Zagrebačka nadbiskupija

Povijest kolekte za Svetu Zemlju

Tijekom prošlih stoljeća, pape nisu samo obnavljali svoja povjerenja franjevcima, potvrđujući njihovu ulogu legitimnih čuvara svetih mjesta, koju im je dodijelila Sveta Stolica 1342. godine, već su ih i podržavali u svim aspektima njihova života: vjerskim, ekonomskim, socijalnim i političkim.

Dovoljno je sjetiti se dane im ovlasti liječenja u bolnici na gori Sionu gdje su pružali pomoć bolesnim i potrebitim[1], a u sljedećim stoljećima[2] i povlastica, oprosta[3], obrane njihovih prava, itd. Preko stotinu papinskih bula odnosi se na Svetu Zemlju, kao i jednak broj uredbi i pisama Kongregacije za nauk vjere koja pomaže sinovima svetog Franje u njihovoj misiji u Svetoj zemlji.[4]

Temeljni aspekt te stalne potpore bila je i jest „Kolekta za Svetu Zemlju“, poznata i kao „Collecta pro Locis Sanctis – Kolekta za sveta mjesta“. Previše bi bilo u ovom kratkom izlaganju osvrtati se na sve intervencije papa u korist svetih mjesta i potreba kršćana koji žive u Isusovoj zemlji.[5] Ograničit ćemo se na one sv. Pavla VI. koji je svojom apostolskom pobudnicom Nobis in animo,[6] od 25. ožujka 1974., dao presudan poticaj za Svetu zemlju.

Papa je, u skladu sa svojim prethodnicima, proširio rad franjevaca te je inzistirao na potrebi veće suradnje kršćanskog svijeta, budući da su, posebno od početka 19. stoljeća, franjevci povećali svoje „socijalne, karitativne, kulturne i dobrovoljne aktivnosti“ u Svetoj Zemlji, a tamošnji kršćani nemaju dovoljno sredstava. Papa Pavao VI., nakon što je istaknuo da su se „manja braća (franjevci, op. prev.) u povijesti izravno obraćala i velikima i skromnima da bi sakupila milostinju te da su redovnici određeni za ovo djelo dobili i službeni naslov prokuratora ili povjerenika za Svetu Zemlju“, ističe da su se u suvremeno doba potrebe povećale i zbog toga su se pape brinule i za kolektu „Pro Terra Sancta – Za Svetu Zemlju“.

U tom kontekstu papa Pavao VI. obnovio je propise svojih prethodnika i donio sljedeće odredbe:

1. da će se u svim crkvama na Veliki petak ili koji drugi dan prikupljati prilozi koji će biti namijeni za „održavanje ne samo svetih mjesta, već i svih pastoralnih, socijalnih, obrazovnih i socijalnih djela koja Crkva provodi u Svetoj zemlji u korist braće kršćana i tamošnjeg stanovništva“;
2. „kolekta će se dostaviti najbližem povjereniku za Svetu Zemlju, čije je djelovanje bilo toliko vrijedno u prošlosti, a vjerujemo – nastavlja Papa – da još uvijek vrijedi i funkcionira, ili će se ona dostaviti na bilo koji drugi odgovarajući način“;
3. Kongregacija za Istočne Crkve odobrit će da „Kustodija Svete Zemlje i mjesna crkvena vlast, s obzirom na svoje nadležnosti, mogu nastaviti svoj rad, učvrstiti ga i dalje razvijati“.

Proteklih desetljeća, Kongregacija za Istočne Crkve posebno je bila zadužena, u ime Svete Stolice, da prikaže potrebe Svete Zemlje i da se provode propisi doneseni od strane pape Pavla VI., uključujući i one koji se odnose na Povjerenike.[7]

U posljednjih nekoliko godina 80% kolekte koju su franjevci primili bilo je namijenjeno pastoralnom i socijalnom radu, a samo 20% svetištima. Važno je naglasiti da Kustodija prima samo 65% prikupljenih sredstava, dok je preostalih 35% predviđeno za druge institucije koje djeluju u Svetoj Zemlji. Djelatnosti Latinskog patrijarhata, po mandatu Svete Stolice, podržavaju vitezovi Svetog groba i druge institucije.