Papa: Židovi i kršćani imaju zajedničku odgovornost za razvoj društva
U društvu koje je sve više sekularizirano, dijalog između Židova i kršćana treba ojačati zajedničku nadu u Boga, bez koje društvo gubi svoju čovječnost, istaknuo je papa Benedikt XVI. na susretu s predstavnicima Židovske zajednice, održanomu 22. rujna u zgradi Reichsteiga u Berlinu, u sklopu njegova apostolskog pohoda Njemačkoj. U govoru je Sveti Otac istaknuo zajedničku baštinu vjere te napomenuo da je židovskomu narodu i Katoličkoj crkvi zajednički znatan dio njihove bitne tradicije. Obuhvatno se zajedništvo ima razvijati u uzajamnom poštovanju i valja ga duboko uključiti u naviještanje vjere, rekao je Sveti Otac.
Istaknuvši važnost sjećanja, koje je kao jedan od stupova potrebnih da se na njima utemelji mirna budućnost, Papa je napomenuo da se taj susret održava na mjestu strahovitoga spomena. Tu je, naime, smišljen i organiziran holokaust, uklanjanje židovskih sugrađana u Europi, rekao je Sveti Otac te spomenuo i Kristalnu noć, zbivanja koja su se dogodila između 9. i 10. studenog 1938. godine. Režim nacionalsocijalističkoga terora temeljio se na rasističkom mitu – primijetio je Papa – a „svemogući" Hitler bio je poganski idol koji je želio zamijeniti biblijskoga Boga, Stvoritelja i Oca svih ljudi.
Odbijanjem poštovanja za toga jedinog Boga, uvijek se gubi i poštovanje za ljudsko dostojanstvo. Za što je sposoban čovjek koji odbija Boga i kakvo lice može poprimiti narod koji kaže 'ne' takvomu Bogu, pokazali su strašni prizori iz koncentracijskih logora na svršetku rata, istaknuo je Papa.
Sveti je Otac potom spomenuo godišnje susrete predstavnika židovskih i katoličkih zajednica, kao i rad kardinala Kaspera, nekadašnjega predsjednika Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana, a posebno povijesni susret za židovsko-kršćanski dijalog, održan u Njemačkoj 2006. godine, koji je bio vrlo plodonosan. Uz te pohvalne konkretne pothvate, Papa je istaknuo da mi, kršćani, imamo biti sve više svjesni svoje unutarnje srodnosti sa židovstvom.
Za kršćane ne može biti razlaza u spasenjskom događaju. Govor na gori ne dokida Mojsijev zakon nego otkriva njegove skrivene mogućnosti i ističe nove potrebe; upućuje nas na najdublji temelj ljudskoga djelovanja, na srce, gdje čovjek bira između čistoga i nečistoga, gdje se razvijaju vjera, nada i ljubav, napomenuo je Sveti Otac te istaknuo da u društvu koje je sve više sekularizirano, dijalog između židovstva i katolištva ima ojačati zajedničku nadu u Boga. Bez te nade društvo gubi svoju čovječnost…) Židovi i kršćani imaju zajedničku odgovornost za razvoj društva, koje uvijek posjeduje i vjersku dimenziju, istaknuo je na kraju Sveti Otac. (IKA)