Priopćenje s izvanrednog zasjedanja HBK-a
Izvanredno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije (HBK) održano je u utorak, 21. siječnja, u sjedištu HBK-a u Zagrebu, pod predsjedanjem predsjednika HBK-a zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše.
Nakon uvodne zajedničke molitve, nazočne je pozdravio nadbiskup Kutleša, podsjetivši da se zasjedanje održava usred Molitvene osmine za jedinstvo kršćana, koja se ove godine obilježava u znaku 1700. obljetnice Prvog nicejskog sabora. Tom je prigodom Crkva, nadahnuta Duhom Svetim, u punini izrazila svoju vjeru kroz Nicejsko vjerovanje. Nadbiskup je istaknuo da to vjerovanje nije samo teološki tekst, već duboki izraz vjere u Trojedinoga Boga i utjelovljenog Sina, Isusa Krista, koji nas podsjeća na ključnu ulogu biskupa u čuvanju pologa vjere. Osvrnuo se i na Svetu godinu 2025., naglasivši kako ona pruža priliku za ponovno otkrivanje kršćanske nade kao snage koja nas nosi kroz svakodnevne izazove.
U radnom dijelu zasjedanja, nakon usvajanja zapisnika s prethodnog zasjedanja, biskupi su upoznati s poviješću djelovanja Katoličke karizmatske obnove u Hrvatskoj, njezinim strukturama i različitim oblicima djelovanja. Posebno su razmatrali prijedlog Statuta Katoličke karizmatske obnove u Duhu Svetom Hrvatske, kojim se nastoji pridonijeti strukturiranju i osnaživanju karizmatskog pokreta unutar mjesne Crkve. Cilj je da ovaj pokret ostane vjeran svojoj misiji evangelizacije i duhovne obnove, u skladu s crkvenim naukom i načelima crkvenog zajedništva.
Biskupima su također predstavljeni glavni naglasci dokumenta Dikasterija za istočne crkve od 22. studenoga 2024. Dokument govori o biritualizmu, prelascima između Crkava (transitus ad aliam Ecclesiam sui iuris) te o prilagodbama obreda. Riječ je o tekstu koji donosi korisne informacije o dosadašnjoj praksi i daje konkretne naputke za postupanje u specifičnim okolnostima. Naglašava jedinstvo u različitosti, uz poštivanje posebnosti Istočnih Crkava, čime se biskupima pomaže u odgovornom pristupu određenim pitanjima i međusobnim odnosima.
Na zasjedanju su također donesene odluke o pojedinim mandatima unutar tijela HBK-a. Gospićko-senjski biskup Marko Medo izabran je za predsjednika Vijeća za laike te mu je povjeren i mandat za ustroj Odbora za pastoral branitelja, članova njihovih obitelji i stradalnika Domovinskog rata. Splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić imenovan je novim članom Biskupske komisije za odnose s državom, dok je vojni ordinarij Jure Bogdan imenovan članom Biskupske komisije za ekumenizam. Varaždinskom biskupu Boži Radošu povjeren je novi petogodišnji mandat predsjednika Hrvatskog Caritasa.
Tijekom zasjedanja biskupi su raspravljali i o aktualnim pitanjima u Crkvi i društvu.
Na kraju zasjedanja, biskupi su sudjelovali na predstavljanju knjiga kardinala Franje Kuharića "Poruke sa Stepinčeva groba" i kardinala Josipa Bozanića "Alojzije Stepinac - Žrtva za budućnost". U ovim su knjigama sabrane propovijedi na spomendan bl. Alojzija Stepinca, 10. veljače, od 1970. do 2023. godine.
Nakon uvodne zajedničke molitve, nazočne je pozdravio nadbiskup Kutleša, podsjetivši da se zasjedanje održava usred Molitvene osmine za jedinstvo kršćana, koja se ove godine obilježava u znaku 1700. obljetnice Prvog nicejskog sabora. Tom je prigodom Crkva, nadahnuta Duhom Svetim, u punini izrazila svoju vjeru kroz Nicejsko vjerovanje. Nadbiskup je istaknuo da to vjerovanje nije samo teološki tekst, već duboki izraz vjere u Trojedinoga Boga i utjelovljenog Sina, Isusa Krista, koji nas podsjeća na ključnu ulogu biskupa u čuvanju pologa vjere. Osvrnuo se i na Svetu godinu 2025., naglasivši kako ona pruža priliku za ponovno otkrivanje kršćanske nade kao snage koja nas nosi kroz svakodnevne izazove.
U radnom dijelu zasjedanja, nakon usvajanja zapisnika s prethodnog zasjedanja, biskupi su upoznati s poviješću djelovanja Katoličke karizmatske obnove u Hrvatskoj, njezinim strukturama i različitim oblicima djelovanja. Posebno su razmatrali prijedlog Statuta Katoličke karizmatske obnove u Duhu Svetom Hrvatske, kojim se nastoji pridonijeti strukturiranju i osnaživanju karizmatskog pokreta unutar mjesne Crkve. Cilj je da ovaj pokret ostane vjeran svojoj misiji evangelizacije i duhovne obnove, u skladu s crkvenim naukom i načelima crkvenog zajedništva.
Biskupima su također predstavljeni glavni naglasci dokumenta Dikasterija za istočne crkve od 22. studenoga 2024. Dokument govori o biritualizmu, prelascima između Crkava (transitus ad aliam Ecclesiam sui iuris) te o prilagodbama obreda. Riječ je o tekstu koji donosi korisne informacije o dosadašnjoj praksi i daje konkretne naputke za postupanje u specifičnim okolnostima. Naglašava jedinstvo u različitosti, uz poštivanje posebnosti Istočnih Crkava, čime se biskupima pomaže u odgovornom pristupu određenim pitanjima i međusobnim odnosima.
Na zasjedanju su također donesene odluke o pojedinim mandatima unutar tijela HBK-a. Gospićko-senjski biskup Marko Medo izabran je za predsjednika Vijeća za laike te mu je povjeren i mandat za ustroj Odbora za pastoral branitelja, članova njihovih obitelji i stradalnika Domovinskog rata. Splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić imenovan je novim članom Biskupske komisije za odnose s državom, dok je vojni ordinarij Jure Bogdan imenovan članom Biskupske komisije za ekumenizam. Varaždinskom biskupu Boži Radošu povjeren je novi petogodišnji mandat predsjednika Hrvatskog Caritasa.
Tijekom zasjedanja biskupi su raspravljali i o aktualnim pitanjima u Crkvi i društvu.
Na kraju zasjedanja, biskupi su sudjelovali na predstavljanju knjiga kardinala Franje Kuharića "Poruke sa Stepinčeva groba" i kardinala Josipa Bozanića "Alojzije Stepinac - Žrtva za budućnost". U ovim su knjigama sabrane propovijedi na spomendan bl. Alojzija Stepinca, 10. veljače, od 1970. do 2023. godine.
Tajništvo HBK-a
Foto: Mihael Varenica
Foto: Mihael Varenica