Teološki kolokvij o Deklaraciji „Fiducia supplicans“ održan na zagrebačkom KBF-u
Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u subotu 5. listopada 2024. održan je 6. teološki kolokvij o temi „Deklaracija Fiducia supplicans - između osporavanja i prihvaćanja“ u organizaciji Hrvatske sekcije Europskog društva za katoličku teologiju.
Kolokvij je okupio tridesetak sudionika, članova Društva i drugih zainteresiranih za teološki pristup temi i obradi Deklaracije Fiducia supplicans (Molitveno povjerenje) - O molitvenom značenju blagoslovâ, koju je 18. prosinca 2023. godine objavio Dikasterij za nauk vjere. Predsjednica Hrvatske sekcije Europskog društva za katoličku teologiju prof. dr. Ana Thea Filipović na početku je pozdravila sudionike i uvela u temu skupa. Navela je različite reakcije koje je Deklaracija izazvala u pojedinim partikularnim crkvama i neke njihove razloge te je istaknula da su članovi Hrvatske sekcije na svojoj godišnjoj skupštini u siječnju odlučili ozbiljno teološki obraditi navedenu Izjavu na svom godišnjem teološkom kolokviju, kako njezina recepcija u Hrvatskoj ne bi ostala na razini senzacionalističkih napisa. Programski odbor Teološkog kolokvija osmislio je teme predavanja te zamolio članove Društva da ih obrade i izlože na ovom skupu.
Viši asistent na Katedri liturgike na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Milan Dančuo obradio je temu „Teologija i pastoralno značenje blagoslovâ“. Analizu pastoralnog značenja blagoslova parova u neredovitim situacijama i istospolnih parova, o kojemu u širem govoru o blagoslovima također govori Deklaracija, predavač je smjestio u okvir teološkog razumijevanja blagoslova. Pritom je novi oblik blagoslova vrednovao kao inovaciju koja može biti obogaćenje. Profesor na Katedri teološke etike sa specijalizacijom iz seksualne i obiteljske etike na Fakultetu teologije i religijskih znanosti Katoličkog sveučilišta u Leuvenu u Belgiji izv. prof. dr. Nenad Polgar govorio je o „borbi za blagoslov“ u teološko-etičkoj perspektivi obrađujući temu „Učenje i odnos Crkve prema parovima u neredovitim situacijama i istospolnim parovima“. Ukazao je na to da postojeći raskorak između doktrine i pastoralne prakse može biti i poticaj da pastoralno djelovanje postane istinskim teološkim mjestom.
Redoviti profesor na Katedri pastoralne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Nikola Vranješ govorio je o temi „Fiducia supplicans - poticaj na dijalog u različitosti“ pri čemu je istaknuo više pastoralno izazovnih aspekata teme koju Deklaracija obrađuje i koji danas zahtijevaju daljnje teološko i pastoralno promišljanje i razlučivanje. Doc. dr. Jakov Rađa s Katedre fundamentalne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu govorio je o temi „Autoritet učiteljstva u sinodalnoj Crkvi“. Iznio je zadaće koje stoje pred Crkvom u smislu trajne dinamike koja mora prožimati odnos papinske službe, zbora biskupa i osjećaja vjere vjernika u razumijevanju, a onda i autoritativnom tumačenju i učenju vjere. U taj kontekst smjestio je i značenje Deklaracije u okviru „značenja izjava u redovnom učenju Crkve“.
Nakon izlaganja bila je prilika za postavljanje pitanja pojedinim predavačima te razgovor u skupinama. Sudionici su također primijetili da je šteta što se skupu nije odazvao veći broj pastoralnih djelatnika i vjeroučitelja.
Viši asistent na Katedri liturgike na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Milan Dančuo obradio je temu „Teologija i pastoralno značenje blagoslovâ“. Analizu pastoralnog značenja blagoslova parova u neredovitim situacijama i istospolnih parova, o kojemu u širem govoru o blagoslovima također govori Deklaracija, predavač je smjestio u okvir teološkog razumijevanja blagoslova. Pritom je novi oblik blagoslova vrednovao kao inovaciju koja može biti obogaćenje. Profesor na Katedri teološke etike sa specijalizacijom iz seksualne i obiteljske etike na Fakultetu teologije i religijskih znanosti Katoličkog sveučilišta u Leuvenu u Belgiji izv. prof. dr. Nenad Polgar govorio je o „borbi za blagoslov“ u teološko-etičkoj perspektivi obrađujući temu „Učenje i odnos Crkve prema parovima u neredovitim situacijama i istospolnim parovima“. Ukazao je na to da postojeći raskorak između doktrine i pastoralne prakse može biti i poticaj da pastoralno djelovanje postane istinskim teološkim mjestom.
Redoviti profesor na Katedri pastoralne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Nikola Vranješ govorio je o temi „Fiducia supplicans - poticaj na dijalog u različitosti“ pri čemu je istaknuo više pastoralno izazovnih aspekata teme koju Deklaracija obrađuje i koji danas zahtijevaju daljnje teološko i pastoralno promišljanje i razlučivanje. Doc. dr. Jakov Rađa s Katedre fundamentalne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu govorio je o temi „Autoritet učiteljstva u sinodalnoj Crkvi“. Iznio je zadaće koje stoje pred Crkvom u smislu trajne dinamike koja mora prožimati odnos papinske službe, zbora biskupa i osjećaja vjere vjernika u razumijevanju, a onda i autoritativnom tumačenju i učenju vjere. U taj kontekst smjestio je i značenje Deklaracije u okviru „značenja izjava u redovnom učenju Crkve“.
Nakon izlaganja bila je prilika za postavljanje pitanja pojedinim predavačima te razgovor u skupinama. Sudionici su također primijetili da je šteta što se skupu nije odazvao veći broj pastoralnih djelatnika i vjeroučitelja.
IKA/Foto: Tomislav Kovač