„Tiha prisutnost“ – rizničarka zagrebačke katedrale
„Tiha prisutnost“ naziv je video-serijala u kojem je želja prikazati službe i osobe u Zagrebačkoj nadbiskupiji koje svojim trudom i zalaganjem doprinose ljepoti liturgijskih slavlja, pomažu u organizaciji važnih događaja, svojim talentima obogaćuju život Nadbiskupije te brinu o detaljima koji se na prvu možda ne primjećuju.
U četvrtom nastavku serijala predstavljamo službu rizničarke zagrebačke katedrale, koju već 38 godina obavlja s. Lina Plukavec, FDC.
S. Lina Plukavec rizničarka je zagrebačke katedrale od 1986. godine. U uvodu je istaknula kako je sestre Kćeri Božje ljubavi u sakristiju zagrebačke katedrale pozvao zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac 1945. godine te su preuzele brigu o sakristiji od tadašnjeg sakristana koji je odlazio u mirovinu. Od osnutka Zagrebačke biskupije o sakristiji su vodili brigu kanonici i prebendari, posebno kanonik kustos.
Govoreći o riznici naglasila je kako se ona nalazila u sakristiji, a ondje su se nalazili liturgijski predmeti i liturgijsko ruho. Naglasila je kako je sakristija najstariji dio katedrale, i to iz 13. stoljeće, a bila je oslikana freskama koje čekaju obnovu. Ujedno je bila i biblioteka za knjige i obrednike. U 17. stoljeću zbog količine građe u sakristiji (biblioteci) sagrađena je zgrada biblioteke ispred katedrale u vrijeme zagrebačkog biskupa Aleksandra Ignacija Mikulića, tada je ta katedralna knjižnica nazvana Metropolitana.
O važnosti sakristije i riznice govori i činjenica da je bila locus credibilis - vjerodostojno mjesto; u njoj su se sklapali i potvrđivali ugovori, bila je i jedina gruntovnica sve do 1870. godine.
S. Lina objasnila je i kako je Zagreb dobio ime, ističući kako se u Felicijanovoj povelji iz 1134. godine prvi put spominje Zagreb. Zagreb ima korijen u temeljima benediktinskog samostana koji se tu nalazio - Monasterium St. Gabria. Samostanska crkva bila je privremena katedrala i sjedište Zagrebačke biskupije. To je bilo u vrijeme kad je izumrla hrvatska dinastija i kad je ugarski kralj Ladislav, brat kraljice Jelene, osnovao Zagrebačku biskupiju.
Najznačajnije stvari u riznici uz Felicijanovu povelju, navodi s. Lina, jesu zlatni križ s relikvijom Svetoga Križa i relikvijar - Bjelokosni plenarij iz 11. stoljeća.
Prisjećajući se jedne od mnogobrojnih uspomena, s. Lina istaknula je prvi dolazak pape Ivana Pavla II. u Hrvatsku 1994. godine, a više pogledajte u videu:
Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
U četvrtom nastavku serijala predstavljamo službu rizničarke zagrebačke katedrale, koju već 38 godina obavlja s. Lina Plukavec, FDC.
S. Lina Plukavec rizničarka je zagrebačke katedrale od 1986. godine. U uvodu je istaknula kako je sestre Kćeri Božje ljubavi u sakristiju zagrebačke katedrale pozvao zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac 1945. godine te su preuzele brigu o sakristiji od tadašnjeg sakristana koji je odlazio u mirovinu. Od osnutka Zagrebačke biskupije o sakristiji su vodili brigu kanonici i prebendari, posebno kanonik kustos.Govoreći o riznici naglasila je kako se ona nalazila u sakristiji, a ondje su se nalazili liturgijski predmeti i liturgijsko ruho. Naglasila je kako je sakristija najstariji dio katedrale, i to iz 13. stoljeće, a bila je oslikana freskama koje čekaju obnovu. Ujedno je bila i biblioteka za knjige i obrednike. U 17. stoljeću zbog količine građe u sakristiji (biblioteci) sagrađena je zgrada biblioteke ispred katedrale u vrijeme zagrebačkog biskupa Aleksandra Ignacija Mikulića, tada je ta katedralna knjižnica nazvana Metropolitana.
O važnosti sakristije i riznice govori i činjenica da je bila locus credibilis - vjerodostojno mjesto; u njoj su se sklapali i potvrđivali ugovori, bila je i jedina gruntovnica sve do 1870. godine.
S. Lina objasnila je i kako je Zagreb dobio ime, ističući kako se u Felicijanovoj povelji iz 1134. godine prvi put spominje Zagreb. Zagreb ima korijen u temeljima benediktinskog samostana koji se tu nalazio - Monasterium St. Gabria. Samostanska crkva bila je privremena katedrala i sjedište Zagrebačke biskupije. To je bilo u vrijeme kad je izumrla hrvatska dinastija i kad je ugarski kralj Ladislav, brat kraljice Jelene, osnovao Zagrebačku biskupiju.
Najznačajnije stvari u riznici uz Felicijanovu povelju, navodi s. Lina, jesu zlatni križ s relikvijom Svetoga Križa i relikvijar - Bjelokosni plenarij iz 11. stoljeća.
Prisjećajući se jedne od mnogobrojnih uspomena, s. Lina istaknula je prvi dolazak pape Ivana Pavla II. u Hrvatsku 1994. godine, a više pogledajte u videu:
Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije