Zagrebačka nadbiskupija

U najnovijemu broju Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 11. rujna) iz opširnoga tekstualnog priloga, uz koji dolaze i fotografije, čitatelji dobivaju iscrpan izvještaj o jedinstvenome jubileju 600. obljetnice ludbreškoga euharistijskog čuda koji je, uz nazočnost više od 80.000 hodočasnika, brojnih predstavnika svjetovnih vlasti, euharistijskim slavljem koje je uz kardinala Josipa Bozanića, 24 (nad)biskupa i više od 150 svećenika predvodio posebni izaslanik pape Benedikta XVI. kardinal Jozef Tomko, proslavljen na Svetu nedjelju, 4. rujna, u hrvatskome svetištu Pedragocjene Krvi Kristove u Ludbregu.

Zapazivši kako najveću pozornost u glavnoj struji javnoga mnijenja dobivaju događanja i izjave koji stvaraju nove ili produbljuju već postojeće podjele u hrvatskome društvu te prešućuju dobro u korist isticanja zla, u najnovijemu komentaru lista Ivan Miklenić piše: »Fenomen nametanja podjela, uvelike specifičan za suvremenu samostalnu Hrvatsku, valjalo bi u što širim krugovima građana, osobito katoličkih vjernika, ne samo prepoznati, već bi trebalo na nj i primjereno odgovoriti, kako raskrinkavanjem, tako i svjesnim jačanjem svega onoga što može voditi zdravom pluralnom zajedništvu i jedinstvu i gledanju stvarnosti u svim njezinim bojama«.

Navevši kao primjer objavljivanje teksta u jednome dnevnom listu o proslavi 20. obljetnice postrojbe 'Alfa', komentator je istaknuo da je po uređivačkoj koncepciji toga dnevnika čak nepoželjno podsjećati na hrvatske žrtve i junaštvo, dok je istodobno važna činjenica što je bivši ministar na toj proslavi pozdravio generale Gotovinu i Markača i što im je postrojba dodijelila prigodne plakete.

»Naime, po stavu koji se krije iza tog 'smišljenog novinarskog hibrida' nedopustivo je ili, moderno rečeno, 'politički je nekorektno' u ikakvom pozitivnom kontekstu spominjati te hrvatske generale koji su nepravomoćno osuđeni u Hagu, i to treba utuviti u glavu čitateljima i suvremenoj hrvatskoj javnosti.

Uvredljive su i apsolutno neprihvatljive – piše u komentaru – i riječi srbijanskoga predsjednika »Ne volim kad ljudi vole ratne zločince«, kojim je aludirajući na hrvatske generale Gotovinu i Markača, zapravo rekao da su oni ratni zločinci, a još je tragičnije što to u političkom dnevniku koji izlazi u hrvatskom glavnom gradu nije nimalo sporno ni problematično, već, vjerojatno, upravo poželjno!

»Zainteresirani za podjele u hrvatskom društvu - a takvi su svi koji ne podnose ni hrvatski narod ni državu Hrvatsku, kao i neki koji su možda zaslijepljeni bolesnim lokalpatriotizmom - iskoristili su banalan povod rivalstva dva nogometna kluba da bi stvarali razdor između hrvatskoga juga i sjevera« - zaključuje komentator, izrazivši nadu da će svatko razborit prepoznati to nečasno djelovanje, osuditi ga i sve učiniti da, baš za inat hrvatskim protivnicima, zdravo jedinstvo postane još veće.

Gost rubrike »Intervju« je dr. Veronika Reljac, pastoralna teologinja i psihoterapeutkinja s riječkoga područnog studija KBF-a Sveučilišta u Zagrebu, koja govori o potrebi i načinu primjene suvremenih oblika pastoralnog djelovanja u vjerskom odgoju i obrazovanju u Crkvi i u hrvatskome društvu, s osobitim naglaskom na praktično korištenje crkvenih medija u naviještanju evanđelja.

Dotaknuvši se problematike odnosa školskoga vjeronauka i župne kateheze dr. Reljac kazala je kako se mogućnost 'kompletiranja' školskoga vjeronauka župnom katehezom ne koristi na pravi način: »U župnoj katehezi ima previše nepotrebnog ponavljanja već usvojenog znanja u školskom vjeronauku. Bojim se da župna kateheza boluje od nepovjerenja u školski vjeronauk i u laičke vjeroučitelje. Oni doista nisu uključeni u većem broju u župnu katehezu. Istina je da nisu svi ni spremni preuzeti tu dodatnu obvezu, ali je istina i to da najvećem broju župnika ne pada ni na pamet da im ponude tu zadaću. Ne treba tu mnogo obrazloženja. Psihološki je bilo uvijek tako da nisu dobrodošli oni koji mijenjaju postojeći djelatni sustav. No promjena mentaliteta nije samo zadaća katehetičara i pastoralnih teologa. Ima u Crkvi i odgovornijih od njih u ispunjavanju te zadaće, a oni je mogu obavljati uz pomoć katehetičara i pastoralnih teologa. Štoviše, mogu je izričito njima i povjeriti.«

»Čovjek je sve manje biće rada, nade, tolerancije, razumno, smisleno, odgovorno, pravedno, savjesno, društveno i biće rada, a sve više potrošačko biće, skeptično, tjeskobno biće, neodgovorno, netolerantno, (auto)destruktivno biće, biće koje se dosađuje, nemoralno, otuđeno biće ovisno o (s)tvarima i biće koje negira sve autoritete. Koje su konzekvence toga?« - propituje i odgovor u novome »teološkom osvrtu« donosi dr. Zlatko Miliša.

Savjet katoličkog liječnika dr. Joze Mihaljevića tiče se bolesti žučnjaka; u »(Pri)govoru znanosti« otkriva se kako su papirnate novčanice zagađene opasnim hormonskim otrovom, a pozornost će, zbog zanimljivih tema o kojima pišu, privući i tri objavljena osvrta čitatelja tjednika, potom i pitanje, odnosno odgovor koji se donosi u rubrici »Naši razgovori«: Hoće li nas Bog kazniti zbog preljuba?

Uz drugi nastavak povijesnog feljtona o životu i djelovanju pet redovnica Kćeri Božje ljubavi, skorih blaženica, u narodu poznatih kao Drinske mučenice, list objavljuje i reportažu Vlade Čuture iz Velikoga Grđevca, rodne župe jedne od Drinskih blaženica, s. Terezije Bernadete Banje.

Iako je državni ustroj nakon deset godina od podnošenja kaznene prijave utvrdio da je Vesna Balenović, tužiteljica u sporu, nekadašnja voditeljica projekata u uredu izvršnog direktora INA-e, bila u pravu kad je riječ o postojanju kaznenih djela zbog kojih je nastala šteta za tu hrvatsku naftnu kompaniju, a radi čijeg prokazivanja je dobila izvanredni otkaz, odbacili su njezin prijedlog za obnovu postupka zbog zastare. O spomenutom sporu s osvrtom na aktualno stanje u hrvatskome društvu i gospodarstvu pod naslovom »Moje pravo osporavaju samo kriminalci« Balenović govori i kao predsjednica udruge »Zviždač«.

Posebno poticajni bit će prilozi mladih koji su svoje stranice pod naslovom »Mladi nose 'baklju vjere u treće tisućljeće'« posvetili odnosu i ulozi mladih u Crkvi, potaknuti porukama što ih je papa Benedikt XVI. uputio mladima tijekom nedavno održanog svjetskog susreta mladih u Madridu. (ić, gk)