Zagrebačka nadbiskupija

Posebno raduje činjenica da na području duhovnosti i teologije imamo jedan naslov više koji nas uvodi i koji nam otkriva sve bogatstvo i značenje mise u kojoj se događa susret nebeskog i zemaljskog, prolaznog i neprolaznog i, u konačnici, susret Boga i čovjeka.
 
PIŠE: Tomislav Hačko
 
Kao svojevrstan ključ kojim možemo ući i doći do odgovora na postavljeno pitanje u naslovu mogu pomoći evanđeoske riječi (Lk, 24, 13–35) kojima evanđelist Luka opisuje putovanje dvojice Isusovih učenika u Emaus. Kleofa i taj drugi učenik putem razgovaraju o svemu što se dogodilo, odnosno razgovaraju o tome kako je, bez obzira na to što je »bio silan na djelu i na riječi pred Bogom i narodom« Isus Nazarećanin ipak raspet. No, ono što im zadaje posebnu glavobolju jesu i žene koje svjedoče da nakon tri dana tijelo toga Nazarećanina nije pronađeno u grobu. No ta glavobolja još je popraćena i dodatnim čuđenjem slučajnom Suputniku koji o tome ne zna baš ništa, odnosno uopće nije bio informiran o najvažnijem događaju tih dana koji se zbivao u Jeruzalemu.

No slučajni Suputnik, iako se čini da ne zna ništa, zapravo zna i mnogo više negoli su to uopće i očekivala spomenuta dva učenika. Počinje tumačiti Pisma od Mojsija i svih proroka koja govore o Kristu koji je sve to trebao pretrpjeti i tako ući u svoju slavu. Počinje se spuštati večer, dan je na izmaku, a Suputnik vjerojatno još nije završio sve što je htio. Učenici ga i dalje žele slušati i navaljuju da ostane s njima. No, za stolom, u lomljenju kruha (najstarije ime za misu/euharistiju), u izrečenu blagoslovu, prepoznaju Gospodina koji im u taj tren iščezava s očiju i prisjećaju se kako im je gorjelo srce dok im je tumačio Pisma… I tada počinje njihov navještaj uskrsloga Gospodina i kako su ga prepoznali u lomljenju kruha.

Iako nam se može činiti kako je ovaj Emaus vremenski podosta udaljen od nas na povijesnoj liniji, čovjek se zapravo svakoga dana nalazi na svojevrsnom putu ili hodočašću na kojemu nailazi na toliko nepoznatih ljudi i događaja. A čudesno je onda kako se u svakoj toj svojevrsnoj slučajnosti čovjek susreće s Gospodinom koji mu želi nešto reći, progovoriti… No čovjek ostaje spora srca, u svojevrsnoj životnoj ravnodušnosti.

Čovjek nije stvoren kako bi živio ravno (znamo da na EKG-u ravna linija označuje prestanak rada srca), već zato kako bi se na njegovu cjelokupnom življenju ocrtavali radosni otkucaji srca. A tih radosnih otkucaja neće biti ne bude li susreta, i to susreta sa živim Gospodinom. Najizvrsnije mjesto za taj susret jest događaj mise.

Tako upravo u misi prepoznajemo Gospodina u okupljenoj zajednici, u osobi svećenika, u naviještenoj Božjoj riječi, u prinesenim darovima kruha i vina i na osobit način u lomljenju i blagovanju tih euharistijskih darova. Samim time onda se i naša »duša napunja milošću i daje nam se zalog buduće slave«. Promatrajući onda sve te događaje tijekom mise, nužno nam se onda nameće i pitanje što se onda uopće i događa na misi.

S tim je pitanjem bio suočen i p. Jeremy Driscoll, OSB, autor knjige Što se događa u misi?. Naime, jedan njegov prijatelj zamolio ga je da napiše »jednu neakademsku knjigu za bilo kojega jednostavnog katolika koji želi bolje shvatiti misu« i to samo s jednim razlogom: »Gubimo pojam o čemu je riječ. To više nije tako jasno. Treba nam netko to ponovno objasniti.« P. Jeremy prihvatio se pisanja knjige kojom je želio »pokazati što znači misa i gdje je njezino središte«.

Budući da p. Jeremy predaje i na Papinskom institutu za liturgiku u Rimu, ova je knjiga bila dana studentima ne samo kao obvezna literatura za ispit već i kao knjiga koja može pomoći u shvaćanju što se događa u misi.

Sretnuvši se s ovom knjigom, ali i s više molbi da se pojasni što se to i zašto se nešto događa na misi, prijevod ove knjige najprije je objavljivan u nastavcima na mrežnim stranicama Zagrebačke nadbiskupije, a zatim su ti nastavci prijevoda pretočeni i u kratke radioemisije koje su se emitirale nedjeljom tijekom 2022. i 2023. godine na Hrvatskome katoličkom radiju. Na poticaj i molbe čitatelja, ali i radijskih slušatelja, da taj prijevod dobije i knjižni oblik, dobrotom izdavačke kuće Kršćanska sadašnjost, to je sada i ostvareno. Zato i posebno raduje činjenica da na području duhovnosti i teologije imamo jedan naslov više koji nas uvodi i koji nam otkriva sve bogatstvo i značenje mise u kojoj se događa susret nebeskog i zemaljskog, prolaznog i neprolaznog i, u konačnici, susret Boga i čovjeka.

U tome će svakako pomoći i čitanje redaka ovog malog djela kako bi se moglo što bolje razumjeti ono što se događa u misi. A »svaki istinski odnos treba iskusiti. Misa je temeljno iskustvo našeg odnosa s Bogom po Isusu, doživljeno i slavljeno u svoj svojoj punini. To iskustvo omogućuje sve druge odnose. Omogućava nam da ljubimo druge onako kako nas Bog ljubi«, piše autor. Rečeno autorovim riječima, i to je otajstvo.

U otkriću toga otajstva Crkve i Svete mise, ova knjiga opata Jeremija Driscolla, Što se događa u misi?, može nam biti na tom putu jasan putokaz do cilja na kojem ćemo se susresti s Gospodinom »koji je uvijek prisutan u svojoj Crkvi, napose u bogoslužnim činima« (SC, br. 7). (…) A »u onome što će se dogoditi [Krist] će govoriti snažne i mudre riječi, riječi koje preobražavaju i koje će promijeniti naš život da bismo ga učinili sličnim njegovom«.

Stoga i srdačna preporuka ne samo da se ova knjiga pročita već i želja da bude ključ za njezino razumijevanje, ali i za njezino djelatnije i svetije slavljenje…