Zagrebačka nadbiskupija

PRIJENOS UŽIVO PRATITE OVDJE.

Papa Benedikt XVI. započeo je u četvrtak 22. rujna svoj treći pohod Njemačkoj, ujedno 21. međunarodno apostolsko putovanje, koje se održava pod geslom "Gdje je Bog, tamo je budućnost".

Zrakoplov sa Svetim Ocem sletio je nešto iza 10 sati u zračnu luku Berlin-Tegel, gdje su Papu dočekali njemačka kancelarka Angela Merkel i njemački predsjednik Christan Wulff.

Tijekom četverodnevnog pohoda Benedikt XVI. će posjetiti tri biskupije: Berlin, Erfurt i Freiburg, održati 17 govora i predvoditi pet euharistijskih slavlja. U Njemačkoj vlada veliko iščekivanje trećeg Papina putovanja u domovinu, ali prvoga službenog, jer se ostvaruje na poziv njemačkoga Predsjednika.

Među najvažnijim je zbivanjima govor u Bundestagu u četvrtak poslijepodne te povijesni susret s evangelicima u augustinskom samostanu u kojemu je živio Martin Luther. Važnost toga događaja za Svetoga Oca je u zajedničkoj molitvi s braćom luteranima, dajući tako zajedničko svjedočanstvo vjere. Papa će se susresti također sa Židovima, muslimanima i pravoslavcima.

Središnji trenuci pohoda bit će euharistijska slavlja na Olimpijskom stadionu u njemačkom glavnom gradu, a potom u Erfurtu i Freiburgu, te marijanska večernja molitva u malenom svetištu u Etzelsbachu, u čast katolika koji su ustrajali u vjeri unatoč progonima tijekom komunističkoga režima.

Značajni će biti također susreti s njemačkim predsjednikom Wulffom, kancelarkom Merkel, sucima Ustavnoga suda i bivšim kancelarom Kohlom, kojega Papa želi pozdraviti.

U posljednjem su dijelu pohoda, u Freiburgu, predviđeni susreti s bogoslovima, zauzetim katolicima, te molitveno bdjenje s mladima. (ika / gk)

Njemačka je četvrta svjetska gospodarska sila, prva u Europi, druga zemlja u svijetu po pomoći siromašnim zemljama, a treća po prihvatu doseljenika. Zemlja je to u kojoj je stopa nataliteta među najnižima na planetu: njezino bi pučanstvo 2050. godine moglo pasti sa sadašnjih 82 milijuna na 69 milijuna, unatoč udjelu doseljenika. Zemlja je to koja još uvijek traži potpuno jedinstvo, jer ponovno ujedinjene, ostvareno prije 21 godinu, još uvijek nije izbrisalo razlike između Zapadne i bivše komunističke Njemačke.

U Berlinu i Erfurtu, primjerice, odnosno na istoku, nezaposlenost se kreće između 13 i 11%, dok u bogatom Freiburgu, na jugozapadu zemlje, nezaposlenih je tek 4%. Sadašnja pak međunarodna kriza navela je dio javnoga mnijenja u Njemačkoj do toga da ne želi platiti spašavanje europskih zemalja u nevolji. Osim toga, to je zemlja u kojoj katolici i luterani, sad već brojčano podjednaki, čine oko dvije trećine pučanstva, nasuprot trećini takozvanih "nevjernika". Valja, međutim, uračunati i 4 milijuna muslimana, većinom Turaka.

I katolička i luteranska zajednica nalaze se u teškom trenutku; i dalje gube vjernike koji izjavljuju da ne žele više pripadati nijednoj Crkvi. Širi se sekularizam; u Berlinu, primjerice, gdje će Papa stići sutra, više od 60% građana ne ispovijeda nijednu vjeru. Katolika je samo 7%. Predviđen je čak prosvjed protiv ovog Papina pohoda. Sveti je Otac pak, u video-poruci koju je uputio u subotu 16. rujna, izrazio nadu da će se Bog vratiti na obzor ljudi, "taj Bog koji je često potpuno odsutan, ali koji nam je toliko potreban".

Već je tijekom pohoda ad limina njemačkih biskupa 2006. godine Papa primijetio da, unatoč tomu što se čini da Bog sve više nestaje iz javne svijesti, mnogi gledaju – kako je rekao – pitajući se i nadajući, u kršćansku poruku, i od nas očekuju uvjerljive odgovore. Oni daleki, dakle, očekuju Boga, možda i ne znajući. A papa Benedikt XVI. hrabri kršćane da ojačaju misionarski duh i kreativnost, prolazeći i novim putovima, i u svijesti da Crkva u Njemačkoj raspolaže velikim duhovnim i vjerskim bogatstvima. Među katolicima je ove godine započeo "razvoj dijaloga", pred brojnim pitanjima o obnovi Crkve. Ali, vjera će – ističe Papa – odrediti ritam reforme koja je temeljna i koja nam je potrebna.