Zagrebačka nadbiskupija

Zagrebačka nadbiskupija

Blažena Djevica Marija tijekom liturgijske godine: Gospa Fatimska

 


13. svibnja

Gospa Fatimska

neobvezatni spomendan


Povijesni razvoj

Treće tipsko izdanje Rimskog misala (2000.) predviđa za slavlje 13. svibnja kao neobavezni marijanski spomendan, a odnosi se na šest ukazanja Blažene Djevice (od 13. svibnja do 13. listopada 1917.) trojici Aljustrelskih pastira: Luciji Santos od Isusa, Franji i Jacinti Marti. Franju (umro 1919.) i Jacintu (umrla 1920.), papa Ivan Pavao II. proglasio je blaženima u Fatimi 13. svibnja 2000. Sestra Lucija umrla je 13. veljače 2005. Tijekom beatifikacije u Fatimi pročitan je i interpretiran posljednji dio memoara sestre Lucije, odnosno treća tajna na koju se tada pozvao i kardinal Ratzinger te ponovio kako ukazanja nisu dogme, „naprotiv… na kraju će se tajna staviti u svoje okvire. To je zbog toga što se ne smije očekivati puno od privatnih objava. Iako za one koji to žele predstavljaju pomoć u molitvi, za kršćanski život, općenito za kršćanina, zasigurno nisu ključne (usp. Regno-attualità 45 [12/2000] 382). U konačnici i zborna molitva ovog spomendana odnosi se na poruku (pokora i molitva za spas svijeta), a ne na povijesne događaje.


Foto: Kip Gospe Fatimske u dekanatu Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu
 


Likovni prikaz svetkovine

Kao što je to bilo i u Lurdu, tako se i u Fatimi Blažena Djevica ukazuje u liku Bezgrešne čije štovanje raste tijekom razdoblja Protureformacije. Marija se pojavljuje sva u svjetlu, jačem od sunca. U nemogućnosti da opiše svjetlost i ljepotu Djevičine haljine Lucija je opisala samo zlatnu nit na rubu plašta, sličnu zraci sunca. U ukazanju je sve u svjetlu, čak i zrake koje izlaze iz Djevičina srca i spuštaju na male svjedoke. Na Mariju su ovdje primijenjeni atributi Krista koji se preobrazio na gori Tabor. Likovni prikaz ukazanja u većini se razlikuje od onih koje nalazimo u drevnoj ikonografskoj tradiciji u kojoj se Marija prikazuje kao ona koja je svjedok utjelovljenja i koja je puna Kristova čovještva.    


Liturgijsko slavlje

Spomendan je neobvezatni i slavi se u uskrsno vrijeme. Gdje se slavi kao svetkovina ili kao titular za misni obrazac može se uzeti jedan od onih koji se donose u Zbirci misa o Blaženoj Djevici MarijiVazmeno vrijeme, str. 53-55. Drugdje se toga dana za misni obrazac uzima onaj od dotičnog dana uskrsnog vremena.
 
Uvod
Braćo i sestre, danas se spominjemo Blažene Djevice Marije, a njezin današnji spomen odnosi se na njezinih šest ukazanja u Fatimi koja su se zbila u razdoblju od 13. svibnja do 13. listopada 1917. No, više od samoga sjećanja na ova ukazanja, na ovoj euharistiji želimo se zahvaliti Ocu na Majci Uskrsloga koja prati Crkvu tijekom ovoga vremena nevolja i progona. Prihvatimo poziv na pokoru i molitvu koji nam je Blažena Djevica uputila preko malih pastira u Fatimi i uđimo u ovu euharistiju povjeravajući sebe i svijet Božjem milosrđu koje želi da se svi ljudi spase.
 
Molitva vjernika
Braćo i sestre, u zajedništvu s Blaženom Djevicom Marijom molimo da nas snaga zla i smrti ne udalje od spasenja koje nam je Otac darovao po svome Sinu, Gospodaru života koji je pobijedio smrt.   
 
R. Dođi kraljevstvo tvoje, Gospodine.
 
- Za Crkvu: da i dalje bude hrabra u naviještaju Evanđelja i da radosna vijest uskrsnuća pobjedi zlo i tamu koje obavija povijest čovječanstva, molimo te: 
 
- Za sve one koji rade na uspostavi mira i sloge među narodima: da po svoj zemlji prestanu ratovi koji siju žalost i bijedu, molimo te:   
 
- Za sve koji ustraju u zlu i ne traže Boga: da ih svjedočanstvo vjernika otvori za Božje milosrđe i ljubav koje želi da se svi ljudi spase, molimo te:    
 
- Za nas okupljene na euharistiju: da se, slušajući zapovijed našeg Učitelja i Gospodina, ne umorimo u molitvi Ocu za obraćenje i mir cijelog svijeta,  molimo te:
 
Gospodine, Bože milosrđa, koji si spor na srdžbu, a bogat dobrotom, čuj molitvu svoje Crkve, koja te za spas svijeta moli zajedno s Majkom tvoga Jedinorođenca. Koji živi i kraljuje u vijeke vjekova.
 
Molitva Gospodnja
Otac nam je darovao svoga Sina koji je pobijedio smrt. Sada moli zajedno s našim glasom za dolazak Božjeg kraljevstva kako bi se grešnicima otpustili dugovi, a čovjek da se oslobodi od zla. Stoga smijemo govoriti: Oče naš...


Tekstovi, čiji će prijevodi biti ovdje dostupni, objavljivani su tijekom 2005. i 2006. u Rivista di Pastorale Liturgica, a kasnije su skupljeni u knjižicu s naslovom „Maria nell`anno liturgico“ koju su uredili Raffaela D`Este, Daniele Piazzi, Patrizio Rota Scalabrini i Silvano Sirboni.
 
Prijevod objavljujemo uz pismenu suglasnost izdavača Queriniana, Brescia (Italija) isključivo za Internet stranice Zagrebačke nadbiskupije.
 
vlč. Tomislav Hačko