Biskup Šaško predvodio sprovodne obrede za fra Josipa Baričevića
Fra Josip Baričević preminuo je u petak 8. prosinca 2023. u KBC-u Zagreb, poslije duge bolesti, okrijepljen svetim sakramentima u 86. godini, 69. godini redovništva i 60. godini svećenike službe.
.jpeg)
Sprovodne obrede u četvrtak 14. prosinca 2023. godine na zagrebačkom gradskom groblju Mirogoj predvodio je zagrebački pomoćni biskup mons. Ivan Šaško.
Na početku sprovodnih obreda pročitana je sažalnica zagrebačkog nadbiskupa mons. Dražena Kutleše. "Pokojni fra Josip, rođen u specifičnom vremenu, angažiranjem vlastitih talenata i velikog dijela životne snage dao je nemjerljiv obol u razvoju katehetskog podučavanja općenito, kao i uvođenju vjeronauka u škole krajem prošlog stoljeća. Bogatu ostavštinu i veliki zalog za budućnost nalazimo u njegovim znanstvenim radovima, autorskom radu na vjeronaučnim udžbenicima, raznim plodnim inicijativama kao i brojnim idejama koje i danas doživljavaju svoje ostvarenje", istaknuo je Nadbiskup u sažalnici.
.jpeg)
Sućut u ime Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je fra Josip Baričević bio dugogodišnji profesor, izrazio je dekan prof. dr. sc. Josip Šimunović, a u ime Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije predstojnik dr. sc. Ivica Pažin.
Dekan Šimunović kazao je kako je profesor Baričević u povijesti Katehetskog instituta KBF-a ostavio neizbrisiv trag. "Trag sjećanja, ali i zahvale vidljiv je i osjeća se u srcima mnogih studentica i studenata kojima ste predavali. Prenosili ste im svoje znanje, pripremali za što bolje ostvarivanje poziva vjeroučitelja i kateheta u Lijepoj našoj i šire! Hvala Vam na svakom predavanju, blizini i savjetu! Dobri Bog bio Vam nagrada za sve!"
.jpeg)
Biskup Šaško u homiliji je kazao kako se fra Josip "našao u povijesnim okvirima u kojima je trebalo napraviti onaj prjelazak koji je stvarao preduvjete i ostvario povratak vjeronauka u škole. Takvi prjelasci uvijek traže osjetljivost i ustrajnost. Usuđujem se ustvrditi da je on imao to dvoje, sa snažnom sviješću o potrebi sraštenosti vjeronauka s Objavom i kulturom, s osobito s jezikom. I osobno ga pamtim u njegovoj dojmljivoj profinjenosti i upornosti, u izvanjskoj lepršavosti, istančanosti i krhkosti, poput „glinene posude“, te nutarnjoj uvjerenosti i ustrajnosti."
Dodao je kako "preminuli Josip nosi ime Zaručnika Blažene Djevice Marije, čovjek pravednosti, poslušnosti Božjemu planu, kojemu je darovan san, da bi prihvatio i zavolio Božji naum. On nije svoj plan pretvarao u stvarnost, nego je stvarnost gledao u Božjemu planu. Danas se nerijetko može čuti da treba ostvariti snove, misli se pritom na onaj put koji ljudska htijenja nastoji pretvoriti u stvarnost. No, treba paziti da ne pokušamo od svojih čežnja, od svojih snova napraviti stvari, o-stvariti ih, da im ne pokušamo oduzeti ili zanemariti Božje djelovanje. Sve poučavanje u svjetlu vjere, katehiziranje, u Crkvi nastoji pomoći da stvari vidimo u svjetlu Božjega plana, 'Božjega sna', to jest: rečeno pomalo neobičnim izrazom: potrebno je o-snoviti stvari, zaogrnuti ih Božjim planom koji, dati im da postanu snovi, odražaj zajedništva s Bogom."
.jpeg)
Biskup je zaključio riječima: "Od paškoga Luna do 'Turopoljskoga luga' isto je otajstvo života. Ono se očituje kao čvrst korijen, zaštitna i ukrasna kora, kao treperav list i bogato, blago i mekano ulje, plod ustrajnosti i ljubavi davanja. Stoga, dragi fra Josipe, donoseći pred Boga svoju zahvalu za tebe navodeći naslove katekizama, rođenih iz tvoje ljubavi i postojanosti, i u ovome slavlju prihvaćamo poziv koji govori: „Snagom Duha“ „Pođimo zajedno“ na „Put u slobodu“, jer smo „Pozvani na gozbu“ s Kristom, na gozbu vječnoga života i radosti."
.jpeg)
Misa zadušnica slavljena je nakon sprovoda u crkvi sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu.
Fra Josip Baričević, redovnik i svećenik Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša, član Samostana sv. Franje u Odri i dugogodišnji nastavnik na Katehetskom institutu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, rođen je 11. lipnja 1938. u Lunu na Pagu u brojnoj katoličkoj obitelji. Četverogodišnju osnovnu školu završio je u rodnome mjestu. Šest razreda klasične gimnazije završio je u Interdijecezanskoj srednjoj vjerskoj školi u Zagrebu (Šalata), sedmi u Nadbiskupijskoj klasičnoj gimnaziji u Splitu, a osmi u Nadbiskupijskoj klasičnoj gimnaziji u Zadru (1957.). Diplomirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 1965. godine.
Sprovodne obrede u četvrtak 14. prosinca 2023. godine na zagrebačkom gradskom groblju Mirogoj predvodio je zagrebački pomoćni biskup mons. Ivan Šaško.
Na početku sprovodnih obreda pročitana je sažalnica zagrebačkog nadbiskupa mons. Dražena Kutleše. "Pokojni fra Josip, rođen u specifičnom vremenu, angažiranjem vlastitih talenata i velikog dijela životne snage dao je nemjerljiv obol u razvoju katehetskog podučavanja općenito, kao i uvođenju vjeronauka u škole krajem prošlog stoljeća. Bogatu ostavštinu i veliki zalog za budućnost nalazimo u njegovim znanstvenim radovima, autorskom radu na vjeronaučnim udžbenicima, raznim plodnim inicijativama kao i brojnim idejama koje i danas doživljavaju svoje ostvarenje", istaknuo je Nadbiskup u sažalnici.
Sućut u ime Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je fra Josip Baričević bio dugogodišnji profesor, izrazio je dekan prof. dr. sc. Josip Šimunović, a u ime Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije predstojnik dr. sc. Ivica Pažin.
Dekan Šimunović kazao je kako je profesor Baričević u povijesti Katehetskog instituta KBF-a ostavio neizbrisiv trag. "Trag sjećanja, ali i zahvale vidljiv je i osjeća se u srcima mnogih studentica i studenata kojima ste predavali. Prenosili ste im svoje znanje, pripremali za što bolje ostvarivanje poziva vjeroučitelja i kateheta u Lijepoj našoj i šire! Hvala Vam na svakom predavanju, blizini i savjetu! Dobri Bog bio Vam nagrada za sve!"
Biskup Šaško u homiliji je kazao kako se fra Josip "našao u povijesnim okvirima u kojima je trebalo napraviti onaj prjelazak koji je stvarao preduvjete i ostvario povratak vjeronauka u škole. Takvi prjelasci uvijek traže osjetljivost i ustrajnost. Usuđujem se ustvrditi da je on imao to dvoje, sa snažnom sviješću o potrebi sraštenosti vjeronauka s Objavom i kulturom, s osobito s jezikom. I osobno ga pamtim u njegovoj dojmljivoj profinjenosti i upornosti, u izvanjskoj lepršavosti, istančanosti i krhkosti, poput „glinene posude“, te nutarnjoj uvjerenosti i ustrajnosti."
Dodao je kako "preminuli Josip nosi ime Zaručnika Blažene Djevice Marije, čovjek pravednosti, poslušnosti Božjemu planu, kojemu je darovan san, da bi prihvatio i zavolio Božji naum. On nije svoj plan pretvarao u stvarnost, nego je stvarnost gledao u Božjemu planu. Danas se nerijetko može čuti da treba ostvariti snove, misli se pritom na onaj put koji ljudska htijenja nastoji pretvoriti u stvarnost. No, treba paziti da ne pokušamo od svojih čežnja, od svojih snova napraviti stvari, o-stvariti ih, da im ne pokušamo oduzeti ili zanemariti Božje djelovanje. Sve poučavanje u svjetlu vjere, katehiziranje, u Crkvi nastoji pomoći da stvari vidimo u svjetlu Božjega plana, 'Božjega sna', to jest: rečeno pomalo neobičnim izrazom: potrebno je o-snoviti stvari, zaogrnuti ih Božjim planom koji, dati im da postanu snovi, odražaj zajedništva s Bogom."
Biskup je zaključio riječima: "Od paškoga Luna do 'Turopoljskoga luga' isto je otajstvo života. Ono se očituje kao čvrst korijen, zaštitna i ukrasna kora, kao treperav list i bogato, blago i mekano ulje, plod ustrajnosti i ljubavi davanja. Stoga, dragi fra Josipe, donoseći pred Boga svoju zahvalu za tebe navodeći naslove katekizama, rođenih iz tvoje ljubavi i postojanosti, i u ovome slavlju prihvaćamo poziv koji govori: „Snagom Duha“ „Pođimo zajedno“ na „Put u slobodu“, jer smo „Pozvani na gozbu“ s Kristom, na gozbu vječnoga života i radosti."
Misa zadušnica slavljena je nakon sprovoda u crkvi sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu.
Fra Josip Baričević, redovnik i svećenik Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša, član Samostana sv. Franje u Odri i dugogodišnji nastavnik na Katehetskom institutu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, rođen je 11. lipnja 1938. u Lunu na Pagu u brojnoj katoličkoj obitelji. Četverogodišnju osnovnu školu završio je u rodnome mjestu. Šest razreda klasične gimnazije završio je u Interdijecezanskoj srednjoj vjerskoj školi u Zagrebu (Šalata), sedmi u Nadbiskupijskoj klasičnoj gimnaziji u Splitu, a osmi u Nadbiskupijskoj klasičnoj gimnaziji u Zadru (1957.). Diplomirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 1965. godine.
Prve redovničke zavjete položio je 1955., a svečane, doživotne 1961. godine. Za svećenika je zaređen 1964. u Zagrebu. Bio je jednu godinu redovnički odgojitelj u samostanu sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu (1972. – 1973.), a zatim je, do kraja života, živio i radio u samostanu u Odri (Zagreb). Bio je član Provincijske uprave franjevaca trećoredaca 1980. ‒ 1984.
Završivši studij francuskoga i njemačkog jezika na Filozofskom fakultetu u Zadru, magistrirao je na Katehetskom institutu u Bruxellesu (1972.). Doktorirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu (1986.). Vrativši se s poslijediplomskog studija radio je kao predstojnik Pastoralno-katehetske službe Kršćanske sadašnjosti, bio zauzeti promicatelj katehetske obnove, te dugogodišnji nastavnik Katehetskog instituta (1981. – 2005.) i njegov predstojnik (1999. – 2005.). Autor je, sa suradnicima, niza vjeronaučnih udžbenika-katekizama za djecu osnovnoškolske dobi, suautor udžbenika iz hrvatskog jezika i kulture za dopunsku nastavu u inozemstvu (Riječ hrvatska. Čitanka 5/6, 1991.) te suautor Hrvatske početnice (izdanje Školske knjige 1993.) Zauzeto je surađivao u pripremi i uvođenju školskoga vjeronauka poslije komunističke vladavine.
Završivši studij francuskoga i njemačkog jezika na Filozofskom fakultetu u Zadru, magistrirao je na Katehetskom institutu u Bruxellesu (1972.). Doktorirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu (1986.). Vrativši se s poslijediplomskog studija radio je kao predstojnik Pastoralno-katehetske službe Kršćanske sadašnjosti, bio zauzeti promicatelj katehetske obnove, te dugogodišnji nastavnik Katehetskog instituta (1981. – 2005.) i njegov predstojnik (1999. – 2005.). Autor je, sa suradnicima, niza vjeronaučnih udžbenika-katekizama za djecu osnovnoškolske dobi, suautor udžbenika iz hrvatskog jezika i kulture za dopunsku nastavu u inozemstvu (Riječ hrvatska. Čitanka 5/6, 1991.) te suautor Hrvatske početnice (izdanje Školske knjige 1993.) Zauzeto je surađivao u pripremi i uvođenju školskoga vjeronauka poslije komunističke vladavine.
Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
Foto: IKA