Zagrebačka nadbiskupija

Katedra socijalnog nauka Crvke Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suorganizaciji s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije priredila je znanstveni simpozij o 120. obljetnici enciklike pape Lava XIII. Rerum novarum. Simpozij s temom "O novim stvarima u suvremenoj Hrvatskoj" održan je u subotu, 11. lipnja u dvorani "Vijenac", Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu.

U pozdravnoj riječi, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić je istaknuo da je Crkva ona koja je pozvana gledati situaciju čovjeka u svijetu što bismo mogli reći da je novo u toj enciklici. Papa Lav XIII. Dao je obvezu Crkvi da se odgovorno odnosi prema mnogim stvarima, rekao je kardinal, jer život čovjeka u svijetu izaziva Crkvu da se otvara novim prilikama, novim izazovima i da čovjeku u konkretnoj situaciji njegova života dade ono svjetlo koje dolazi od Evanđelja. Lav XIII. govori o otvorenosti koju Crkva treba imati i prema onome što dolazi, da prihvati izazove. Želim da i ova obljetnica i ovaj skup bude izazov svima nama da se ne zatvaramo. Treba gledati nove prilike, nove izazove i u svjetlu socijalnog nauka Crkve naći nove odgovore za današnja pitanja, rekao je kardinal Bozanić.

Apostolski nuncij u RH nadbiskup Mario Roberto Cassari je istaknuo kako enciklika Rerum novarum daje poniznu i smjelu zadaću kršćanima da budu moralna vertikala društva, sol zemlje i svjetlo svijeta, te je tako najznačajnija među dokumentima socijalnog nauka Crkve. Kratko se osvrnuo na enciklike koje su doticale socijalne teme nakon Rerum novarum do bl. Ivana Pavla II. Podsjetio je, kako je papa Benedikt XVI. istaknuo da se socijalni nauk Crkve temelji na onome što su nam ostavili apostoli i crkveni oci, a zatim prihvatili i produbili veliki crkveni naučitelji. Ova enciklika danas se smatra remek djelom, jer je nadmašila epopeju razdoblja u kojem je nastala uzevši u obzir političke i socijalne okolnosti. Riječ je o dinamici misaone smjelosti koja je izazov, te daje aktualnost ovome dokumentu i danas.

Predsjednik HBK đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić podsjetio je kako niti jedna enciklika u Crkvi nije tako dugo „trajala" kao Rerum novarum, i to sve do danas. Enciklika je temeljni tekst kasnijih papinskih dokumenata koji su pape dorađivali prema potrebi vremena, rekao je nadbiskup Srakić, te se kratko osvrnuo na odjek enciklike u našim krajevima. Posebno je u tom kontekstu istaknuo biskupa Strossmayera koji je temu enciklike 1892. godine obradio u korizmenoj poruci, no više od toga, on ju je živio. Također je nadbiskup Srakić podsjetio kako se u ono vrijeme i u našim sjemeništima živo raspravlja o temama vezanim uz socijalni nauk Crkve. Tako je enciklika u povijesti do danas ostala uporište socijalnog nauka i djelovanja Crkve u svijetu, zaključio je nadbiskup.

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić je osvrćući se na današnje vrijeme i promjene koje ono donosi, važnim istaknuo da Crkva prihvati izazove, jer je enciklika snaga za dalekovidnu poruku koja je aktualna i danas. Naime, Crkva je prije 120 godina dala postavke koje nisu nadmašene ni danas, jer se danas Crkva svojim poslanjem uključuje u rješavanje problema.

U vremenu opće dezorijentiranosti, Crkva sa svojim vrednotama je najaktualnija i u društvu može pružiti odgovore na mnoga pitanja, istaknuo je akademik, te se kratko osvrnuo na pohod pape Benedikta XVI. Čestitajući organizatorima, istaknuo je kako je cijela organizacija nadmašila sve moguće standarde, te pokazala da postoji jedna druga Hrvatska, osim one koju vidimo u medijima, i da Crkva može pružiti odgovor na mnoga pitanja.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš je nastavljajući se na prethodnika, istaknuo kako smo danas u vremenu kad treba tražiti nova rješenja, a svojevrsne tvornice kreativnosti su dobrim dijelom sveučilišta.

Podsjetio je na govor pape Benedikta XVI. u HNK s naglaskom na savjest, te istaknuo kako nakon svih lomova savjest je spremnost na hrabrost dati odgovore.

Dekan KBF-a Josip Oslić je istaknuo kako je namjera simpozija osvijetliti važne aspekte socijalnog nauka Crkve u kontekstu naše suvremenosti. Podsjetio je na svečanu akademiju kojom je 1991. godine obilježena 100. obljetnica enciklike, te na glavno izlaganje koje je tada održao biskup Srakić. Govoreći o samoj enciklici, dr. Oslić je rekao kako je problem velikih promjena u svijetu koje ni samu Crkvu nisu mogli ostaviti ravnodušnim, iznjedrilo potrebu da se nešto pokrene. Upravo je u tome veličina Leon XIII., zaključio je.

Nastavljajući se na prethodnika, u ime organizatora sudionicima simpozija obratio se i pročelnik Katedre socijalnog nauka Crkve dr. Stjepan Baloban. Podsjetio je kako je upravo spomenuta akademija u povodu 100. obljetnice enciklike, otvorila prostore socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj, te potaknula osnivanje Centra i Katedre. (IKA)