Otvorenje izložbe slika Dinka Klasana poduzetnika i umjetnika
Galerija „Martin Borković” Nacionalnog svetišta svetoga Josipa u Karlovcu poziva na otvorenje izložbe: "Otvaranje smislu i nadi" Dinka Klasana, poduzetnika i umjetnika iz Bjelovara i Malinske, 2. veljače 2024. u 19 sati u Galeriji „Martin Borković” Nacionalnog svetišta svetoga Josipa u Karlovcu
O izložbi će uz samog autora govoriti Stanko Špoljarić, povjesničar umjetnosti i mons. Antun Sente, voditelj Galerije "MB". U glazbenom dijelu nastupit će zbor "Sveti Josip" NaSveJak, a izložbu će otvoriti gospođa Martina Furdek Hajdin, karlovačka županica.
"Osoba koja je iskoristila vrijeme, radi drugih životnih obveza, slikanja bez slikanja, jest Dinko Klasan. I iznenađujuće, brzo je pokazao stvaralačku zrelost, stilistiku prepoznatljive rukopisnosti, i to ne na tek pokojoj slici, već na brojnim radovima zaokruženog ciklusa, razvijanog na zajedničkoj bazi, s nizom manjih iskoraka. S motivske strane radi se o imaginarnom pejzažu, metafori segmenta prirode, s utkanim prizvukom sakralnog. Ne nekoj sceni kršćanske ikonografije, već ozračju duhovnosti, koju predmetno, ili asocijativno i tvarno nudi. Klasan stanja sinteze vanjske i unutarnje ljepote donosi i slikarskim apstrakcijama, sugeriranom prostornošću bezmjerja. Kao činjenično pojavljuje se stablo, motiv križa, oblikovani siluetom titrave forme prožete svjetlom. Slikani su osjećajem uzdignuća od tla, sklada nadnaravne ugođajnosti, kromatikom odnjegovanih tonova. Svakako Klasan u svoje slikarstvo unosi meditativnu notu davši joj okvir slikarskog reda.", iz recenzije Stanka Špoljarića, povjesničara umjetnosti.
O izložbi će uz samog autora govoriti Stanko Špoljarić, povjesničar umjetnosti i mons. Antun Sente, voditelj Galerije "MB". U glazbenom dijelu nastupit će zbor "Sveti Josip" NaSveJak, a izložbu će otvoriti gospođa Martina Furdek Hajdin, karlovačka županica.
"Osoba koja je iskoristila vrijeme, radi drugih životnih obveza, slikanja bez slikanja, jest Dinko Klasan. I iznenađujuće, brzo je pokazao stvaralačku zrelost, stilistiku prepoznatljive rukopisnosti, i to ne na tek pokojoj slici, već na brojnim radovima zaokruženog ciklusa, razvijanog na zajedničkoj bazi, s nizom manjih iskoraka. S motivske strane radi se o imaginarnom pejzažu, metafori segmenta prirode, s utkanim prizvukom sakralnog. Ne nekoj sceni kršćanske ikonografije, već ozračju duhovnosti, koju predmetno, ili asocijativno i tvarno nudi. Klasan stanja sinteze vanjske i unutarnje ljepote donosi i slikarskim apstrakcijama, sugeriranom prostornošću bezmjerja. Kao činjenično pojavljuje se stablo, motiv križa, oblikovani siluetom titrave forme prožete svjetlom. Slikani su osjećajem uzdignuća od tla, sklada nadnaravne ugođajnosti, kromatikom odnjegovanih tonova. Svakako Klasan u svoje slikarstvo unosi meditativnu notu davši joj okvir slikarskog reda.", iz recenzije Stanka Špoljarića, povjesničara umjetnosti.