Počela trodnevnica uoči svetkovine posvete bazilike sv. Antuna Padovanskoga
Na početku mise okupljenima se obratio rektor bazilike i župnik Župe sv. Antuna Padovanskoga fra Ivan Marija Lotar, OFMConv. Zahvalio je mons. Josipu Mrzljaku na dolasku te istaknuo da biskupa i bl. Alojzija Stepinca „veže“ nešto više „od biskupskog štapa i službe“. „Oni su u rodu i povezani kumstvom. Velika je čast, biskupe, imati vas ovdje među nama i vjerujemo da možemo biti uistinu radosni zbog Vaše prisutnosti kojom ćete svakome od nas, neizrecivim bogatstvom, još više približiti lik vašega, ali dopustite mi, i našega ‚Vujca‘“, rekao je fra Ivan Marija Lotar.
Na početku homilije mons. Mrzljak istaknuo je da tijekom godine Katolička Crkva slavi više Marijinih spomendana, blagdana te svetkovina. „Evo danas slavimo jedan manji Marijin blagdan koji se zove Prikazanje Blažene Djevice Marije. Ovaj današnji blagdan ima i ime ‚Gospa od Zdravlja‘. Večeras želimo u ovoj trodnevnici pripremiti se za dolazak moći ili onih zemnih ostataka, barem djelića, bl. Alojzija Stepinca. Stoga ćemo se posvetiti njemu kao štovatelju Marijinom jer je bl. Alojzije bio veliki Marijin štovatelj“, kazao je biskup.
Iz toga razloga, pročitao je okupljenima dio propovijedi bl. Alojzija Stepinca – „Zdravlje bolesnih, moli za nas“. Biskup je istaknuo da blaženik primjećuje da čovjek daje previše na važnosti zdravlju tijela.
„‚Dragi vjernici, nemojmo se zaustaviti na tom kukavnom tjelesnom zdravlju jer iako je mnogo puta potreban izvanredan Božji zahvat da nekome vrati izgubljeno zdravlje, nije ipak to tjelesno zdravlje, kao što smo spomenuli, zadnji cilj i svrha čudesnih zahvata Božjih odnosno Majke Božje kao posrednice. Ovi su zahvati zato i samo zato tu da mislimo na mnogo dragocjenije zdravlje, a to je zdravlje naše besmrtne duše. Molimo se dakle njoj, tom Zdravlju Bolesnih u prvome redu, da nam isprosi zdravlje naše besmrtne duše jer samo preko zdravlja duše može biti zajamčeno vječno zdravlje i tijelu, za kojim zdravljem toliko žudimo. Jer sveta nas vjera uči, ako preminemo u milosti Božjoj, tad će ovo naše tijelo, makar se raspalo u grobu na sudnji dan, uskrsnuti iz groba preobraženo i sjajno da se zauvijek druži s dušom, u blaženoj vječnosti u gledanju Boga‘“, pročitao je mons. Mrzljak iz Stepinčeve propovijedi.
Biskup je napomenuo da je Stepinac istaknuo da je „bolest nevjere najstrašnija bolest“. Stoga bl. Alojzije na kraju svoje propovijedi piše: „Od te strašne bolesti neka nas spasi Zdravlje Bolesnih.“
„U ovu crkvu dolazi sada relikvija bl. Alojzija“, rekao je biskup Mrzljak te dodao da relikvija poziva „da stanemo pred taj djelić zemaljskih ostataka, ali da nas to, na neki način, vodi prema onome uzvišenome“.
„Kada su ga vodili iz Lepoglave u Krašić, onda je jedan novinar zapisao – ‚evo, sada ga vozimo, sada će pasti prašina, njega se više nitko neće spominjati, on će pasti u zaborav‘. Međutim, svjedoci smo da su mnogi drugi pali u zaborav, a da on još više raste. Upravo to je ono što se želi postići ovim relikvijama kada stanemo pred njih – da mi rastemo u vjeri, da promatramo vjeru toga čovjeka“, kazao je okupljenima biskup.
Biskup se u homiliji osvrnuo na svoje djetinjstvo. Rekao je da je slušao propovijedi bl. Alojzija Stepinca kao maleni dječak. „Da je mene netko tada pitao je li svetac koji sada tu propovijeda, ja bih rekao ne. To je čovjek svećenik, nadbiskup koji propovijeda, a sveci – to su drveni kipovi na oltaru. Dakako, tada nisam mogao razumjeti, kao što mnogi drugi možda ne mogu razumjeti, tko su to sveci“, napomenuo je te dodao da je naknadno shvatio da su sveci „ljudi našega vremena. Oni su bili djeca, oni su odrastali, oni su živjeli život kao i mi ljudi. U tom životu su oni postigli jedan stupanj približavanja Bogu da ih možemo nazvati da su živjeli svetim životom. To su onda nama primjeri i oni su nama naši zagovornici. Oni su nama naši pomoćnici. Oni žele biti s nama, ali i mi trebamo biti s njima“.
Propovjednik je istaknuo da su svi po krštenju pozvani na svetost koja čovjeku nije daleka. „Ne treba nas proglašavati svetima, ali jednostavno moramo ići tim putem, da bismo stigli onamo gdje su oni koje na poseban način častimo“, kazao je.
„Kada budete dobili ovdje relikviju bl. Alojzija, taj dio – njegov zemni ostatak, promišljajte onda o njegovom zemaljskom životu, ali još više budite uvjereni da je on onaj koji vas zagovara, koji vam pomaže da idete onim putem kojim je on išao i da uz njegov zagovor postignete vječnu sreću kojoj se svi nadamo u zajedništvu sa svima svetima“, zaključio je umirovljeni varaždinski biskup Josip Mrzljak.
Osim župnika Lotara, misu su suslavili ministar Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Miljenko Hontić, ravnatelj Doma sv. Antuna fra Vladimir Vidović, te fra Michael Pavić.
Pjevao je zbor mladih „Lilium“ pod ravnanjem dirigentice Ive Bardun.
Drugoga dana trodnevnice, u srijedu 22. studenog 2023. misu će predvoditi dirigent zbora zagrebačke katedrale, profesor Miroslav Martinjak. Nakon mise bit će upriličen koncert župnih zborova „Svetoj Ceciliji zahvalni“.
Na početku homilije mons. Mrzljak istaknuo je da tijekom godine Katolička Crkva slavi više Marijinih spomendana, blagdana te svetkovina. „Evo danas slavimo jedan manji Marijin blagdan koji se zove Prikazanje Blažene Djevice Marije. Ovaj današnji blagdan ima i ime ‚Gospa od Zdravlja‘. Večeras želimo u ovoj trodnevnici pripremiti se za dolazak moći ili onih zemnih ostataka, barem djelića, bl. Alojzija Stepinca. Stoga ćemo se posvetiti njemu kao štovatelju Marijinom jer je bl. Alojzije bio veliki Marijin štovatelj“, kazao je biskup.
Iz toga razloga, pročitao je okupljenima dio propovijedi bl. Alojzija Stepinca – „Zdravlje bolesnih, moli za nas“. Biskup je istaknuo da blaženik primjećuje da čovjek daje previše na važnosti zdravlju tijela.
„‚Dragi vjernici, nemojmo se zaustaviti na tom kukavnom tjelesnom zdravlju jer iako je mnogo puta potreban izvanredan Božji zahvat da nekome vrati izgubljeno zdravlje, nije ipak to tjelesno zdravlje, kao što smo spomenuli, zadnji cilj i svrha čudesnih zahvata Božjih odnosno Majke Božje kao posrednice. Ovi su zahvati zato i samo zato tu da mislimo na mnogo dragocjenije zdravlje, a to je zdravlje naše besmrtne duše. Molimo se dakle njoj, tom Zdravlju Bolesnih u prvome redu, da nam isprosi zdravlje naše besmrtne duše jer samo preko zdravlja duše može biti zajamčeno vječno zdravlje i tijelu, za kojim zdravljem toliko žudimo. Jer sveta nas vjera uči, ako preminemo u milosti Božjoj, tad će ovo naše tijelo, makar se raspalo u grobu na sudnji dan, uskrsnuti iz groba preobraženo i sjajno da se zauvijek druži s dušom, u blaženoj vječnosti u gledanju Boga‘“, pročitao je mons. Mrzljak iz Stepinčeve propovijedi.
Biskup je napomenuo da je Stepinac istaknuo da je „bolest nevjere najstrašnija bolest“. Stoga bl. Alojzije na kraju svoje propovijedi piše: „Od te strašne bolesti neka nas spasi Zdravlje Bolesnih.“
„U ovu crkvu dolazi sada relikvija bl. Alojzija“, rekao je biskup Mrzljak te dodao da relikvija poziva „da stanemo pred taj djelić zemaljskih ostataka, ali da nas to, na neki način, vodi prema onome uzvišenome“.
„Kada su ga vodili iz Lepoglave u Krašić, onda je jedan novinar zapisao – ‚evo, sada ga vozimo, sada će pasti prašina, njega se više nitko neće spominjati, on će pasti u zaborav‘. Međutim, svjedoci smo da su mnogi drugi pali u zaborav, a da on još više raste. Upravo to je ono što se želi postići ovim relikvijama kada stanemo pred njih – da mi rastemo u vjeri, da promatramo vjeru toga čovjeka“, kazao je okupljenima biskup.
Biskup se u homiliji osvrnuo na svoje djetinjstvo. Rekao je da je slušao propovijedi bl. Alojzija Stepinca kao maleni dječak. „Da je mene netko tada pitao je li svetac koji sada tu propovijeda, ja bih rekao ne. To je čovjek svećenik, nadbiskup koji propovijeda, a sveci – to su drveni kipovi na oltaru. Dakako, tada nisam mogao razumjeti, kao što mnogi drugi možda ne mogu razumjeti, tko su to sveci“, napomenuo je te dodao da je naknadno shvatio da su sveci „ljudi našega vremena. Oni su bili djeca, oni su odrastali, oni su živjeli život kao i mi ljudi. U tom životu su oni postigli jedan stupanj približavanja Bogu da ih možemo nazvati da su živjeli svetim životom. To su onda nama primjeri i oni su nama naši zagovornici. Oni su nama naši pomoćnici. Oni žele biti s nama, ali i mi trebamo biti s njima“.
Propovjednik je istaknuo da su svi po krštenju pozvani na svetost koja čovjeku nije daleka. „Ne treba nas proglašavati svetima, ali jednostavno moramo ići tim putem, da bismo stigli onamo gdje su oni koje na poseban način častimo“, kazao je.
„Kada budete dobili ovdje relikviju bl. Alojzija, taj dio – njegov zemni ostatak, promišljajte onda o njegovom zemaljskom životu, ali još više budite uvjereni da je on onaj koji vas zagovara, koji vam pomaže da idete onim putem kojim je on išao i da uz njegov zagovor postignete vječnu sreću kojoj se svi nadamo u zajedništvu sa svima svetima“, zaključio je umirovljeni varaždinski biskup Josip Mrzljak.
Osim župnika Lotara, misu su suslavili ministar Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Miljenko Hontić, ravnatelj Doma sv. Antuna fra Vladimir Vidović, te fra Michael Pavić.
Pjevao je zbor mladih „Lilium“ pod ravnanjem dirigentice Ive Bardun.
Drugoga dana trodnevnice, u srijedu 22. studenog 2023. misu će predvoditi dirigent zbora zagrebačke katedrale, profesor Miroslav Martinjak. Nakon mise bit će upriličen koncert župnih zborova „Svetoj Ceciliji zahvalni“.
Foto: Vlado Badrov/IKA