Zagrebačka nadbiskupija

Prije Angelusa

Draga braćo i sestre, dobar dan!

Današnji odlomak iz Evanđelja (usp. Mk 1, 21-28) opisuje jedan tipičan dan Isusove službe. Posebno treba reći da se događaj odigrava subotom, na dan posvećen odmoru i molitvi, ljudi su išli u sinagogu. U sinagogi u Kafarnaumu Isus čita i tumači Pisma. Prisutni su privučeni načinom na koji govori; obuzima ih velika udivljenost zato što pokazuje autoritet različit od onog pismoznanaca (r. 22). Isus se, k tome, pokazuje moćnim i na djelima. Naime, u sinagogi se neki čovjek obrušava na njega razotkrivajući da je Božji Poslanik; On prepoznaje zlog duha, naređuje mu da iziđe iz toga čovjeka i tako ga izgoni iz njega.

Ovdje se vide dva karakteristična elementa Isusova djelovanja: propovijedanje i čudesna ozdravljenja: propovijeda i ozdravlja. Oba se ta vida ističu u odlomku evanđeliste Marka, ali je naglašeniji vid propovijedanja; izgon zloduha predstavljen je kao potvrda njegove jedinstvene „vlasti“ i njegova učenja. On propovijeda s vlastitom vlašću, kao onaj koji posjeduje učenje koje crpi iz sebe, a ne kao pismoznanci koji su ponavljali prethodne tradicije i zakone koji su im preneseni. Ponavljali su „riječi, riječi, samo riječi… (na tal. “parole, parole, soltanto parole…” nap. pr.) – kao što pjeva velika Mina. To je bilo upravo to: samo riječi.

Kod Isusa, naprotiv, riječ ima vlast, ona je moćna, Isus je moćan. I to dotiče srce. Isusovo učenje ima samu vlast Boga koji govori; naime, samo jednom zapovijeđu lako oslobađa opsjednutoga od zloga i ozdravlja ga. Zašto? Zato što njegova riječ čini ono što kaže, zato što je On konačni prorok. Ali zašto kažem to, da je konačni prorok? Sjetimo se Mojsijeva obećanje. Mojsije kaže: „Proroka kao što sam ja – kao što sam ja! – podignut će ti Bog tvoj: on će vas učiti“ (usp. Pnz 18, 15). Mojsije najavljuje Isusa kao konačnog proroka. Zato [Isus] ne govori ljudskom nego božanskom vlašću, jer ima vlast biti konačni prorok, to jest Sin Božji koji nas spašava, koji nas sve ozdravlja.

Drugi vid – ozdravljenja, pokazuje da je Kristovo propovijedanje usmjereno na pobjedu nad zlom prisutnim u čovjeku i u svijetu. Njegova je riječ uperena izravno protiv Sotonina kraljevstva, dovodi ga u krizu i tjera ga na uzmak, prisiljavajući ga da napusti svijet. Taj opsjednuti – taj opsjednuti, opsjednuti čovjek – do kojeg je došla Gospodnja zapovijed, biva oslobođen i pretvara se u novu osobu. Usto, Isusovo propovijedanje pripada logici suprotnoj logici svijeta i logici zla: njegove se riječi otkrivaju kao preokret pogrešnog poretka stvari. Zloduh prisutan u opsjednutom, naime, viče dok se približava Isusu: „Što ti imaš s nama, Isuse Nazarećanine? Došao si da nas uništiš?“ (r. 24). Ti izrazi ukazuju na to da između Isusa i Sotone nema ničeg zajedničkog: oni su na potpuno različitim planovima; oni nemaju ništa zajedničko; jedan su nasuprot drugome.

Isus je moćan, privlači ljude svojim autoritetom, a ujedno i prorok koji oslobađa, obećani prorok koji je Sin Božji koji ozdravlja. Slušamo li Isusove riječi koje su tako moćne i imaju u sebi vlast? Ne zaboravite uvijek u džepu ili torbi nositi malo Evanđelje da ga možete čitati tijekom dana i slušati tu moćnu Isusovu riječ. Usto, svi imamo probleme, svi imamo grijehe, svi imamo duhovnih bolestî. Molimo Isusa: „Isuse, ti si prorok, Sin Božji, onaj koji obećan da nas ozdravi. Izliječi me!“ Tražiti od Isusa ozdravljenje od naših grijehâ, od naših zala.

Djevica je Marija uvijek čuvala Isusove riječi i geste u svom srcu i slijedila ga je s potpunom raspoloživošću i vjernošću. Neka pomogne i nama da ga slušamo i slijedimo, da iskusimo znakove njegova spasenja u svom životu.

Nakon Angelusa

Draga braćo i sestre,

prekosutra, 2. veljače, proslavit ćemo blagdan Prikazanja Gospodinova u hramu, kada su Šimun i Ana, oboje u poodmakloj dobi, prosvijetljeni Duhom Svetim, prepoznali Isusa kao Mesiju. Duh Sveti i danas kod starijih osoba nadahnjuje misli i riječi mudrosti: njihov je glas dragocjen jer pjeva hvale Bogu i čuva korijene narodâ. Podsjećaju nas da je starost dar i da su bake i djedovi spona koja povezuje naraštaje kako bi se mladima prenijelo iskustvo života i vjere. Bake i djedovi su često zaboravljeni, a mi zaboravljamo to bogatstvo čuvanja korijenâ i prenošenja.

Zato sam odlučio ustanoviti Svjetski dan baka i djedova i starijih osoba, koji će se slaviti svake godine u Crkvi na četvrtu nedjelju u srpnju, uoči spomena svetih Joakima i Ane, Isusovog djeda i bake. Važno je da se bake i djedovi susreću s unucima i da se unuci susreću s djedovima i bakama, jer – kako kaže prorok Joel – bake i djedovi će sanjati pred svojim unucima, imat će snove [velike želje], a mladi, uzimajući snagu od svojih djedova i baka ići će dalje kroz život, prorokujući. A upravo je 2. veljače blagdan susreta baka i djedova s unucima.

Danas se slavi Svjetski dan oboljelih od gube, koji je prije više od šezdeset godina pokrenuo Raoul Follereau, a posebno su ga promicale udruge nadahnute njegovim humanitarnim radom. Izražavam svoju blizinu onima koji pate od te bolesti i potičem misionare, zdravstvene djelatnike i volontere predane svojoj službi. Pandemija je potvrdila koliko je neophodno zaštititi pravo na zdravlje najugroženijih osoba: nadam se da će se vođe država udružiti u naporima za liječenje oboljelih od Hansenove bolesti i za njihovo uključivanje.

Od srca pozdravljam dječake i djevojčice Katoličke akcije ove Rimske biskupije – nekoliko ih se nalazi ovdje – okupljene na sigurnom u župama ili povezane putem interneta, povodom Karavane mira. Unatoč hitnoj zdravstvenoj situaciji, i ove su godine, uz pomoć roditelja, odgajatelja i svećenika asistenata, priredili tu divnu inicijativu. Oni nastavljaju promicati inicijative, bravo vi! Dođite naprijed, samo hrabro! Baš ste sjajni, hvala! A sada zajedno poslušajmo poruku koju će nam neki od njih, koji su ovdje, pročitati u ime svih.

Čitanje poruke

Obično su ti dječaci i djevojčice donosili balone koje se puštalo prozor, ali danas smo zaključani ovdje pa to nije moguće. Ali budete sigurno sljedeće godine!

Svoj srdačni pozdrav upućujem svima vama, povezanim putem različitih sredstava komunikacije. Svima želim ugodnu nedjelju. Ne zaboravite, molim vas, moliti za mene. Dobar tek svima i doviđenja!