Zagrebačka nadbiskupija

Uoči blagdana bl. Alojzija Stepinca kojeg slavimo 10. veljače, donosimo reportaže iz župa posvećenih našem Blaženiku. U Zagrebačkoj nadbiskupiji one se nalaze u Bestovju-Novakima-Rakitju, Velikoj Gorici, na Trnjanskoj Savici u Zagrebu i u Dugoj Resi.

Župa bl. Alojzija Stepinca, Zagreb-Trnjanska Savica

Župa bl. Alojzija Stepinca na Trnjanskoj Savici u Zagrebu osnovana je dekretom zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića 10. veljače 1999. godine, nekoliko mjeseci nakon proglašenja Stepinca blaženim u listopadu 1998. godine. Župa je nastala odvajanjem naselja Trnjanska Savica, koje je do tada pripadalo župama Krista Kralja na Trnju i Svete Obitelji u Držićevoj, koje je Blaženik osnovao u svoje vrijeme. Radi se o prvoj župi u Zagrebačkoj nadbiskupiji koja je posvećena blaženom kardinalu Stepincu. Samo područje župe geografski je relativno maleno, ali na njemu živi preko 10 tisuća stanovnika, od kojih se 7 tisuća izjašnjava kao katolici. Zbog toga je bilo potrebno osnovati novu župu i izgraditi župnu crkvu kao mjesto okupljanja.



Župa je s radom počela na prvu obljetnicu Stepinčeve beatifikacije, 3. listopada 1999. godine. Tada je u predvorju Osnovne škole Jure Kaštelana misno slavlje predvodio tadašnji zagrebački pomoćni biskup mons. Josip Mrzljak. Od tada počinje okupljanje vjernika na nedjeljne svete mise u predvorju škole. S Gradom Zagrebom tada je dogovoreno da se taj prostor može koristiti za potrebe župe, odnosno nedjeljnog bogoslužja, do izgradnje župnog objekta. "Tako je to funkcioniralo dosta dugo, nepredviđeno dugo – sve do početka jeseni 2021. godine, kada je škola krenula u svoju rekonstrukciju i rušenje starog objekta te izgradnja novog. Taj projekt još uvijek se izvodi, još nije dovršen. Od tada župljani nemaju takvog prostora za okupljanje, nego su stisnuti u jedan puno manji prostor pastoralnog centra", ističe župnik vlč. Antun Vukmanić.


Budući da nije bilo nikakvog župnog objekta, cijeli život župe – svagdanja misa, krštenja, vjenčanja, sprovodne mise i sva ostala župna slavlja odvijala su se u župama majkama: Župi Krista Kralja i Župi Svete Obitelji, gdje su se vjernici i prije okupljali. Župnik Vukmanić kaže kako se nije ni moglo znati da na Savici postoji župa, "osim kad bi se nedjeljom vjernici okupili u predvorju škole na misnom slavlju i po tome što se od jeseni 1999. vode župne knjige", pa su župljani s novim župnikom dogovarali vjenčanja, krštenja i sprovode, a slavili su ih u drugim župama i župnim crkvama.


Pastoralni centar 2011. postaje središte života Župe

Velika promjena u životu župe dogodila se 2011. godine kada je zaslugom Nadbiskupije otvoren Pastoralni centar u prizemlju stambene zgrade, u nekadašnjim poslovnim prostorima koji su otkupljeni i prilagođeni pastoralnim potrebama. Pastoralni centar uključuje kapelicu, vjeronaučnu dvoranu i župni ured. U tom prostoru, koji je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić blagoslovio u nedjelju nakon Stepinčeva u listopadu 2011. godine, započelo je svakodnevno redovito okupljanje u župi i tek tada se počela stvarati zasebna župna zajednica, odvojena od onih u Župi Krista Kralja i Župi Svete Obitelji. Vlč. Vukmanić napominje kako se i slavlja prve pričesti i svete potvrde otad više ne slave u župnoj crkvi Krista Kralja, već na području Župe bl. Alojzija Stepinca - u predvorju škole Jure Kaštelana, u prostoru koji se koristio za nedjeljne svete mise.

"Tako smo funkcionirali i u pandemiji, no u jesen 2021. škola je srušena te se gradi nova. Od tada smo u kapelici i nedjeljom. Trebalo je zato i prilagoditi raspored misa, uvesti dodatne termine da se ljudi mogu rasporediti." Nedjeljom se slavi pet svetih misa u kapelici Pastoralnog centra.



"Paralelno s načinom života kroz ova ograničenja, Župa je od početka nastojala oko izgradnje vlastitog objekta – župne crkve i pastoralnog centra", naglašava župnik Vukmanić i dodaje: "Već prvi župnik Dragutin Cerovečki započeo je s pripremom projektne dokumentacije, a 2003. godine izdana je prva lokacijska dozvola koju je jedan susjed oborio na sudu zato što je projekt zahvatio u njegovo dvorište koje je ionako bilo predviđeno za rušenje." Idući ozbiljan pokušaj izgradnje župne crkve bio je 2007. godine kada je odbijen projekt koji je pobijedio na gradskom natječaju jer autor nije htio unijeti potrebne izmjene u projektu koje je tražila Nadbiskupija.

Novi natječaj otvoren je 2013. godine na kojem je pronađeno rješenje, koje je uređeno suradnjom Župe i Nadbiskupije. No, lokacijska dozvola koju je Grad Zagreb izdao 2016. godine nije postala pravomoćna, već nego ju je poništilo Ministarstvo graditeljstva 2017. godine. "Sada smo u fazi čekanja promjene Generalnog urbanističkog plana jer više nemamo gdje planirati buduću gradnju crkve. One parcele koje su nekada izgledale kao buduće gradilište već su zauzete za druge objekte koji su izgrađeni ili je gradnja u tijeku", ističe vlč. Vukmanić.



Prilagodbe kao odlika Župe

U tekstu, koji je uoči 24. rođendana Župe priredila članica Župnog pastoralnog vijeća dr. sc. Marija Znika, stoji: "Istina, na Trnjanskoj Savici nema zgrade crkve, ali je itekako živa i djelatna ona druga živa Crkva, koja po zgusnutom rasporedu u malom Pastoralnom centru i u nemogućim uvjetima, na otvorenom, u prolazu između zgrada, stoički podnoseći vremenske i ine nepogode – vrućinu, kišu, vjetar, pandemijska ograničenja – svakodnevno svjedoči svoju postojanost u vjeri, potvrđujući time i Stepinčevo iskustvo: Kad nemaš ništa drugo da dostojno slaviš Boga, kad ti oduzmu sve, ostaju još uvijek dvije ruke sklopljene na molitvu."



Ponosan je na to i župnik koji naglašava kako je zanimljivo vidjeti kako je župa uspjela funkcionirati kao zajednica vjernika, kako je rasla iznutra ostvarujući ono što je moguće ostvariti "u tako skučenom prostoru, gdje vjeronaučna dvorana služi kao druga lađa crkve, odnosno kao produžetak kapelice. Unutar tih ograničenih mogućnosti župa ima svoje zborove, zajednice koje se okupljaju. Prilagodbe nas prate kroz cijelo vrijeme i nekako su već postale naša odlika."

Vlč. Vukmanić kao posebnost župe ističe pitanje duhovnih zvanja: "Ova župa ima poseban blagoslov i zahvaljujemo Stepincu na tako moćnom zagovoru jer od 1999. godine, nakon što je župa osnovana, do danas imamo sedam zaređenih svećenika i još dvojicu bogoslova u formaciji."

Predana molitva žive Crkve za izgradnju župne crkve

Štovanje bl. Alojzija Stepinca u Župi na Savici razvijeno je na nekoliko razina. Prva je ona izvanjska, pojavna, a župnik Vukmanić ističe kip bl. Alojzija Stepinca, rad akademskog kipara Vida Vučaka. "Autor je za nas napravio kip u prilagođenoj veličini za ovaj prostor. Kada smo slavili svete mise u školi, selili smo kip onamo, a ovdje je sada u kapelici cijelo vrijeme. On je naš prepoznatljiv simbol, budući da nemamo zvonika po kojem bi se crkva prepoznavala." Također, Stepinčev mural ispred ulaza u Pastoralni centar signalizira vjernicima i građanima Savice da se nalaze pored župnih prostorija.



Unutarnja razina štovanja bl. Alojzija Stepinca obuhvaća molitve, pobožnosti i duhovni sadržaj. Župnik dodaje kako su "molitvu za proglašenje svetim prilagodili našim potrebama, odnosno dodali smo jedan zaziv – za izgradnju naše župne crkve."

Župni blagdan slavi se 3. listopada, na dan kada je sveti papa Ivan Pavao II. kardinala Stepinca proglasio blaženim u Mariji Bistrici. Proslava traje tjedan dana – od vikenda uoči samoga blagdana, do nedjelje nakon Stepinčeva. Bogat program uključuje hodočašće i molitvu na Stepinčevom grobu u zagrebačkoj katedrali za njegovo proglašenje svetim i za izgradnju župne crkve, zatim hodočašće školske djece Stepinčevim putem – od katedrale do Remeta. Priprava za sam blagdan uključuje i trodnevnicu, a sam 3. listopada nastoje proslaviti što svečanije.


Svečano se obilježava i 10. veljače, opći crkveni spomendan bl. Alojzija Stepinca, a župnik ističe kako tada nastoji prilagoditi raspored misa kako bi vjernici mogli sudjelovati na središnjoj proslavi u katedrali/pred katedralom.

Molitva za zagovor zaštitnika župe predana je i iskrena, a župljani su se posebno organizirali u molitvi na nakanu za izgradnju župne crkve. "Postoji raspored po kojem svaki dan netko iz grupe Stepinčevih molitelja moli za izgradnju župne crkve i to preciznije nego li to ostali mole svakodnevno", naglašava župnik nabrajajući nakane za koje mole: za projektante, za Nadbiskupiju, za gradsku upravu, za župljane i sve građane na području Savice te za cijelu Crkvu da slijedi Stepinčev primjer.

Pastoralna vijećnica Znika u svom tekstu dodaje kako Župa diše punim plućima "te strpljivo čeka da se po Božjem promislu ostvari i gradnja crkve blaženom Alojziju Stepincu na čast. Župljani Trnjanske Savice u svojim se potrebama, i za nakanu gradnje crkve, utječu blaženom kardinalu Alojziju Stepincu i svim svetima, uzdajući se kao i Stepinac ne u svjetske vlasti i moćnike nego jedino i samo u Boga, što je razvidno i iz njegova gesla: In te, Domine, speravi!"