Zagrebačka nadbiskupija

U Zagrebu je u srijedu 25. travnja započeo s radom dvodnevni međunarodni znanstveni skup "Hrvatski mučenici iz vremena komunističke vladavine", koji organiziraju zajednička Komisija za hrvatski martirologij biskupskih konferencija Hrvatske i BiH, Hrvatski institut za povijest i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

U ime Hrvatske biskupske konferencije, u čijoj se zgradi skup i održava, nazočne je pozdravio predsjednik HBK đakovačko-osječki nadbiskup dr. Marin Srakić. U pozdravnom govoru istaknuo je da je hrvatski narod krajem Drugog svjetskog rata ušao u doba osvete, a žrtve te osvete likvidirane su bez suda.

Narodna vlast neprijatelje je označila kao "popove i kulake", a neprijatelji su postali svi oni koji su nešto značili u tadašnjem društvu, kazao je mons. Srakić te istaknuo da biskupske konferencije Hrvatske i BiH, zajedno sa svim provincijalima redovničkih provincija, podupiru istraživanje poslijeratnih zločina. Istraživanje istine nije premetanje kostiju, kako tvrde neki političari, nego je to izraz humanosti. Treba žaliti žrtve Jasenovca i Auschwitza, ali ni druge jame se ne smiju preskočiti. Mlađe generacije imaju pravo na istinu, jer kao što je Isus rekao, istina će vas osloboditi. Nadbiskup Srakić je ujedno izrazio želju da se i zakonski regulira istraživanje komunističkih žrtava.

U svojstvu izaslanika predsjednika BK BiH biskupa Franje Komarice, vojni ordinarij u BiH dr. Tomo Vukšić izrazio je radost da se počinje s ozbiljnijim razgovorima na temu žrtava poslijeraća i komunizma. Ne treba se zaboraviti ljubav u ovom traženju istine. Traženje istine može postati mjesto obraćenja i nas samih, ali i molitve za progonitelje. Ovaj trenutak je početak traženja svetaca Crkve u Hrvata, rekao je biskup Vukšić.

U ime Ureda za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata govorio je dr. Andrija Hebrang, predsjednik Upravnog vijeća Ureda. U govoru je istaknuo važnost pronalaska i obilježivanja grobova žrtava komunizma, dodavši da su se tom temom do sada bavili samo Crkva i pojedini povjesničari. Sve druge postkomunističke zemlje su to učinile, a Hrvatska još uvijek nije. Nevina je svaka žrtva koja nije imala pravo na suđenje. Nakon donošenja Zakona o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata, Ured je zaživio i usko surađuje s Crkvom. Dr. Hebrang je posebno zahvalio gospićko-senjskom biskupu Mili Bogoviću na suradnji, rekavši da Ured i Crkva zajedno nadoknađuju gotovo 70 godina zanemarivanja.

U uvodnom pozdravu ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest dr. Jasna Turkalj naglasila je da se Institut sustavno bavi žrtvama rata i poslijeraća te ima za cilj izraditi pojedinačni popis svih žrtava toga doba, a do sada je sakupljeno oko 500.000 imena. Dr. Vlado Šakić je ispred Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar kazao da Institut rado surađuje s crkvenim institucijama te istaknuo da je objektivna spoznaja vrlo važna za mlađe generacije.

Uvodeći u rad znanstvenog skupa gospićko-senjski biskup Mile Bogović, predsjednik Komisije za hrvatski martirologij, podsjetio je da je papa Ivan Pavao II. vidio mučenike kao blago prošlosti te je pozvao sve narode da popišu svoje mučenike, o čemu je govorio i prilikom beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca. Izgradnja Crkve hrvatskih mučenika na Udbini odgovor je pokojnome papi, kazao je biskup te pozvao na izgradnju svehrvatskog groba za sve nepokopane žrtve na mjestu negdašnje crkve Sv. Marka Groba u Podudbini.

Mons. Bogović je kazao da je Komisija za hrvatski martirologij nastala zato što o žrtvama nitko nije govorio. Prioritet Komisije je, kazao je, istražiti novije žrtve, one iz razdoblja komunizma, pri čemu je važna suradnja s povjesničarima, zbog čega je i organiziran taj znanstveni skup.

Komunizam ne samo da je oduzimao živote, nego je oduzimao i pravo na grob, istaknuo je biskup. Koliko je promidžba jaka protiv žrtava, svjedoči i malobrojnost postupaka za proglašenje mučenika. Pred istraživačima je stoga veliki posao, zaključio je biskup Bogović. (ika / gk)

U prijepodnevnom dijelu skupa dr. Jure Krišto, voditelj Odjela za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, u svom je izlaganju govorio o odnosu komunizma i religije i neprijateljskom stavu komunizma pogotovo spram Katoličke Crkve. Dr. Josip Jurčević je govoreći o ustrojavanju represivnog sustava u komunističkoj Jugoslaviji iznio podatak da je do sada otkriveno oko 1800 grobišta u bivšoj Jugoslaviji, 900 u Hrvatskoj, 600 u Sloveniji, 200 u Srbiji i 100 u BiH.

U izlaganju "Primjena represivnog sustava prema Katoličkoj Crkvi" dr. Miroslav Akmadža tematizirao je tri segmenta napada na Crkvu, jedan usmjeren prema ljudima Crkve, drugi prema djelatnostima Crkve, a treći prema ljudskoj savjesti. Za rata i poslije rata strijeljano je 385 svećenika, od kojih su 355 ubili partizani.

Predstavljajući zakonske osnove i mogućnosti istraživanja zločina i žrtava u Hrvatskoj mr. Tomislav Jonjić je zaključio da pravne osnove za progon zločinaca ima, ali da ne postoji politička volja. Žrtva je izložena dvaput poniženju i ako se zanemari zločin, mladima se poručuje da se zločin isplati, poručio je.

O zakonskim osnovama istraživanja zločina i žrtava u Bosni i Hercegovini govorio je dr. Mile Lasić. Bosansko-hercegovački zakoni omogućuju progon ratnih zločinaca iz doba Drugog svjetskog rata, no pravosudna tijela više su okrenuta razdoblju od 1992. do 1995. godine. Dr. Lasić je naveo da je u Drugom svjetskom ratu i poraću u Hercegovini stradalo, prema popisu tamošnjih župa, oko 20.000 Hrvata.

Dr. Mitja Ferenc govorio je o zakonskim osnovama i mogućnostima istraživanja zločina i žrtava u Sloveniji, na čijem se području nalazi izuzetno veliki broj žrtava. Izvansudska ubijanja su bila najjača u Sloveniji, a najviše je ubijeno Hrvata, kazao je izlagač. U demokraciji se krenulo s označavanjem grobišta u Sloveniji i stvorena je Komisija slovenske Vlade za istraživanje masovnih grobišta. Komisija je imala problema s financiranjem i djelovanjem. Katolička Crkva u Sloveniji je podigla 179 spomen-ploča za oko 14.000 žrtava u Sloveniji. Od 2001. slovenska država počela je označavati mjesta grobišta. Slovensku javnost posebno je pogodilo otkriće masovnog grobišta Huda Jama s oko 2000 smaknutih, posvjedočio je dr. Ferenc. (ika / gk)