Drugi dan devetnice uoči Stepinčeva u Krašiću
Euharistijsko slavlje drugoga dana devetnice uoči blagdana bl. Alojzija Stepinca, u petak 2. veljače 2024. godine u krašićkoj Župi Presvetoga Trojstva, predvodio je rektor Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu preč. Matija Pavlaković.
.jpeg)
Prije misnoga slavlja sjemeništarci su, predvođeni duhovnikom vlč. Lukom Premelčem, molili križni put na otvorenom. Na početku mise održan je tradicionalni obred blagoslova svijeća s prigodnom procesijom, budući da se toga dana u Crkvi slave Svijećnica i Dan posvećenoga života.
Pozdravljajući sudionike slavlja preč. Pavlaković kazao je da se na blagdan Svijećnice žele zaustaviti pred otajstvom Isusova prikazanja u hramu, koje svoj vrhunac ima u Njegovu prikazanju na križu na kojem se darovao za nas. Posebno je pozdravio prisutne redovnike i redovnice, poželjevši im da se u njima učvršćuje i raste ono djelo Božje koje je počelo Njegovim pozivom da ga slijede na redovničkom putu. Potom je podsjetio da su ovo „iznimni dani za nas, hrvatske vjernike. U devetnici za blagdan blaženoga kardinala Alojzija Stepinca susrećemo se s posebnim osjećajima i radošću ovdje u Krašiću, mjestu njegova sužanjstva i preminuća, mjestu u kojem već 64 godine ne prestaju molitve, preporuke, zahvale“, istaknuo je.
.jpeg)
U homiliji je, osvrćući se na liturgijska čitanja blagdana Prikazanja Gospodinova, rektor Pavlaković na početku konstatirao da je „milost i Božji dar slaviti blagdan Svijećnice ovdje u Krašiću, na mjestu gdje je 1960. godine blaženi Alojzije Stepinac slavio svoju posljednju svetu misu s narodom Božjim izrekavši s ove propovjedaonice iznad mene svoju posljednju propovijed prije svoga prelaska u vječnu domovinu. U tom je slavlju blaženi kardinal blagoslovio svijeću koja će mu na smrtnom času biti u rukama te tako postati svima nama znakom vječne svjetlosti“, istaknuo je.
Zatim je naglasio da je „blagdan Svijećnice teološki dubok i ljudski potresan događaj, premda se na prvi pogled ne događa ništa neobično. Ponavlja se jedan stari običaj židovskog naroda: svakoga prvorođenca prikazuju Bogu za potpunu službu, a onda ga simbolički otkupljuju za ovaj život“, rekao je propovjednik.
Govoreći o poruci samog blagdana, napomenuo je da je potrebno krenuti od čina prikazanja. „Naš život ima smisla samo onda ako ga prikažemo Bogu, jer sve ono što želimo zadržati za sebe, izgubljeno je za vječnost! To vrijedi za život općenito, ali vrijedi i za svaku stvar koju posjedujemo. Samo ono ima vrijednost, dragi vjernici, što se usudimo prikazati Bogu“, naglasio je i za primjer dao lik majke blaženoga Alojzija, Barbare Stepinac, „žene velike nade u Boga i silne ljubavi prema Crkvi i svećeništvu.“ Ocrtavajući njezin lik na temelju zapisa uzetih iz Dnevnika župnika Vranekovića, preč. Pavlaković je poručio: „Daj Bože da imamo više takvih majki moliteljica poput majke Barbare koje će našem narodu izmoliti dovoljno dobrih i svetih duhovnih zvanja, pogotovo sada, u današnjem vremenu, kada je malo onih koji se odlučuju krenuti putem svećeništva i redovništva. I zato, pozivam vas na usrdnu i skrušenu molitvu blaženom Alojziju za nova duhovna zvanja Crkvi u Hrvata jer znamo to dobro, ako nema svećenika, neće biti ni onih koji će nam moći podjeljivati svete sakramente, a tu posebno mislim na sakrament svete euharistije i svete ispovijedi“, potaknuo je predslavitelj nazočne vjernike.
Na kraju je ukratko iznio glavne odlike bitnih likova iz naviještenog Evanđelja: starca Šimuna i udovice Ane. Istaknuo je da „oni večeras stoje pred nama kao vječni primjer čovjeka koji traži i nalazi Boga, makar se taj Bog skrivao u najobičnijim prilikama svagdanjeg života, kao što je primjerice jedno maleno dijete u naručju svoje majke. No, tko živi u Bogu, taj vidi i ono za što je čovjek ovoga svijeta slijep“, poručio je propovjednik i sve izrečene misli potkrijepio isječkom posljednje Blaženikove propovijedi izrečene u Krašiću na blagdan Svijećnice 1960. godine napomenuvši da je „naša zadaća kao Crkve, kao kršćanske zajednice i kao pojedinaca da budemo svjetlo na svijećnjaku svijeta. Na to nas poziva i naš sveti Blaženik kada kaže kako kršćanin po djelima iz vjere treba biti Bogojavljenje“, zaključio je homiliju rektor Pavlaković.
Na koncu misnog slavlja vlč. Ivan Vučak, upravitelj krašićke Župe, zahvalio je sjemeništarcima na dolasku i kratkom osobnom predstavljanju, propovjedniku na upućenoj homiliji te se pridružio poticajima i vjernike pozvao da mole za nova duhovna zvanja.
Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor domaćina pod ravnanjem s. Valerije Sakač, SMI.
.jpeg)
Pozdravljajući sudionike slavlja preč. Pavlaković kazao je da se na blagdan Svijećnice žele zaustaviti pred otajstvom Isusova prikazanja u hramu, koje svoj vrhunac ima u Njegovu prikazanju na križu na kojem se darovao za nas. Posebno je pozdravio prisutne redovnike i redovnice, poželjevši im da se u njima učvršćuje i raste ono djelo Božje koje je počelo Njegovim pozivom da ga slijede na redovničkom putu. Potom je podsjetio da su ovo „iznimni dani za nas, hrvatske vjernike. U devetnici za blagdan blaženoga kardinala Alojzija Stepinca susrećemo se s posebnim osjećajima i radošću ovdje u Krašiću, mjestu njegova sužanjstva i preminuća, mjestu u kojem već 64 godine ne prestaju molitve, preporuke, zahvale“, istaknuo je.
U homiliji je, osvrćući se na liturgijska čitanja blagdana Prikazanja Gospodinova, rektor Pavlaković na početku konstatirao da je „milost i Božji dar slaviti blagdan Svijećnice ovdje u Krašiću, na mjestu gdje je 1960. godine blaženi Alojzije Stepinac slavio svoju posljednju svetu misu s narodom Božjim izrekavši s ove propovjedaonice iznad mene svoju posljednju propovijed prije svoga prelaska u vječnu domovinu. U tom je slavlju blaženi kardinal blagoslovio svijeću koja će mu na smrtnom času biti u rukama te tako postati svima nama znakom vječne svjetlosti“, istaknuo je.
Zatim je naglasio da je „blagdan Svijećnice teološki dubok i ljudski potresan događaj, premda se na prvi pogled ne događa ništa neobično. Ponavlja se jedan stari običaj židovskog naroda: svakoga prvorođenca prikazuju Bogu za potpunu službu, a onda ga simbolički otkupljuju za ovaj život“, rekao je propovjednik.
Govoreći o poruci samog blagdana, napomenuo je da je potrebno krenuti od čina prikazanja. „Naš život ima smisla samo onda ako ga prikažemo Bogu, jer sve ono što želimo zadržati za sebe, izgubljeno je za vječnost! To vrijedi za život općenito, ali vrijedi i za svaku stvar koju posjedujemo. Samo ono ima vrijednost, dragi vjernici, što se usudimo prikazati Bogu“, naglasio je i za primjer dao lik majke blaženoga Alojzija, Barbare Stepinac, „žene velike nade u Boga i silne ljubavi prema Crkvi i svećeništvu.“ Ocrtavajući njezin lik na temelju zapisa uzetih iz Dnevnika župnika Vranekovića, preč. Pavlaković je poručio: „Daj Bože da imamo više takvih majki moliteljica poput majke Barbare koje će našem narodu izmoliti dovoljno dobrih i svetih duhovnih zvanja, pogotovo sada, u današnjem vremenu, kada je malo onih koji se odlučuju krenuti putem svećeništva i redovništva. I zato, pozivam vas na usrdnu i skrušenu molitvu blaženom Alojziju za nova duhovna zvanja Crkvi u Hrvata jer znamo to dobro, ako nema svećenika, neće biti ni onih koji će nam moći podjeljivati svete sakramente, a tu posebno mislim na sakrament svete euharistije i svete ispovijedi“, potaknuo je predslavitelj nazočne vjernike.
Na kraju je ukratko iznio glavne odlike bitnih likova iz naviještenog Evanđelja: starca Šimuna i udovice Ane. Istaknuo je da „oni večeras stoje pred nama kao vječni primjer čovjeka koji traži i nalazi Boga, makar se taj Bog skrivao u najobičnijim prilikama svagdanjeg života, kao što je primjerice jedno maleno dijete u naručju svoje majke. No, tko živi u Bogu, taj vidi i ono za što je čovjek ovoga svijeta slijep“, poručio je propovjednik i sve izrečene misli potkrijepio isječkom posljednje Blaženikove propovijedi izrečene u Krašiću na blagdan Svijećnice 1960. godine napomenuvši da je „naša zadaća kao Crkve, kao kršćanske zajednice i kao pojedinaca da budemo svjetlo na svijećnjaku svijeta. Na to nas poziva i naš sveti Blaženik kada kaže kako kršćanin po djelima iz vjere treba biti Bogojavljenje“, zaključio je homiliju rektor Pavlaković.
Na koncu misnog slavlja vlč. Ivan Vučak, upravitelj krašićke Župe, zahvalio je sjemeništarcima na dolasku i kratkom osobnom predstavljanju, propovjedniku na upućenoj homiliji te se pridružio poticajima i vjernike pozvao da mole za nova duhovna zvanja.
Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor domaćina pod ravnanjem s. Valerije Sakač, SMI.
Nakon euharistijskog slavlja i spomen-fotografiranja, susret je nastavljen druženjem u prostorima župnog pastoralnog centra. Potom su sjemeništarci u pratnji vlč. Vučaka obišli i obnovljeni Spomen-dom blaženog Alojzija Stepinca moleći za njegovo što skorije proglašenje svetim.
IKA