Hrvatsko-češko društvo obilježilo 60. obljetnicu Stepinčeve smrti
![](https://www.zg-nadbiskupija.hr/UserDocsImages/arhiva/stories/SLIKE/2020/3/Hrvatsko-češko društvo, Stepinac.jpg)
Hrvatsko-češko društvo obilježilo je 3. ožujka u Češkom domu u Zagrebu 60. obljetnicu smrti blaženog Alojzija Stepinca predavanjem „Mila Wod i blaženi Alojzije Stepinac” koje je održala novinarka i publicistica Matija Maša Vekić, autorica knjige „Hrvatska kiparica Mila Wod”, posvećene životu i djelu te istaknute hrvatske kiparice češkog podrijetla.
Mila Wod rodila se 1888. u Budimpešti kao Ljudmila Wodsedalek, od oca Čeha i majke Hrvatice. Kiparstvo je diplomirala 1911. u Zagrebu, 1912./1913. usavršavala se u Parizu gdje je upoznala Augusta Rodina, a 1919. boravila je u Pragu gdje je upoznala supruga, kipara Viktora Samuela Bernfesta. Bila je prva školovana hrvatska kiparica, a djela je potpisivala umjetničkim imenom Mila Wod (ili Vod). Djelovala je kao likovna pedagoginja u Petrinji (1920. – 1933.), Karlovcu (1933. – 1938.) i Zagrebu (1938. – 1950.). Od 1942. do 1945. godine vodila je Odjel za umjetnost Katoličke akcije i imala atelijer u Nadbiskupskom dvoru na Kaptolu u Zagrebu. Izradila je među ostalim reljefe u velikoj čitaonici stare zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a između dva svjetska rata izradila je brojne portrete.
Autorica je spomenika Stjepanu Radiću u Petrinji, prvoga javnog spomenika u Hrvatskoj koji je izradila jedna žena, postavljenog 1936. Spomenik je 1991. srušen u srpskoj agresiji i ponovno postavljen 1999. Nakon pogibije sina Jurice u logoru Jasenovac 1945. radi isključivo djela sakralne tematike koja se nalaze u crkvama u Zagrebu (crkva Gospe Lurdske i kapela Corpus Domini), Mariji Bistrici, Brezovici, Ćokovcu, Pagu, Sinju, Metkoviću, Fojnici, Prelošćici, Opatiji, Iloku, Rovinju i Krašiću. Blisko je surađivala s kardinalom Alojzijem Stepincem tijekom njegova zatočeništva u Krašiću te mu nakon njegove smrti u tajnosti izradila posmrtnu masku koja se nalazi na Stepinčevu grobu u zagrebačkoj katedrali. Mila Wod umrla je u Zagrebu 18. listopada 1968.
![](https://www.zg-nadbiskupija.hr/UserDocsImages/arhiva/stories/SLIKE/2020/3/mila-vod-714x1024.jpg)
Stepinac je održavao i veze s češkom manjinom pa je 1935. kao nadbiskup koadjutor posjetio Češki dom Tomáša Masaryka u Hercegovcu, a 1938. je kao nadbiskup dozvolio svećenicima iz Češke da održavaju misije među hrvatskim Česima jer isto čine i hrvatski svećenici među Hrvatima u Americi. Važna Stepinčeva gesta bio je njegov blagoslov novosagrađenoga Češkoga doma u Daruvaru u lipnju 1939., tri mjeseca nakon njemačke okupacije Češke, kada je pred oko 3000 nazočnih Čeha i Slovaka neočekivano održao govor koji je ostavio snažan dojam jer je u njemu izrazio nadu da će Česi ponovno vratiti svoju slobodu, odnosno da će „ponovno doživjeti nekadašnju slavu i veličinu kao u doba čeških kraljeva, da će opet procvasti jer je to narod dobar i velik duhom.” Nazočnim Hrvatima Stepinac je poručio da poštuju češki narod jer je to „narod velik i slavan, koji će se iz svoje nesreće opet narasti do svoje nekadašnje slave.” Stepinac se u to vrijeme angažirao i oko pružanja pomoći izbjeglicama uz Češke pa u njegovim biografijama piše da je među osobama koje je spasio bio i šef tajne službe čehoslovačke vlade koji je pobjegao s vladinim dokumentima te više čeških intelektualaca.
Lipovac je podsjetio da je u Češkoj sličnu sudbinu poput Stepinca doživio praški nadbiskup Josef Beran koji je od 1949. do 1965. bio bez suda interniran u nekoliko čeških mjesta, a nakon što je imenovan kardinalom pušten u Rim gdje je i umro 1969. Hrvatski kardinal Franjo Šeper tom ga je prigodom nazvao drugim svetim Vojtjehom (aludirajući na praškog biskupa iz desetog stoljeća koji je također bio prisiljen otići u progonstvo), a papa Pavao VI. naredio je da se kardinal Beran pokopa u kripti bazilike Sv. Petra gdje počivaju pape. Ondje je bio pokopan sve do 2018. kada je prenesen u Prag. Na šestu obljetnicu smrti kardinala Stepinca, kardinal Beran je 10. veljače 1966. predvodio misu zadušnicu u Hrvatskoj crkvi svetog Jeronima u Rimu. Za Berana je postupak beatifikacije pokrenut 1998., iste godine kad je Stepinac proglašen blaženim, a obojica pripadaju skupini kardinala iz srednje i istočne Europe koji su bili žrtve komunističkog režima. (IKA)