Nadbiskup Kutleša predvodio misu na spomen preminuća majke Klare Žižić, utemeljiteljice Družbe sestara franjevki od Bezgrješne
U samostanskoj kapeli na Pantovčaku proslavljen je spomen preminuća službenice Božje majke Klare Žižić, utemeljiteljice Družbe sestara franjevki od Bezgrješne, u subotu 21. rujna 2024. godine. Euharistijsko slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša, a u koncelebraciji su bili vlč. Franjo Mezak, umirovljeni svećenik koji svaki dan slavi svetu misu kod sestara, preč. Vladimir Kerečeni, župnik Župe sv. Kvirina, i vlč. Domagoj Topić, nadbiskupski tajnik. Uz sestarsku zajednicu na misi su sudjelovali vjernici Župe sv. Kvirina.
Na početku mise nadbiskupa Kutlešu pozdravila je kućna predstojnica s. Zvonimira Nimac. Izrazila je radost što se Nadbiskupov pohod sestrama dogodio upravo na dan kada sestre obilježavaju preminuće svoje utemeljiteljice službenice Božje majke Klare Žižić. Ukratko je prikazala povijesni hod sestara franjevki od Bezgrješne u Zagrebačkoj nadbiskupiji koje su se nakon više promijenjenih lokacija 1968. godine nastanile na Pantovčaku. Od tada pa do danas kroz pastoralno, odgojno i karitativno djelovanje ostvaruju svoje redovničko poslanje u Zagrebačkoj nadbiskupiji. S. Zvonimira podsjetila je i da je samostanska kapela sve do 2004. godine bila u funkciji župne crkve, u kojoj su brojni današnji župljani sv. Kvirina slavili euharistiju, primili sakramente i okupljali se kao vjernička zajednica.
U propovijedi je nadbiskup Kutleša istaknuo krjepostan i svjedočki život majke Klare Žižić, koji je vodila u teškim vremenima turskih osvajanja i, usprkos brojnim opasnostima, i po cijenu života ostala je s narodom prenoseći i svjedočeći vjeru. Njezine osobite krjeposti bile su samozatajnost, briga za siromašne i život u pokori, istaknuo je Nadbiskup.
Život sestre Klare Žižić Nadbiskup je povezao s blaženstvom siromašnih u duhu te je u nastavku homilije ponudio odgovor na pitanje kako i mi u današnjem vremenu možemo to blaženstvo živjeti. U razradi teme "blaženstvo siromašnih u duhu" istaknuo je da je Isus blaženstvo siromašnih u duhu stavio na prvo mjesto jer je to "prva stepenica dostupna svakoj duši koja želi nasljedovati Isusa. Ono je u temelju svih drugih blaženstava. Samo siromah duhom tuguje pred Bogom, željan njegove utjehe. Nitko ne postaje krotak prema drugima, niti gladan i žedan pravednosti, ako mu je duh uznosit i usmjeren prema sebi."
Duh siromašnih u duhu s. Klara Žižić "naučila je u školi duhovnosti Asiškog Siromaha i njegove male braće, čiji je pojas nosila još od mladosti", istaknuo je Nadbiskup. Obraćajući se sestrama naglasio je da nas s. Klara poučava da za dobra djela, krjepostan život i predanost Bogu ne treba čekati pogodno vrijeme. Ona je to činila u naizgled nemogućim uvjetima - u vremenu turskog terora koji je tada narod podnosio.
Nadbiskup je siromaštvo duhom nazvao lijekom za duhovno siromaštvo te je primjerom s. Klare Žižić naglasio da se bez siromaštva duhom ne može napredovati u krjeposti i biti ispunjeni Bogom. Također je ukazao na opasnost sljepoće pred posljedicama grijeha. "Ne treba, kao što se nekad činilo, u svemu vidjeti grijeh, ali iznimno je opasno zanemariti ga", upozorio je Nadbiskup. Stoga je, naglasio je, važna spoznaja duhovnog siromaštva, tj. svijest o potrebi milosti koja otvara srce za Božje djelovanje i vodi do obraćenja. Na kraju homilije pozvao je sestre: "Molimo Boga da nam objavi svoj sud o životu vaše utemeljiteljice, da po svojoj milosrdnoj volji otkrije i nama i cijeloj Crkvi da je ona, svojim predanim služenjem kraljevstvu Božjem, najviše ugađala njemu samome."
Nakon popričesne molitve svi sudionici euharistijskog slavlja izmolili su Molitvu za proglašenje blaženom službenice Božje majke Klare Žižić. Ljepoti liturgijskog slavlja doprinio je župni zbor sv. Kvirina pod ravnanjem s. Lidije Grgat. Nakon mise sestre su sve vjernike pozvale na zajedničko druženje kojemu se pridružio i nadbiskup Dražen Kutleša.
prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić
Na početku mise nadbiskupa Kutlešu pozdravila je kućna predstojnica s. Zvonimira Nimac. Izrazila je radost što se Nadbiskupov pohod sestrama dogodio upravo na dan kada sestre obilježavaju preminuće svoje utemeljiteljice službenice Božje majke Klare Žižić. Ukratko je prikazala povijesni hod sestara franjevki od Bezgrješne u Zagrebačkoj nadbiskupiji koje su se nakon više promijenjenih lokacija 1968. godine nastanile na Pantovčaku. Od tada pa do danas kroz pastoralno, odgojno i karitativno djelovanje ostvaruju svoje redovničko poslanje u Zagrebačkoj nadbiskupiji. S. Zvonimira podsjetila je i da je samostanska kapela sve do 2004. godine bila u funkciji župne crkve, u kojoj su brojni današnji župljani sv. Kvirina slavili euharistiju, primili sakramente i okupljali se kao vjernička zajednica.
U propovijedi je nadbiskup Kutleša istaknuo krjepostan i svjedočki život majke Klare Žižić, koji je vodila u teškim vremenima turskih osvajanja i, usprkos brojnim opasnostima, i po cijenu života ostala je s narodom prenoseći i svjedočeći vjeru. Njezine osobite krjeposti bile su samozatajnost, briga za siromašne i život u pokori, istaknuo je Nadbiskup.
Život sestre Klare Žižić Nadbiskup je povezao s blaženstvom siromašnih u duhu te je u nastavku homilije ponudio odgovor na pitanje kako i mi u današnjem vremenu možemo to blaženstvo živjeti. U razradi teme "blaženstvo siromašnih u duhu" istaknuo je da je Isus blaženstvo siromašnih u duhu stavio na prvo mjesto jer je to "prva stepenica dostupna svakoj duši koja želi nasljedovati Isusa. Ono je u temelju svih drugih blaženstava. Samo siromah duhom tuguje pred Bogom, željan njegove utjehe. Nitko ne postaje krotak prema drugima, niti gladan i žedan pravednosti, ako mu je duh uznosit i usmjeren prema sebi."
Duh siromašnih u duhu s. Klara Žižić "naučila je u školi duhovnosti Asiškog Siromaha i njegove male braće, čiji je pojas nosila još od mladosti", istaknuo je Nadbiskup. Obraćajući se sestrama naglasio je da nas s. Klara poučava da za dobra djela, krjepostan život i predanost Bogu ne treba čekati pogodno vrijeme. Ona je to činila u naizgled nemogućim uvjetima - u vremenu turskog terora koji je tada narod podnosio.
Nadbiskup je siromaštvo duhom nazvao lijekom za duhovno siromaštvo te je primjerom s. Klare Žižić naglasio da se bez siromaštva duhom ne može napredovati u krjeposti i biti ispunjeni Bogom. Također je ukazao na opasnost sljepoće pred posljedicama grijeha. "Ne treba, kao što se nekad činilo, u svemu vidjeti grijeh, ali iznimno je opasno zanemariti ga", upozorio je Nadbiskup. Stoga je, naglasio je, važna spoznaja duhovnog siromaštva, tj. svijest o potrebi milosti koja otvara srce za Božje djelovanje i vodi do obraćenja. Na kraju homilije pozvao je sestre: "Molimo Boga da nam objavi svoj sud o životu vaše utemeljiteljice, da po svojoj milosrdnoj volji otkrije i nama i cijeloj Crkvi da je ona, svojim predanim služenjem kraljevstvu Božjem, najviše ugađala njemu samome."
Nakon popričesne molitve svi sudionici euharistijskog slavlja izmolili su Molitvu za proglašenje blaženom službenice Božje majke Klare Žižić. Ljepoti liturgijskog slavlja doprinio je župni zbor sv. Kvirina pod ravnanjem s. Lidije Grgat. Nakon mise sestre su sve vjernike pozvale na zajedničko druženje kojemu se pridružio i nadbiskup Dražen Kutleša.
prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić