Na HKS-u započela konferencija „Dezinformacija – izazov XXI. stoljeća”
.jpg)
Na početku je sve prisutne pozdravio rektor HKS-a prof. dr. sc. Željko Tanjić istaknuvši da je to prvi put da su članovi zaklade Poljska Veliki Projekt došli predstaviti se u Hrvatskoj.
.jpg)
“Želimo progovoriti o različitim temama koje su aktualne ne samo za Hrvatsku i Poljsku, već za svijet”, naglasio je.
Moderator uvodnog panela bio je Ivan Hrstić, dok su o temi govorili sociolog i savjetnik predsjednika Republike Poljske prof. dr. sc. Andrzej Zybertowicz, filozofkinja i nezavisna zastupnica u Hrvatskom saboru dr. sc. Marija Selak Raspudić, politolog dr. sc. Jakov Žižić te publicist i društveni komentator Matija Štahan.
Govoreći o opasnostima umjetne inteligencije, prof. dr. sc. Andrzej Zybertowicz istaknuo je da se radi o “nauci koja je slatka i opijajuća”. Nadodao je i da će u budućnosti biti teže kontrolirati savršenije sustave umjetne inteligencije.
.jpg)
“S obzirom da većina ljudi nije psihički dozrela da najprije razmotri najcrnji scenarij, umjetna inteligencija može biti posljednji čovjekov izum”, zaključio je.
Sugovornica dr. sc. Marija Selak-Raspudić govorila je o čovjekovoj moralnosti. Istaknula je opasnost koja prijeti čovjeku, a to je da njegova moralnost može “atrofirati”. “Razvoj transhumanizma ide u smjeru odbacivanja tjelesnosti kao viška koji se može nadvladati. Svodimo se na to da čovjek nije ovisan o prirodi nego sam može odlučivati što može biti.”
Dr. sc. Jakov Žižić, govoreći o situaciji na ekonomskom tržištu ustvrdio je: “Živimo u post industrijskoj ekonomiji. Imamo visoko kvalificiranu radnu snagu, a s druge strane radnike koji su u sektoru uslužnih djelatnosti. Ekonomija treba jedne i druge. Problem je u tome što ‘stara klasa’ takvoj ekonomiji ne treba, i njihove su vrijednosti obezvrijeđene.”
.jpg)
“Zapadna društva su u paradigmi otvarajućeg liberalizma, a ta se paradigma nameće kao hegemonijska. Društvo se zbog toga deregulira, država više nije ona koja stvara red, nego je ona ovdje da stvara pripremu za tržište i da osigurava subjektivna prava pojedincima”, zaključio je.
“Želimo progovoriti o različitim temama koje su aktualne ne samo za Hrvatsku i Poljsku, već za svijet”, naglasio je.
Moderator uvodnog panela bio je Ivan Hrstić, dok su o temi govorili sociolog i savjetnik predsjednika Republike Poljske prof. dr. sc. Andrzej Zybertowicz, filozofkinja i nezavisna zastupnica u Hrvatskom saboru dr. sc. Marija Selak Raspudić, politolog dr. sc. Jakov Žižić te publicist i društveni komentator Matija Štahan.
Govoreći o opasnostima umjetne inteligencije, prof. dr. sc. Andrzej Zybertowicz istaknuo je da se radi o “nauci koja je slatka i opijajuća”. Nadodao je i da će u budućnosti biti teže kontrolirati savršenije sustave umjetne inteligencije.
“S obzirom da većina ljudi nije psihički dozrela da najprije razmotri najcrnji scenarij, umjetna inteligencija može biti posljednji čovjekov izum”, zaključio je.
Sugovornica dr. sc. Marija Selak-Raspudić govorila je o čovjekovoj moralnosti. Istaknula je opasnost koja prijeti čovjeku, a to je da njegova moralnost može “atrofirati”. “Razvoj transhumanizma ide u smjeru odbacivanja tjelesnosti kao viška koji se može nadvladati. Svodimo se na to da čovjek nije ovisan o prirodi nego sam može odlučivati što može biti.”
Dr. sc. Jakov Žižić, govoreći o situaciji na ekonomskom tržištu ustvrdio je: “Živimo u post industrijskoj ekonomiji. Imamo visoko kvalificiranu radnu snagu, a s druge strane radnike koji su u sektoru uslužnih djelatnosti. Ekonomija treba jedne i druge. Problem je u tome što ‘stara klasa’ takvoj ekonomiji ne treba, i njihove su vrijednosti obezvrijeđene.”
“Zapadna društva su u paradigmi otvarajućeg liberalizma, a ta se paradigma nameće kao hegemonijska. Društvo se zbog toga deregulira, država više nije ona koja stvara red, nego je ona ovdje da stvara pripremu za tržište i da osigurava subjektivna prava pojedincima”, zaključio je.
Matija Štahan naveo je kako stvarnost koju danas živimo nalikuje znanstvenoj fantastici. Na tom je tragu naveo i mogućnost promjene spola, koja “u svojoj biti to i nije, nego se radi o osakaćivanju zdravih organa”. Ističući koje su prijetnje u današnjem svijetu, na prvom mjestu naveo je pokušavanje ljudskog samonadilaženja.
IKA