Susret šalatskih sjemeništaraca i članova Hrvatske magistralne delegacije Viteškoga reda Svetog groba jeruzalemskog
Na poziv rektora Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu preč. Matije Pavlakovića, sedam hrvatskih vitezova i jedna dama Viteškog reda Svetoga groba jeruzalemskog (lat. Ordo Equestris Sancti Sepulcri Hierosolymitani) sudjelovalo je u subotu 25. studenoga na večernjoj misi u svečanoj dvorani šalatskog sjemeništa prigodom liturgijskog spomendana sv. Katarine Aleksandrijske, djevice i mučenice.
.jpg)
Nakon koncelebriranog misnog slavlja, koje je predslavio vlč. dr. Anđelo Maly, uslijedila je prigodna večera u organizaciji Sjemeništa, a potom su gosp. Claude Grbeša, magistralni delegat Viteškog reda Svetoga groba jeruzalemskog u Hrvatskoj, i vlč. dr. Anđelo Maly, duhovnik Hrvatske magistralne delegacije, održali prigodno predavanje o poslanju i aktivnostima Reda za sjemeništarce i odgojitelje sa zagrebačke Šalate.
Tom prilikom predavači su upoznali sjemeništarce kako je Red nastao 1099. godine s nakanom čuvanja Kristova groba i to nakon ulaska kršćana u Jeruzalem. Članovi viteškog reda bila su i trojica hrvatske braće: Pavao, Antun i Jakov Branković. Povijest ih pamti kao pobožne hodočasnike koji su, oko 1681. godine, od muslimana otkupili Getsemanski vrt i predali ga ocima franjevcima na čuvanje. Time su spasili mjesto Isusove tjeskobne muke od uništenja i osigurali kršćanima oazu štovanja prostora podno Maslinske gore na kojem je naš Gospodin i Učitelj na sebe preuzeo ljudsku izdaju.
.jpg)
Viteški red s vremenom se proširio i na Europu. Po kanonskom pravu ima status pravne osobe i pod izravnom je zaštitom Svetog Oca koji imenuje Velikog meštra. Članovi Reda su vjernici laici koji kao zavjet imaju vjernost Svetom Ocu i Katoličkoj Crkvi. Redu je pripadao i zagrebački nadbiskup bl. Alojzije Stepinac koji je vitezom postao 1937. godine, za vrijeme drugog hodočašća Hrvata u Svetu Zemlju. Stepinac je želio osnovati i predstavništvo Reda u Hrvatskoj, no Drugi svjetski rat te dolazak komunista na vlast osujetili su ostvarenje toga plana. Bl. Alojzije Stepinac ujedno je i nebeski zaštitnik Hrvatske magistralne delegacije.
Na pitanje sjemeništaraca kako se postaje vitezom gospodin Grbeša je, između ostalog, odgovorio sljedeće: "Vitezom se postaje po izboru, tj. potrebno je ispuniti određene uvjete. Prije svega, potrebno je voditi uzoran kršćanski život. Za pripadništvo Redu postoji određena priprema. Upoznaje se Red i njegovi statuti te se redovito održavaju duhovne vježbe kako za vitezove tako i za potencijalne kandidate. Nakon godinu i pol do dvije podnosi se službena molba, sastavlja se dosje i šalje na odobrenje u Rim. Ako su uvjeti ispunjeni, onda se dobiva suglasnost i posebnim obredom viteza se uvodi u Red, kao što se primjerice dogodilo po drugi put u Hrvatskoj, sredinom mjeseca rujna ove godine, u Hrvatskom nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici." Vitezovi također plaćaju godišnju kotizaciju, a za svoje projekte pronalaze i donatore. Međutim, to ne znači da su vitezovi samo materijalno bogati ljudi. "Materijalno ne smije biti zaprjeka ako netko u duhovnom smislu odgovara profilu", objasnio je sjemeništarcima gosp. Grbeša koji je vitezom postao u okviru Francuskog namjesništva. Red je organiziran po namjesništvima i danas ima oko 30 tisuća članova po čitavom svijetu.
.jpg)
Vlč. dr. Anđelo Maly govorio je o poslanju Viteškog reda Svetog groba jeruzalemskog. ''Poslanje je, prije svega, duhovne naravi, a onda je važno i ono drugo - pomoć opstanku kršćana u Svetoj Zemlji. Kršćani danas čine manje od 2% stanovništva u Svetoj Zemlji. Red im je moralna potpora, ali i financira određene projekte: jaslice, domove, škole, izgradnju i obnovu crkava te financira i teološke studije bogoslovima koji će jednoga dana postati svećenici", objasnio je dr. Maly.
Na kraju predavanja, sjemeništarcima koji su imali mnoga pitanja, spomenulo se da Redu, koji je laički, ne pripadaju samo muškarci-vitezovi, već se u Red primaju i žene te one postaju-dame. Za njih vrijede isti uvjeti kao i za muškarce. Duhovnici Reda su svećenici. Red ima i svojeg velikog meštra, a od 2020. godine to je kardinal Fernando Filoni. Veliki prior Reda je kardinal Pierbattista Pizzaballa.
Zanimljivo je napomenuti da kada, primjerice, jedan vitez Viteškog reda Svetoga groba prvi puta hodočasti u Svetu Zemlju na Kristov grob, od Latinskog patrijarhata o tome dobiva potvrdu i tzv. školjku – Jakovljevu kapicu koja se postavlja na njegov viteški plašt, u sredinu jeruzalemskog križa crvene boje, što stoji s lijeve strane na viteškom bijelom plaštu. Također, važno je napomenuti da se sjedište Reda nalazi u Rimu, u palači Della Rovere, a službena crkva je crkva sv. Onofrija u Rimu blizu Vatikana.
.jpg)
Na samom kraju, zahvaljujući predavačima i okupljenim vitezovima, damama te novim kandidatima za viteški red, rektor Pavlaković je spomenuo da se nada da će jednog dana netko i od prisutnih sjemeništaraca možda postati vitezom Viteškog reda Svetoga groba jeruzalemskog.
Ovaj susret poslužio je šalatskim odgojiteljima kao svojevrsna uvertira za nadolazeću svetkovinu Krista Kralja svega stvorenja kada se u sjemeništu održava i godišnje euharistijsko klanjanje, ove godine sa posebnom molitvenom nakanom za prestanak ratnih stradanja u Svetoj Zemlji, kao i u čitavom svijetu.
Međubiskupijsko sjemenište u Zagrebu
Nakon koncelebriranog misnog slavlja, koje je predslavio vlč. dr. Anđelo Maly, uslijedila je prigodna večera u organizaciji Sjemeništa, a potom su gosp. Claude Grbeša, magistralni delegat Viteškog reda Svetoga groba jeruzalemskog u Hrvatskoj, i vlč. dr. Anđelo Maly, duhovnik Hrvatske magistralne delegacije, održali prigodno predavanje o poslanju i aktivnostima Reda za sjemeništarce i odgojitelje sa zagrebačke Šalate.
Tom prilikom predavači su upoznali sjemeništarce kako je Red nastao 1099. godine s nakanom čuvanja Kristova groba i to nakon ulaska kršćana u Jeruzalem. Članovi viteškog reda bila su i trojica hrvatske braće: Pavao, Antun i Jakov Branković. Povijest ih pamti kao pobožne hodočasnike koji su, oko 1681. godine, od muslimana otkupili Getsemanski vrt i predali ga ocima franjevcima na čuvanje. Time su spasili mjesto Isusove tjeskobne muke od uništenja i osigurali kršćanima oazu štovanja prostora podno Maslinske gore na kojem je naš Gospodin i Učitelj na sebe preuzeo ljudsku izdaju.
Viteški red s vremenom se proširio i na Europu. Po kanonskom pravu ima status pravne osobe i pod izravnom je zaštitom Svetog Oca koji imenuje Velikog meštra. Članovi Reda su vjernici laici koji kao zavjet imaju vjernost Svetom Ocu i Katoličkoj Crkvi. Redu je pripadao i zagrebački nadbiskup bl. Alojzije Stepinac koji je vitezom postao 1937. godine, za vrijeme drugog hodočašća Hrvata u Svetu Zemlju. Stepinac je želio osnovati i predstavništvo Reda u Hrvatskoj, no Drugi svjetski rat te dolazak komunista na vlast osujetili su ostvarenje toga plana. Bl. Alojzije Stepinac ujedno je i nebeski zaštitnik Hrvatske magistralne delegacije.
Na pitanje sjemeništaraca kako se postaje vitezom gospodin Grbeša je, između ostalog, odgovorio sljedeće: "Vitezom se postaje po izboru, tj. potrebno je ispuniti određene uvjete. Prije svega, potrebno je voditi uzoran kršćanski život. Za pripadništvo Redu postoji određena priprema. Upoznaje se Red i njegovi statuti te se redovito održavaju duhovne vježbe kako za vitezove tako i za potencijalne kandidate. Nakon godinu i pol do dvije podnosi se službena molba, sastavlja se dosje i šalje na odobrenje u Rim. Ako su uvjeti ispunjeni, onda se dobiva suglasnost i posebnim obredom viteza se uvodi u Red, kao što se primjerice dogodilo po drugi put u Hrvatskoj, sredinom mjeseca rujna ove godine, u Hrvatskom nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici." Vitezovi također plaćaju godišnju kotizaciju, a za svoje projekte pronalaze i donatore. Međutim, to ne znači da su vitezovi samo materijalno bogati ljudi. "Materijalno ne smije biti zaprjeka ako netko u duhovnom smislu odgovara profilu", objasnio je sjemeništarcima gosp. Grbeša koji je vitezom postao u okviru Francuskog namjesništva. Red je organiziran po namjesništvima i danas ima oko 30 tisuća članova po čitavom svijetu.
Vlč. dr. Anđelo Maly govorio je o poslanju Viteškog reda Svetog groba jeruzalemskog. ''Poslanje je, prije svega, duhovne naravi, a onda je važno i ono drugo - pomoć opstanku kršćana u Svetoj Zemlji. Kršćani danas čine manje od 2% stanovništva u Svetoj Zemlji. Red im je moralna potpora, ali i financira određene projekte: jaslice, domove, škole, izgradnju i obnovu crkava te financira i teološke studije bogoslovima koji će jednoga dana postati svećenici", objasnio je dr. Maly.
Na kraju predavanja, sjemeništarcima koji su imali mnoga pitanja, spomenulo se da Redu, koji je laički, ne pripadaju samo muškarci-vitezovi, već se u Red primaju i žene te one postaju-dame. Za njih vrijede isti uvjeti kao i za muškarce. Duhovnici Reda su svećenici. Red ima i svojeg velikog meštra, a od 2020. godine to je kardinal Fernando Filoni. Veliki prior Reda je kardinal Pierbattista Pizzaballa.
Zanimljivo je napomenuti da kada, primjerice, jedan vitez Viteškog reda Svetoga groba prvi puta hodočasti u Svetu Zemlju na Kristov grob, od Latinskog patrijarhata o tome dobiva potvrdu i tzv. školjku – Jakovljevu kapicu koja se postavlja na njegov viteški plašt, u sredinu jeruzalemskog križa crvene boje, što stoji s lijeve strane na viteškom bijelom plaštu. Također, važno je napomenuti da se sjedište Reda nalazi u Rimu, u palači Della Rovere, a službena crkva je crkva sv. Onofrija u Rimu blizu Vatikana.
Na samom kraju, zahvaljujući predavačima i okupljenim vitezovima, damama te novim kandidatima za viteški red, rektor Pavlaković je spomenuo da se nada da će jednog dana netko i od prisutnih sjemeništaraca možda postati vitezom Viteškog reda Svetoga groba jeruzalemskog.
Ovaj susret poslužio je šalatskim odgojiteljima kao svojevrsna uvertira za nadolazeću svetkovinu Krista Kralja svega stvorenja kada se u sjemeništu održava i godišnje euharistijsko klanjanje, ove godine sa posebnom molitvenom nakanom za prestanak ratnih stradanja u Svetoj Zemlji, kao i u čitavom svijetu.
Međubiskupijsko sjemenište u Zagrebu