljanja spomena na ubijene svećenike tijekom Drugog svjetskog rata i poraća, a prigodom 75. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata. Osim tog znaka, Zagrebačka nadbiskupija je u svom projektu omogućila da se pomoću QR koda i mobitela svi korisnici koji očitaju QR kod izravno povežu s nadbiskupijskom web stranicom na kojoj su postavljeni puno širi relevantni podatci vezani uz Dragutina Jesiha, ili druge svećenike stradalnike.

Na ploči su istaknuti najvažniji podatci o Dragutinu Jesihu – „svećenik, dobročinitelj i domoljub, pravednik među narodima. Rođen 8. svibnja 1895. u Stenjevcu, u Zagrebu. Zaređen za svećenika 16. ožujka 1918. u Chicagu. Dušobrižnik hrvatskih iseljenika u Americi od 1918. do 1930. u župama: Gary / Indiana, Milwaukee i West allis / Wisconsin, utemeljitelj  hrvatske  katoličke  zajednice, humanitarnih,  obrazovnih, odgojnih,  sportskih i orlovskih  društava  u Americi i Hrvatskoj.  Od 1930. godine u domovini upravlja župama: Požeški Brestovac, Ruševo, Gradec i Sladojevci. Župnik u župi  sv. Martina biskupa u Ščitarjevu od 16. ožujka 1942. do mučeničke smrti 20. studenoga 1944., ubijen zbog nesnošljivosti prema Katoličkoj Crkvi.“ Spomen–ploču, kako stoji napisano, podigli su zahvalni župljani na svetkovinu Krista Kralja, 24. studenoga 2019.
Svi okupljeni zatim su se, predvođeni članovima Križarske organizacije, uputili prema grob svećenika Dragutina Jesiha te tamo molili za pokojnog župnika Jesiha i za  sve vjerne mrtve.



Knjiga o trojici braće Jesih

Knjigu »Ščitarjevski župnik, mučenik, Dragutin Jesih i braća svećenici obitelji Jesih« autora Ivana Nađa objavljena je u nakladi Glasa Koncila, a povodom 75. obljetnice njegove mučeničke smrti. Knjiga je podijeljena u pet poglavlja i popraćena brojnim fotografskim prilozima. U prvom poglavlju predstavljena je obitelj Jesih, krojača Antona i supruge mu Ane, koji su u Zagreb doselili iz Sutlanske Poljane te su u tadašnjem zagrebačkom predgrađu, Stenjevcu i Vrapču, rodili o odgojili osmero djece. Drugo poglavlje prikazuje život i rad trojice braće svećenika iz obitelji Jesih: Ljudevita Jesiha (pastoralno djelovao u Vojnom Križu, Voći, Sveticama, Svetom Križu Začretje, Belcu i Mahičnom), Dragutina Jesiha, domoljuba i mučenika, i mons. Pavla Jesiha (pastoralno djelovao u Kašini, Prelošćici, Cirkveni te nakon 1946. u Rimu gdje postaje prvi urednik, pisac tekstova i čitač prve ondašnje Hrvatske sekcije Radio Vatikana).Treće poglavlje posvećeno je Dragutinu Jesihu, ščitarjevskomu župniku, svećeniku i mučeniku, dobročinitelju i »pravedniku među narodima«. Četvrto poglavlje donosi opširne recenzije mons. dr. sc. Mile Vidovića i dr. emeritusa Mije Korade, a peto donosi izvadak iz knjige mons. dr. Stjepana Kožula „Martirologij Crkve zagrebačke“ s tabličnim prikazom ubijenih svećenika Zagrebačke nadbiskupije u vrijeme komunizma.

Autor predgovora knjige mons. Nedjeljko Pintarić osvrće se na život Crkve u dvadesetom stoljeću, a osobito u Crkvama u bivšim komunističkim zemljama, za koje se kaže da je „stoljeće mučenikâ“. „Knjiga zaljubljenika u povijest i hrvatsku baštinu Ivana Nađa 'Ščitarjevski župnik, mučenik, Dragutin Jesih i braća svećenici obitelji Jesih' po prvi put u našoj javnosti obrađuje jedinstvenu temu svećeničkog djelovanja trojice braće, poniklih iz mnogobrojne zagorske obitelji Jesih. Rođeni u razmaku od nekoliko godina pri kraju 19. stoljeća, svega su nekoliko godina stariji od zagrebačkog nadbiskupa bl. Alojzija Stepinca, po svome su djelovanju bili zauzeti narodni svećenici u svom pastoralnom, dobrotvornom, društvenom i kulturnom radu: okretni, odgovorni, temeljiti, puni inicijativa i misionarskoga duha. Ideale koji su nadahnjivali generacije svećenika početkom 20. stoljeća izrekao je 25. lipnja 1934. mladi nadbiskup-koadjutor Stepinac zagrebačkim bogoslovima: svećenik se pouzdaje u Boga i odlučno radi Njemu na slavu i na korist duša; svećenik je pastir naroda i to mora uvijek živo u sebi osjećati; svećenik je borac Kristov koji se u svom pastoralnom radu ne obazire na nikakove stranke niti nikakova imena jer se ne može baviti stranačkom politikom, ali poštuje i ne boji se istaknuti svoje ljubavi prema hrvatskom narodu“.

Ti su poticaji nadahnjivali i braću Ljudevita, Dragutina i Pavla i od njih nisu odstupali, smatra mons. Pintarić, navodeći riječi sv. Ivana Pavla II. na misi beatifikacije Alojzija Stepinca 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici, koje se mogu primijeniti na braću Jesih, kao i na sve one koji su u tim vremenima stajali uz Kristov križ: „Oni su svojom žrtvom ujedinjenom s Kristovim patnjama pružili posebno svjedočanstvo, koje, unatoč zubu vremena, ništa ne gubi na svojoj rječitosti, nego nastavlja ižaravati svjetlo i širiti nadu“.

„Svjetlo djelovanja trojice braće Jesih, a osobito ubijenog ščitarjevskog župnika Dragutina, tek sada, a uz veliku pomoć ove knjige, izlazi iz tame prešućivanja, falsificiranja i zaborava. S obzirom na činjenicu da se poslije 1945. godine, u vremenu komunističkog totalitarizma, o nijednom drugom zvanju ili staležu nije govorilo s toliko mržnje te pogrdnih i negativnih konotacija, kao o svećeničkom zvanju, jednostavno je zaključiti da je bezbožna propaganda puna mržnje 'zaslijepila duhovne vidike i zaslijepila savjest da ti ljudi nisu bili u mogućnosti da se oslobode i uvide istinu u njezinom pravom sadržaju', kako je to znao reći kardinal Franjo Kuharić“, istaknuo je mons. Pintarić.

Podsjetivši na najnoviju rezoluciju Europskog parlamenta od 19. rujna 2019., pod nazivom „Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe“, koja između ostaloga, „izražava svoje duboko poštovanje za svaku žrtvu tih totalitarnih režima i poziva sve europske institucije i aktere da učine sve što je u njihovoj moći kako bi održali sjećanje na stravične totalitarne zločine protiv čovječnosti i sustavna teške kršenja ljudskih prava, pobrinuli se da ih se iznese pred sudove i zajamčilo da se takvi zločini više nikada ne ponove; naglašava važnost očuvanja sjećanja na prošlost jer bez sjećanja ne može biti pomirenja te ponavlja svoj ujedinjeni stav protiv svakog oblika totalitarne vlasti, bez obzira na njezinu ideološku pozadinu“ te poziva se sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim, mons. Pintarić je zaključio: „Ova knjiga Ivana Nađa doprinos je tom pravednom traženju otimanja zaboravu onih stradalnika i patnika koji se sada ničime ne mogu obraniti, osim vapaja Vječnosti za istinom i pravdom.  Kada se istina iskrivljuje na štetu drugoga ili drugih, onda se treba boriti za istinu. Autor, prepoznajući u sebi tu obvezu djelovanja za istinu, bez „srdžbe i pristranosti“ iznosi činjenice, potkrjepljuje ih arhivskim izvorima, donosi brojne fotografije i čitatelju omogućuje lagano čitanje i spoznavanje ljudskih sudbina i okolnosti u kojima su živjeli“.
Knjiga se može nabaviti u web knjižari Glasa Koncila kao i u župnom uredu u Ščitarjevu.

PROLISTAJTE KNJIGU: 

POGLEDAJTE VIDEO: