Sveti Josip – utjeha bijednih
Povodom Godine sv. Josipa, koju je proglasio papa Franjo apostolskim pismom Patris corde, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije priredio je tematske tekstove prema Stepinčevim propovijedima o sv. Josipu prema litanijama sv. Josipa. Tekstovi su obogaćeni citatima iz samih propovijedi, koje su objavljene u knjizi mons. Jurja Batelje Blaženi Alojzije Stepinac: Sveti Josip – Propovijedi prema litanijama sv. Josipa iz 2009. godine.
- Prvi tekst: Sveti Josip - stidljivi čuvar Djevice
- Drugi tekst: Sveti Josip - slavni porod Davidov
- Treći tekst: Sveti Josip - svjetlost patrijarha
- Četvrti tekst: Sveti Josip - hranitelj Sina Božjega
- Peti tekst: Sveti Josip - brižni branitelj Kristov
- Šesti tekst: Sveti Josip - uzor radnika
- Sedmi tekst: Sveti Josip - glavar slavne Obitelji
- Osmi tekst: Sveti Josip - potpora obitelji
- Deveti tekst: Sveti Josip – pokrovitelj svete Crkve
- Deseti tekst: Sveti Josip - pravedan
- Jedanaesti tekst: Sveti Josip - prečist
- Dvanaesti tekst: Sveti Josip - premudar
- Trinaesti tekst: Sveti Josip - jak
- Četrnaesti tekst: Sveti Josip - pokoran
- Petnaesti tekst: Sveti Josip - zaručnik Bogorodice
- Šesnaesti tekst: Sveti Josip - ogledalo strpljivosti
- Sedamnaesti tekst: Sveti Josip - ljubitelj siromaštva
- Osamnaesti tekst: Sveti Josip - ures domaćeg život
- Devetnaesti tekst: Sveti Josip - čuvar djevica
- Dvadeseti tekst: Sveti Josip - ufanje bolesnih
Ovog tjedna donosimo tekst koji tematizira litanijski zaziv Utjeho bijednih, moli za nas!
Slika sv. Josipa s Isusom Kristine Mareković
Sveti Josip – utjeha bijednih
Blaženi Alojzije Stepinac na početku ove propovijedi ističe kako se "Gospodin Bog pobrinuo u svojoj očinskoj dobroti da ljudi na toj zemlji, kad ih snađe bijeda i nevolja svake vrste, nađu utjehu na nebu kod svetaca Božjih, koji su proživjeli slične životne nevolje. Uz Presvetu Djevicu Mariju, najveća je takva utjeha ljudima bez sumnje onaj, koga nas Crkva uči zazivati: "Utjeho bijednih, moli za nas!" To je sv. Josip" (Batelja, 2009: 145-146).
Stepinac nas podsjeća kako je sv. Josip doživio brojne nedaće te kako nema boljeg sveca, osim Blažene Djevice Marije, koji bi mogao utješiti čovjeka u bilo kojoj situaciji. "Ako se na njega obrati netko koga je snašlo siromaštvo, zar ga nije i sam sv. Josip iskusio u svom životu? Ali, zar nije on iskusio isto tako ljubaznu providnost Božju, koja je bdjela nad njim da je mogao uvijek priskrbiti što je trebalo Isusu i Mariji, za koje se morao brinuti radom svojih ruku?" (Batelja, 2009: 147). Stepinac navodi kako se sv. Josipu mogu i trebaju obratiti i roditelji kada izgube dijete, oni koji izgube svoja materijalna dobra, oni koji su nepravedno progonjeni, oni koje muče problemi u braku... "Ako se na njega obrati jedan bračni drug zbog sumnje na svoga bračnoga druga, tko će mu bolje riješiti tu sumnju nego sv. Josip, koji je i sam pretrpio sličnu tešku kušnju kada nije znao razjasniti trudnoću svoje Prečiste Zaručnice?" (Batelja, 2009: 147).
Kip sv. Josipa u zagrebačkoj katedrali
"Najbolja utjeha za svakoga čovjeka jest ako mu se u bijedi i nevolji stvarno pomogne. I to može najbolje sveti Josip, koji je tako blizu Isusu, koji je, prolazeći nekoć zemljom, samo činio dobro" (Batelja, 2009: 148), savjetuje nas naš Blaženik i naglašava kako je u svijetu "uvijek bilo bijede i nevolje, a danas, poslije strašnog svjetskog rata, više nego ikada prije. Svima koji pate dovikuje sveta Crkva, što je nekoć faraon u Egiptu govorio svojim Egipćanima kada su za vrijeme gladi navalili k njemu: "Idite k Josipu!" I Crkva ponavlja to svoj svojoj djeci: "Idite k svetom Josipu u svim nevoljama duše i tijela, k Josipu, koji je velika i moćna utjeha bijednih!" Idite u prvom redu sv. Josipu u nevoljama i bijedama duše! To je zapravo jedina prava bijeda i nevolja." (Batelja, 2009: 148-149).
Stepinac pred nas stavlja priču o perzijskom vladaru koji je "dao dozvati k sebi mudrace i onda ih zapitao koja je najveća bijeda na zemlji. Prvi je odgovorio da je najveća bijeda za čovjeka na zemlji bolest. Drugi je odgovorio da je najveća bijeda za čovjeka na zemlji starost. Treći je odgovorio da je najveća bijeda za čovjeka na zemlji imati smrt pred očima, a gledati natrag na jedan izgubljeni proigran život. Ovaj je posljednji bez sumnje najbolje pogodio. S takvim bijednicima ima sv. Josip najviše samilosti i takve najradije pomaže, jer, veli Isus Krist, "što koristi čovjeku, ako cijeli svijet zadobije, a na duši svojoj trpi štetu. Kakvu će zamjenu dati čovjek za dušu svoju?" (Mt 16, 26). Blago čovjeku koji shvati smisao te velike istine pa se svakodnevno preporučuje velikom svetom Josipu, da ga svojim zagovorom oslobodi bijede duše, to jest grijeha, i isprosi mu mir Božji, koji nadilazi svaki um!" (Batelja, 2009: 149).
O knjizi Blaženi Alojzije Stepinac: Sveti Josip - Propovijedi prema litanijama sv. Josipa više možete pronaći na stranici Zagrebačke nadbiskupije.
Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
IZVOR: Batelja, Juraj (2009) Blaženi Alojzije Stepinac: Sveti Josip - Propovijedi prema litanijama sv. Josipa. Zagreb: Postulatura blaženoga Alojzija Stepinca.