Zagrebačka nadbiskupija

"Doprinos Crkve europskom zajedništvu i identitetu" bila je tema uvodnog predavanja na 52. teološko-pastoralnom tjednu koje je 24. siječnja održao veliki kancelar Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kardinal Josip Bozanić.

Postavlja se pitanje što je, što može biti i kakvom bi trebala postati Europa; kakvo je europsko zajedništvo, što je to europski identitet; koje su temeljne vrijednosti za čovječanstvo po kojima je kršćanska vjera dala pečat europskom identitetu; kakav je odnos Crkve prema Europi i novijim europskim procesima; koji je posebni doprinos Crkva pozvana dati u izgradnji zajedničkog europskog doma. U tom nizu kardinal je postavio i pitanje mjesta Hrvatske u svemu tome te istaknuo kako se ne može razmišljati o Hrvatskoj, da se ne misli i o Europi, jer Hrvatska je dio Europe.

Na navedena pitanja zagrebački nadbiskup odgovorio je u kontekstu crkvenih izazova našega vremena, osvrćući se posebno na hrvatske prilike. Uvodno je pojasnio sam naziv Europe, odnosno nastanak kontinenta. Govoreći o širenju kršćanstva, kardinal je podsjetio kako je kršćanstvo na europskom kontinentu prisutno od samih početaka, tako je sv. Pavao dok je naviještao evanđelje u Maloj Aziji bio pozvan da prijeđe u Europu, a sami apostoli donijeli su evanđelje u Grčku i Rim.

Istaknuo je kako je europska civilizacija pokazala veliki stupanj spremnosti za prihvaćanje i adaptaciju elemenata iz više izvorišta, jedno je i judejsko-kršćansko. No, podsjetio je kako nema kontinenta koji je kao Europa imao ogroman utjecaj na svjetska zbivanja i u dobru i u zlu. U kontekstu procesa povezivanja Europe nakon II. svjetskog rata, kardinal Bozanić istaknuo je paradigmu novog zajedništva. To je također od početka svog pontifikata isticao papa Ivan Pavao II.

Kardinal Bozanić osvrnuo se na pojedine europske institucije, posebice Vijeće Europe i Europsku Uniju, te suradnju Svete Stolice s njima, posebice u vidu pitanja etičke i pravne naravi. U tom kontekstu predstavio je razloge nastanka i djelovanje Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) koje odgovora Vijeću Europe, te naglasio kako je Crkva na Europu uvijek gledala kao jednu cjelinu.

Istaknuo je kako su po želji pape Ivana Pavla II. članovi CCEE-a postali predsjednici biskupskih konferencija, umjesto dotadašnjih biskupa delegata, čime je CCEE posebno dobio na važnosti. Podsjetio je kako na europskom nivou djeluje Vijeće europskih Crkava (KEK), te Vijeće biskupskih konferencija zemalja Europske Unije (ComECE).

U kontekstu djelovanja vjerskih zajednica na nivou Europe, kardinal je istaknuo i Deklaraciju europskih muslimana u kojoj se ističu prava i obveze muslimana koji su pozvani na integraciju te odbacivanje fundamentalizma.

Kardinal Bozanić je istaknuo kako važeći Lisabonski ugovor ne dovodi u pitanje status koji na temelju prava imaju Crkve i vjerske zajednice u državama članicama EU. Priznaje njihov identitet i specifični doprinos što ga one daju te želi s njima održavati transparentnost i redoviti dijalog. Dijalog Crkve i Europske Unije obuhvaća niz tema socijalne etike. Dijalogizirati često puno je lakše kada se raspravlja o socijalnim i ekonomskim temama, nego kada su u pitanju antropološke teme, rekao je kardinal Bozanić.

Apsolutno je potrebno, nastavio je kardinal, s uvjerljivošću i svježinom europskom čovjeku, isto tako i hrvatskom čovjeku, ponovno ponuditi antropološko viđenje koje se nalazi u osnovi kršćanskoga humanizma. Unatoč svim isprekidanim, izgubljenim i krivudavim putovima kojima ide Europa, ona je toliko toga pridonijela na području kulture, znanosti i umjetnosti te se dopustila oblikovati od kršćana. U Europi nalazimo tenzije, a naša je odgovornost da se one dovedu u red, jedinstvo i smisao, rekao je kardinal.

Zagrebački je nadbiskup poručio da ono čega se Crkva nikako ne može odreći jest naviještanje i svjedočenje Krista. Europljani traže Boga, bilo svjesno ili nesvjesno. Veliko je nepoznavanje kršćanstva i rasprava koja je obilježila prošlo razdoblje, u kojoj se raspravljalo o kršćanskim korijenima našega kontinenta, a pokazuje koliko je kršćanstvo u Europi vrlo malo poznato, rekao je kardinal, prokomentiravši da premda je Europa stala u odvajanje od Boga, Sin Božji nije napustio Europu.

Uskrs nam svjedoči da postoji vječnost i da na život treba gledati u svjetlu vječnosti. Upravo perspektiva vječnosti je možda najveći doprinos što ga Crkva današnjega vremena može i treba dati čovjeku današnjega vremena u Europi, u Hrvatskoj i svagdje, zaključio je kardinal Bozanić u uvodnom predavanju 52. teološko-pastoralnog tjedna u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. (ika / gk)