Zagrebačka nadbiskupija

Uz naslovni prilog »Ljubiti Krista znači živjeti u punini« u kojem je cjelovito opisan tijek događanja i poruke pape Benedikta XVI. što ih je prilikom 26. svjetskog susreta mladih sa Svetim Ocem u Madridu odaslao mladima diljem svijeta, novi broj Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 28. kolovoza) donosi i pregled događaja u nas, poput proslave blagdana Velike Gospe u svetištu Marije Bistrice gdje je slavlje predvodio kardinal Bozanić, uz objavljene dijelove njegove propovijedi.

U cijelosti su zatim objavljena javna očitovanja hrvatskoga Ministarstva pravosuđa i glasnogovornika Svete Stolice o. Lombardija o novonastaloj situaciji glede nekadašnjih benediktinskih dobara u Dajli te najvažnije informacije za sudjelovanje na misi beatifikacije Drinskih mučenica 24. rujna u Sarajevu. Među njima je i Hrvatica s. Jula Ivanišević, čiju je rodnu župu Svetoga Antuna Padovanskog u Starome Petrovom Selu, čitateljima u reportaži predstavio Vlado Čutura.

»Sve bih dao za Hrvatsku i njezinu slobodu« - povodom Dana logoraša srpskih koncentracijskih logora list donosi potresno svjedočanstvo hrvatskoga branitelja Ivana Đuzela iz Voćina. Prepričavajući traumatične događaje iz srpskog zatočeništva i komentirajući današnji odnos države prema Domovinskom ratu istaknuo je da ga danas za život motivira i hrabri njegova obitelj, a vodi zavjet Gospi Voćinskoj.

Komentar lista posvećen je Europskome danu sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, koji se ove godine, 23. kolovoza prvi puta obilježio i u Hrvatskoj, a čiji bi spomen trebao pomoći da se »rasvijetli prošlost, ma kakva ona bila i trebao bi također buditi svijest da i današnje neke ideologije pripremaju teren za nove, možda još brojnije žrtve, ne samo među pojedincima nego i među čitavim narodima«.

Dajući sliku stanja u današnjoj Hrvatskoj, prema kojoj se ne može u ne zapaziti činjenica da baš nekadašnji gorljivi pripadnici komunističke ideologije postaju apostoli globalizma i libertinizma te suptilno razaraju ne samo hrvatske nacionalne institucije i gospodarstvo nego i sam hrvatski narod, komentator Miklenić je upozorio »da su ostaci komunističke ideologije u Hrvatskoj još uvijek veoma snažni, vidljivo je to iz činjenice što oni koji kontroliraju hrvatsku državu i hrvatsko društvo, bilo to iz sjene bilo sa službene državne političke i javne scene, ne dopuštaju istinu o komunističkim zločinima u Hrvatskoj, niti dopuštaju nepristranu istragu i procesuiranje onih koji su kao komunistički orijentirani partizani ili kao komunisti okrvavili ruke te bez ikakva suđenja s lica zemlje izbrisali veliko mnoštvo pripadnika hrvatskoga naroda«, pozvavši kršćane u Hrvatskoj na njihovu odgovornost da zaštite hrvatski narod i čovječanstvo od razaranja novih ideologija i novih oblika totalitarizama koje one pripremaju.

»Analiza patološkog uma komunističkog diktatora« naslov je intrigantnog povijesnog feljtona autora Tomislava Vukovića o tome kako je nastala i propala Titova ideja o stvaranju atomske bombe.

Tematski se nadovezuju i »Osvrti« čitatelja: »Četnički zločini između licemjerja i udvorništva« te »Partizanska osuda nevinoga garčinskog župnika« u kojem čitateljica objavljuje svoja saznanja o nevino osuđenom svećeniku Stjepanu Santu zbog tobožnjeg uništenja sela Garčin.

Posebnu pozornost čitatelja privući će intervju lista s doc. dr. Edvardom Galićem, specijalistom internistom s užim područjem iz intervencijske kardiologije, sa Zavoda za kardiovaskularne bolesti KB-a Sveti Duh. Središnje teme razgovora novinara Čuture i dr. Galića su kardiovaskularne bolesti te etičke dvojbe i znanstvena postignuća u transplantaciji srca.

Među redovitim rubrikama lista izdvaja se »(Pri)govor znanosti« o »obraćenju«, i u medijima objavljenoj ispovijesti američke biologinje koja je godinama bila »ghostwriter« ili nevidljivi pisac naručenih istina tj. lažnih hvalospjeva o lijekovima ili terapijama u medicinskim studijama, sve dok ju osobna tragedija nije potakla da prestane s prijevarama.

Da se radu može pristupiti iz različitih perspektiva kao i to da svaki radnik, vjernik, čitatelj ima svoju 'istinu' o radu, kako u nastavku »teološkog osvrta« piše dr. Josip Sabol, svjedoči prilog lista o radu kako ga vide mladi »Odmor je više od zabave, rad je više od prava«; o tome kako je raditi kao pilot hrvatske zrakoplovne kompanije »Croatia Airlines« za rubriku »Susret« govori zrakoplovni kapetan Vedran Sović, dok se na tabloidu može pročitati poticajna priča o humanom načinu provođenja godišnjeg odmora »Rad me ispunjava i ništa mi nije teško«. (ić, gk)