Na HKS-u obilježen 57. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija
Odbor za sredstva društvenih komunikacija Hrvatske biskupske konferencije (HBK), Odjel za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS) i Hrvatsko društvo katoličkih novinara (HDKN) proslavili su 57. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija u ponedjeljak 22. svibnja 2023., na HKS-u u Zagrebu.
Proslavu Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija naložili su koncilski oci prije 60 godina, u Dekretu o sredstvima društvenih komunikacija Inter Mirifica, podsjetio je u pozdravnom govoru pročelnik Odjela za komunikologiju prof. dr. don Jerko Valković. Dodao je da je to jedini dan kojega je obilježavanje Drugi vatikanski sabor odredio. Svjetski dan slavi se na 7. vazmenu nedjelju, a prvi put je proslavljen 1967. Tada je sv. Pavao VI. uputio i prvu poruku kao papa za taj dan. U njoj je medije opisao kao one „koji predstavljaju jedno od najkarakterističnijih obilježja današnje kulture“.
Prepoznavanje uloge medija i važnosti medija sa strane Crkve u hrvatskom narodu dogodilo se kasnije zbog specifičnog društveno-političkog okvira do 1990-ih te Domovinskog rata. Važni pomaci dogodili su se u protekla tri desetljeća, rekao je prof. dr. Valković. Spomenuo se pritom 30. obljetnice osnutka Informativne katoličke agencije (IKA), 26. godišnjice početka emitiranja programa Hrvatskoga katoličkog radija (HKR) i njihovo kasnije spajanje pod okriljem Hrvatske katoličke mreže (HKM).
Posljednjih desetljeća događa se veliki napredak informatičko-komunikacijske tehnologije, no pape ne govore o razvoju medija – o samim medijima, nego u prvi plan stavljaju samo komuniciranje, primijetio je prof. dr. Valković. Papa Franjo „jednostavno, ali sasvim konkretno, poziva nas sve da naučimo komunicirati“. Zbog toga su se na Odjelu za komunikologiju odlučili aktualizirati temu unutarcrkvenog dijaloga. „Dijalog je put življenja sinodalnosti“, te je usko povezan sa zajedništvom, poručio je pročelnik. „Izvorni kontekst unutar kojega se oblikuje autentični, otvoreni dijalog je upravo zajednica“, zaključio je.
Posebice je zahvalio moderatoru programa doc. dr. Anti Mikiću s Odjela za komunikologiju za organiziranje proslave.
Nazočne je pozdravio i rektor HKS-a vlč. prof. dr. Željko Tanjić. Istaknuo je da je dijalog, kao temeljno sredstvo komunikacije u crkvenoj zajednici, nema alternativu te ga treba promicati strpljivo i ustrajno na svim razinama. „U njegovanju kulture dijaloga i izgradnji zdrave i za dijalog otvorene unutarcrkvene javnosti katolički mediji imaju (i još više mogu imati) važnu i neizostavnu ulogu“, ustvrdio je prof. dr. Tanjić. „Upravo u katoličkim medijima imamo priliku upoznati i prihvaćati sav pluralizam i legitimne raznolikosti koje u Crkvi postoje te i dalje njegovati i razvijati sve bogatstvo i dinamizam unutarcrkvenog života“, dodao je.
Potom je pozdravni govor uputio i predsjednik Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski. Najprije se osvrnuo na ovogodišnju poruku pape Franje za 57. Svjetski dan, u kojoj poziva na odbacivanje svake retorike koja poziva na sukobljavanje i rat i svake promidžbe koja manipulira istinom. Rekavši da su u središtu poruke istina i ljubav, upozorio je da one nisu uvijek zajedno nego su u komunikaciji ponekad razdvojene. „To vidimo i u našoj unutarcrkvenoj javnosti. Primjećujemo tu razdvojenost koja je možda najočitija u ekstremima, ili se nekritički, pa i bez poznavanja cjelovite istine, osvrćemo jedni na druge i događaje, ili pak zbog lažnog obzira šutimo i ne govorimo istinu. Čini mi se da lažni obziri čine jednaku štetu kao iskrivljena istina“, naglasio je biskup.
Citiravši Papu: „Ne trebamo se bojati razglašavati istinu, makar ona katkad bila i neugodna. Evo čega nam se valja bojati: činiti to bez ljubavi, bez srca“, poručio je da nije važan samo sadržaj nego i način na koji se prenosi. „Dužni smo svi bez obzira na položaj i mjesto koje zauzimamo u Crkvi preuzeti odgovornost za izgovorenu riječ onako kako je Otac nebeski preuzeo odgovornost za svoju riječ – Isusa Krista sve do smrti na križu“, jer riječ ostaje kao utjeha ili kao razarujća sila, zaključio je.
Nakon pozdravnih govora održan je okrugli stol „Katolički mediji u izgradnji unutarcrkvene javnosti“. Sudjelovali su pročelnik Centra HBK za promicanje socijalnog nauka Crkve mons. prof. dr. Stjepan Baloban s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predsjednica HDKN-a doc. dr. Suzana Peran s Odjela za komunikologiju HKS-a i novinar Glasa Koncila Luka Tripalo.
Prof. dr. Baloban na početku je izrazio mišljenje da su crkveni službenici u građanskim medijima manje prisutni negoli prije 10 godina. S druge strane, u njima su prisutni novinari koji prate i izvještavaju o događanjima u Crkvi.
Također je usporedio unutarcrkveni dijalog tijekom komunističke vladavine s današnjim vremenom. Posebice je istaknuo slugu Božjega Franju Kuharića koji je kao zagrebački pomoćni biskup bio odgovorni urednik Glasa Koncila i Maloga Koncila. Nakon Drugog vatikanskog sabora je unutar Crkve bilo sučeljavanja, što vidljivih što nevidljivih crkvenoj javnosti. Mons. Kuharić je svojom širinom uspio okupljati i voditi tomu da se rasprava među teolozima različitih struja može nastaviti, rekao je mons. Baloban.
Doc. dr. Peran nadovezala se rekavši da su se u razdoblju komunizma neke teme više otvarale u katoličkim medijima jer crkvena strana nije mogla doći u svjetovne medije. Danas se može lakše doći do informacija, postoje i glasnogovornici, ali je pitanje koje se teme otvaraju i na koji način, primijetila je. Kao razlog što su se prije otvorenije otvarale teme vidi i današnje napade. S druge strane, u katoličkim medijima su se prije otvorenije otvarale teme jer su danas usmjereni na obranu nekih tema zbog toga što svjetovni mediji danas više napadaju Crkvu i kritičniji su te traže senzacionalističke teme. Osim toga, vjernici se danas većinom informiraju preko svjetovnih medija i društvenih mreža. Doc. dr. Peran smatra da je i to jedan od razloga zašto katolički mediji ne otvaraju teme te im nedostaje proaktivnosti.
Novinar Tripalo rekao je da „dijalog nije stvar vakuuma. Dijalog počinje i zasniva se na nekom djelu i vodi k nekom dostojanstvu“ koji je njegova svrha. „Kao katolički novinari imamo djelo od kojeg ne smijemo odustati – to nije ljudsko djelo, tim više je ozbiljno i zahtjevno“, rekao je Tripalo. Ustvrdio je da zbog toga Crkva treba imati jasne postavke prema društvu, jer i oni koji su protiv nje imaju pritom čvrsti stav. Također je istaknuo da u unutarcrkvenom dijalogu mora postojati svijest o zajedničkim postavkama od kojih počinje.
Mons. Baloban rekao je da se ne treba bojati polemika, nego neznanja, jer dijalog nije samo vanjska forma. Posebno se osvrnuo na socijalni govor. Kazao je da njegov nedostatak u Crkvi uzrokuje izostanak te tematike i u svjetovnim medijima. To se ne odnosi samo na sadržaj socijalnog nauka Crkve, nego i na način njegovog iznošenja.
Od načela socijalnog nauka Crkve, kao važne za dijalog, izdvojio je dostojanstvo ljudske osobe i supsidijarnost. Uvažavanje drugoga koje iz njih proizlazi važno je za sinodalnost o kojoj se u današnje vrijeme često govori, dodao je prof. dr. Baloban.
Sudionici okruglog stola na kraju su upozorili na svjetonazorsku radikalizaciju i predstavljanje određenih stavova pod krinkom nauka vjere, u medijskom prostoru i na društvenim mrežama.
Na kraju programa dodijeljene su nagrade i priznanja HDKN-a. Među dobitnicima su IKA – priznanje za 30 godina postojanja primio je glavni urednik HKM-a dr. sc. Siniša Kovačić, i emisija HKR-a Sacro ritam – priznanje za 25 godina emitiranja primio je glazbeni urednik na HKR-u Slavko Nedić. Nagradu za životno djelo dobio je fra Károly Harmath, za dugogodišnji medijski rad kojim je dao veliki prinos u širenju Radosne vijesti i suradnji među ljudima.
Fra Károly je uputivši riječi zahvale istaknuo da je danas vrlo važno primijetiti gdje raste ono što je Bog posijao i podržati ono što je krenulo. „Ako to činimo onda smo zapravo i mi sijači Božje dobrote. Ostanimo Božje dobrote“, zaključio je.
U glazbenom dijelu programa nastupila je grupa RiM.
Prepoznavanje uloge medija i važnosti medija sa strane Crkve u hrvatskom narodu dogodilo se kasnije zbog specifičnog društveno-političkog okvira do 1990-ih te Domovinskog rata. Važni pomaci dogodili su se u protekla tri desetljeća, rekao je prof. dr. Valković. Spomenuo se pritom 30. obljetnice osnutka Informativne katoličke agencije (IKA), 26. godišnjice početka emitiranja programa Hrvatskoga katoličkog radija (HKR) i njihovo kasnije spajanje pod okriljem Hrvatske katoličke mreže (HKM).
Posljednjih desetljeća događa se veliki napredak informatičko-komunikacijske tehnologije, no pape ne govore o razvoju medija – o samim medijima, nego u prvi plan stavljaju samo komuniciranje, primijetio je prof. dr. Valković. Papa Franjo „jednostavno, ali sasvim konkretno, poziva nas sve da naučimo komunicirati“. Zbog toga su se na Odjelu za komunikologiju odlučili aktualizirati temu unutarcrkvenog dijaloga. „Dijalog je put življenja sinodalnosti“, te je usko povezan sa zajedništvom, poručio je pročelnik. „Izvorni kontekst unutar kojega se oblikuje autentični, otvoreni dijalog je upravo zajednica“, zaključio je.
Posebice je zahvalio moderatoru programa doc. dr. Anti Mikiću s Odjela za komunikologiju za organiziranje proslave.
Nazočne je pozdravio i rektor HKS-a vlč. prof. dr. Željko Tanjić. Istaknuo je da je dijalog, kao temeljno sredstvo komunikacije u crkvenoj zajednici, nema alternativu te ga treba promicati strpljivo i ustrajno na svim razinama. „U njegovanju kulture dijaloga i izgradnji zdrave i za dijalog otvorene unutarcrkvene javnosti katolički mediji imaju (i još više mogu imati) važnu i neizostavnu ulogu“, ustvrdio je prof. dr. Tanjić. „Upravo u katoličkim medijima imamo priliku upoznati i prihvaćati sav pluralizam i legitimne raznolikosti koje u Crkvi postoje te i dalje njegovati i razvijati sve bogatstvo i dinamizam unutarcrkvenog života“, dodao je.
Potom je pozdravni govor uputio i predsjednik Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski. Najprije se osvrnuo na ovogodišnju poruku pape Franje za 57. Svjetski dan, u kojoj poziva na odbacivanje svake retorike koja poziva na sukobljavanje i rat i svake promidžbe koja manipulira istinom. Rekavši da su u središtu poruke istina i ljubav, upozorio je da one nisu uvijek zajedno nego su u komunikaciji ponekad razdvojene. „To vidimo i u našoj unutarcrkvenoj javnosti. Primjećujemo tu razdvojenost koja je možda najočitija u ekstremima, ili se nekritički, pa i bez poznavanja cjelovite istine, osvrćemo jedni na druge i događaje, ili pak zbog lažnog obzira šutimo i ne govorimo istinu. Čini mi se da lažni obziri čine jednaku štetu kao iskrivljena istina“, naglasio je biskup.
Citiravši Papu: „Ne trebamo se bojati razglašavati istinu, makar ona katkad bila i neugodna. Evo čega nam se valja bojati: činiti to bez ljubavi, bez srca“, poručio je da nije važan samo sadržaj nego i način na koji se prenosi. „Dužni smo svi bez obzira na položaj i mjesto koje zauzimamo u Crkvi preuzeti odgovornost za izgovorenu riječ onako kako je Otac nebeski preuzeo odgovornost za svoju riječ – Isusa Krista sve do smrti na križu“, jer riječ ostaje kao utjeha ili kao razarujća sila, zaključio je.
Nakon pozdravnih govora održan je okrugli stol „Katolički mediji u izgradnji unutarcrkvene javnosti“. Sudjelovali su pročelnik Centra HBK za promicanje socijalnog nauka Crkve mons. prof. dr. Stjepan Baloban s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predsjednica HDKN-a doc. dr. Suzana Peran s Odjela za komunikologiju HKS-a i novinar Glasa Koncila Luka Tripalo.
Prof. dr. Baloban na početku je izrazio mišljenje da su crkveni službenici u građanskim medijima manje prisutni negoli prije 10 godina. S druge strane, u njima su prisutni novinari koji prate i izvještavaju o događanjima u Crkvi.
Također je usporedio unutarcrkveni dijalog tijekom komunističke vladavine s današnjim vremenom. Posebice je istaknuo slugu Božjega Franju Kuharića koji je kao zagrebački pomoćni biskup bio odgovorni urednik Glasa Koncila i Maloga Koncila. Nakon Drugog vatikanskog sabora je unutar Crkve bilo sučeljavanja, što vidljivih što nevidljivih crkvenoj javnosti. Mons. Kuharić je svojom širinom uspio okupljati i voditi tomu da se rasprava među teolozima različitih struja može nastaviti, rekao je mons. Baloban.
Doc. dr. Peran nadovezala se rekavši da su se u razdoblju komunizma neke teme više otvarale u katoličkim medijima jer crkvena strana nije mogla doći u svjetovne medije. Danas se može lakše doći do informacija, postoje i glasnogovornici, ali je pitanje koje se teme otvaraju i na koji način, primijetila je. Kao razlog što su se prije otvorenije otvarale teme vidi i današnje napade. S druge strane, u katoličkim medijima su se prije otvorenije otvarale teme jer su danas usmjereni na obranu nekih tema zbog toga što svjetovni mediji danas više napadaju Crkvu i kritičniji su te traže senzacionalističke teme. Osim toga, vjernici se danas većinom informiraju preko svjetovnih medija i društvenih mreža. Doc. dr. Peran smatra da je i to jedan od razloga zašto katolički mediji ne otvaraju teme te im nedostaje proaktivnosti.
Novinar Tripalo rekao je da „dijalog nije stvar vakuuma. Dijalog počinje i zasniva se na nekom djelu i vodi k nekom dostojanstvu“ koji je njegova svrha. „Kao katolički novinari imamo djelo od kojeg ne smijemo odustati – to nije ljudsko djelo, tim više je ozbiljno i zahtjevno“, rekao je Tripalo. Ustvrdio je da zbog toga Crkva treba imati jasne postavke prema društvu, jer i oni koji su protiv nje imaju pritom čvrsti stav. Također je istaknuo da u unutarcrkvenom dijalogu mora postojati svijest o zajedničkim postavkama od kojih počinje.
Mons. Baloban rekao je da se ne treba bojati polemika, nego neznanja, jer dijalog nije samo vanjska forma. Posebno se osvrnuo na socijalni govor. Kazao je da njegov nedostatak u Crkvi uzrokuje izostanak te tematike i u svjetovnim medijima. To se ne odnosi samo na sadržaj socijalnog nauka Crkve, nego i na način njegovog iznošenja.
Od načela socijalnog nauka Crkve, kao važne za dijalog, izdvojio je dostojanstvo ljudske osobe i supsidijarnost. Uvažavanje drugoga koje iz njih proizlazi važno je za sinodalnost o kojoj se u današnje vrijeme često govori, dodao je prof. dr. Baloban.
Sudionici okruglog stola na kraju su upozorili na svjetonazorsku radikalizaciju i predstavljanje određenih stavova pod krinkom nauka vjere, u medijskom prostoru i na društvenim mrežama.
Na kraju programa dodijeljene su nagrade i priznanja HDKN-a. Među dobitnicima su IKA – priznanje za 30 godina postojanja primio je glavni urednik HKM-a dr. sc. Siniša Kovačić, i emisija HKR-a Sacro ritam – priznanje za 25 godina emitiranja primio je glazbeni urednik na HKR-u Slavko Nedić. Nagradu za životno djelo dobio je fra Károly Harmath, za dugogodišnji medijski rad kojim je dao veliki prinos u širenju Radosne vijesti i suradnji među ljudima.
Fra Károly je uputivši riječi zahvale istaknuo da je danas vrlo važno primijetiti gdje raste ono što je Bog posijao i podržati ono što je krenulo. „Ako to činimo onda smo zapravo i mi sijači Božje dobrote. Ostanimo Božje dobrote“, zaključio je.
IKA/Foto: Hrvoje Josip Bišćan