Zagrebačka nadbiskupija

Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama proslavila je u četvrtak 15. kolovoza svetkovinu Uznesenja Marijina na nebo - Veliku Gospu. Misno slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša. U suslavlju su bili zamjenik provincijala karmelićana o. Ivan Pleše, provincijal salezijanaca don Milan Ivančević, dekan Remetsko-sesvetskog dekanata preč. Vinko Tomić, svećenici dekanata, svećenici iz susjednih župa te oci karmelićani. U euharistiji su posluživali salezijanski i karmelski bogoslovi i ministranti. Na početku misnog slavlja o. Ivan Pleše, OCD, provincijalni vikar pozdravio je nadbiskupa u ime odsutnog oca provincijala o. Vinka Mamića, OCD, braće karmelićana i svih okupljenih i zamolio ga da započne euharistijsko slavlje i uputi pastirsku riječ. 

U svojoj homiliji nadbiskup Kutleša nadovezao se na temu devetnice koja je prethodila proslavi svetkovine - molitvu: "mi ćemo svoja razmišljanja u tri točke utemeljiti na molitvi koja je proizašla iz susreta dviju žena i iz dubine Marijina ponizna srca, na njezinu hvalospjevu „Veliča“ (Magnificat)". 

Govoreći kako je Marijin „Veliča“ molitva žene i majke, nadbiskup je istaknuo: "Drage žene i majke, budite svjesne koliko vam je Bog povjerio. „Samo onaj kome je borbena gorljivost zaslijepila oči, može nijekati činjenicu da su tijelo i duša žene stvoreni s posebnom svrhom.“ Samo žena, po svojim psiho-fizičkim osobinama, može nositi, hraniti i na svijet donijeti novi život. A novi život nije samo osoban događaj, već je događaj cijelog ljudskog roda. Ako se sam Bog, svojim utjelovljenjem i rođenjem od žene, podložio tom zakonu prirode koju je stvorio, pitamo se kolika mora biti pogubnost teorija koje osporavaju taj zakon i manipuliraju ljudskom spolnošću, preoblikujući je po svojim sklonostima ili svodeći majčinstvo na samo reproduktivnu razinu. Ako je u svetoj povijesti spasenja Bog ženi povjerio Sina za život svijeta, onda ni u naravnom redu stvari nema uzvišenijeg poziva za ženu od toga da primi, hrani, njeguje i svijetu daruje novi život", rekao je nadbiskup Kutleša.

Istaknuvši i da je Marijin „Veliča“ molitva poniznih, nadbiskup je kazao kako "opažamo u Marijinu hvalospjevu da svijest o veličini onoga što Bog čini u njezinu životu Mariju ne čini oholijom, već poniznijom. Svjesna je da je njezina zasluga jedino u poniznosti i da će je samo zbog neznatnosti svi naraštaji zvati blaženom. Svjesna je da svega toga ne bi bilo da darove i milosti kojima je urešena nije primala ponizna srca. Poniznost je, dragi vjernici, sposobnost da živimo istinu o svome biću, da se ustrajno odričemo lažnih slika o samima sebi i o Bogu."

Po završetku homilije, nadbiskup je vjernicima poručio: "Draga braćo i sestre, dragi hodočasnici, svetkovina Velike Gospe, koja nas je danas ovdje okupila, slavi Božje milosrđe i Božju vjernost obećanjima koja nam je dao. Sjetimo se da kao vjernici i mi danas polažemo svoju vjeru u obećanja Božja prema nama. Smijemo se pouzdati da će uslišati sve naše molitve i naše duhovne i materijalne potrebe kad ga za njih molimo ponizna srca. Možemo se nadati da ćemo jednom biti potpuno slobodni od grijeha i da će i naša tijela jednom uskrsnuti jer to je vjera naše Crkve. Eto što konkretno za naš život znači Marijino uznesenje: ono je jamstvo ispunjenja Božjih obećanja i znak nade putujućem narodu Božjemu. Njezina pjesma hvale je molitva života koji je usklađen s Božjim naumima. Utecimo se danas u svojim potrebama Blaženoj Djevici Mariji, a svoju hvalu dajmo Bogu jer dobrota je njegova kroz vjekove nad onima koji ga ljube", rekao je nadbiskup Kutleša.

Na završetku misnog slavlja o. Zlatko Pletikosić, OCD, upravitelj župe i svetišta obratio se nadbiskupu Kutleši: "Preuzvišeni gospodine, velika mi je radost što ste večeras ovdje s nama predslavili euharistiju. Time nastavljate već utabanim stopama zagrebačkih nadbiskupa, od kojih se stariji još uvijek sjećaju bl. Alojzija Stepinca, koji je dovodio velika pokornička hodočašća za mir za vrijeme drugog svjetskog rata, zatim Sluge Božjega kardinala Franje Kuharića koji je također predvodio nezaboravne procesije za mir za vrijeme Domovinskog rata, a i sam prije toga i poslije dolazio tjedno Zagovornici Hrvatske, Najvjernijoj Majci, Presvetoj Djevici Remetskoj, Ljekarni Nebeskoj, pripremajući se ovdje za propovijedi. Kao i naš kardinal Josip Bozanić. Sva trojica redovito na Veliku Gospu navečer. Zahvaljujem Vam jer ste se ostvrnuli na našu devetnicu ovdje u Remetama, uoči Velike Gospe, na temu molitve, u godini molitve, kao pripravu za jubilarnu 2025. godinu u kojoj su nam dolazili predslavitelji i propovjednici iz različitih sredina i govorili s različitih vidika o molitvi, a opet sve je bilo usmjereno odnosu s Bogom, Blaženom Djevicom Marijom i svetima. Time ste dali pečat ovom našim hodočasničkim duhovnim vježbama", rekao je o. Pletikosić.