Rektor Šibenske katedrale predvodio misu velike devetnice sv. Josipu u Karlovcu
Rektor katedrale i manje bazilike svetog Jakova u Šibeniku don Krešimir Mateša predvodio je misno slavlje u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu u srijedu 25. veljače 2026. godine.
Rektor Josipova svetišta mons. Antun Sente na počeku misnog slavlja s posebnom radošću pozdravio je sve hodočasnike koje su predvodili župljani Župe Pohoda Blažene Djevice Marije iz Mahična sa župnikom vlč. Nikolom Špiljkom. Među hodočasnicima bili su i vjernici iz Župe Pohoda Blažene Djevice Marije iz Vukovine, predvođeni župnikom vlč. Sinišom Hegedušićem i župnim vikarom vlč. Markom Šimundićem. U zajedništvu s njima sudjelovali su i župljani Župe sv. Mateja, apostola i evanđelista iz Garčina, koje je predvodio njihov župnik vlč. Leon Noudeviwa Sagbohan iz Đakovačko-osječke nadbiskupije.
Liturgijsko pjevanje predvodili su članovi župnog zbora iz Mahična uz orguljsku pratnju mo. Krešimira Klarića.
U homiliji don Krešimir Mateša je istaknuo da je "Crkva mjesto gdje učimo biti obitelj, gdje slušamo Božju riječ koja donosi svjetlo i istinsku mudrost, drukčiju od mnoštva glasova i interesa koji svakodnevno ispunjaju naš život." Tumačeći Isusove riječi da je ovaj naraštaj opak jer traži znak, naglasio je kako je kušnja ovoga vremena upravo nedostatak povjerenja u Boga. "Tražiti stalno nove znakove znači stavljati Boga na kušnju, umjesto živjeti iz vjere. Jedini znak koji nam je dan jest Krist sam - poput Jone koji je bio znak Ninivljanima", kazao je.
"Kako bi bilo lijepo kada bi se dogodilo ono obraćenje o kojemu slušamo da se zbilo u Ninivi - od kralja do posljednjega stanovnika, pa čak i svega blaga koje je ušlo u pokoru - da se sve promijeni i otvori Bogu. Kako bi bilo lijepo kada bi sve skupine naših mladih, sa svih strana, umjesto spremnosti na međusobne obračune, često kroz navijačke skupine, postale jedni drugima potpora; da se radosno primaju u svome gradu, na svome području; da budu zaštita jedni drugima; da znaju stajati zajedno u zajedničkom bodrenju svoga kluba, primjerice. Imali smo prilike osjetiti, upravo kroz sport, koliko možemo biti jedinstveni, koliko se znamo zajedno radovati. Nedavno smo to doživjeli i na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu. Koliko je ljepote u takvom zajedništvu, poručio je propovjednik.
"A svi smo pozvani biti suodgovorni jedni za druge - i u molitvi i u javnom nastupu - kako bismo bili jedno i bliže Bogu. No to je ono što svatko treba činiti najprije na sebi. Neka nam u tome pomogne sveti Josip, koji je znao biti tako tih, a ipak činiti sve što je potrebno, odnosno što je Bog od njega tražio", zaključio je don Mateša.
Nakon popričesne molitve mons. Sente iznio je osnovne podatke o katedrali i manjoj bazilici svetog Jakova u Šibeniku. Gradnja katedrale započela je 1431. godine, a njezin konačni izgled oblikovali su Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac, skladno povezujući gotičke i renesansne elemente. Posebna je po jedinstvenoj tehnici gradnje isključivo od kamena, bez vezivnog materijala, kao i po nizu od 71 isklesane ljudske glave na vanjskim apsidama.
Na čast bazilike uzdignuta je 1895. godine, a 2000. uvrštena je na Popis svjetske baštine UNESCO. U katedrali se nalazi prvi oltar posvećen sv. Nikoli Taveliću, Šibenčaninu i prvom proglašenom svecu iz Hrvatskog naroda.
Nacionalno svetište sv. Josipa
Foto: Josip Vuković
Rektor Josipova svetišta mons. Antun Sente na počeku misnog slavlja s posebnom radošću pozdravio je sve hodočasnike koje su predvodili župljani Župe Pohoda Blažene Djevice Marije iz Mahična sa župnikom vlč. Nikolom Špiljkom. Među hodočasnicima bili su i vjernici iz Župe Pohoda Blažene Djevice Marije iz Vukovine, predvođeni župnikom vlč. Sinišom Hegedušićem i župnim vikarom vlč. Markom Šimundićem. U zajedništvu s njima sudjelovali su i župljani Župe sv. Mateja, apostola i evanđelista iz Garčina, koje je predvodio njihov župnik vlč. Leon Noudeviwa Sagbohan iz Đakovačko-osječke nadbiskupije.
Liturgijsko pjevanje predvodili su članovi župnog zbora iz Mahična uz orguljsku pratnju mo. Krešimira Klarića.
U homiliji don Krešimir Mateša je istaknuo da je "Crkva mjesto gdje učimo biti obitelj, gdje slušamo Božju riječ koja donosi svjetlo i istinsku mudrost, drukčiju od mnoštva glasova i interesa koji svakodnevno ispunjaju naš život." Tumačeći Isusove riječi da je ovaj naraštaj opak jer traži znak, naglasio je kako je kušnja ovoga vremena upravo nedostatak povjerenja u Boga. "Tražiti stalno nove znakove znači stavljati Boga na kušnju, umjesto živjeti iz vjere. Jedini znak koji nam je dan jest Krist sam - poput Jone koji je bio znak Ninivljanima", kazao je.
"Kako bi bilo lijepo kada bi se dogodilo ono obraćenje o kojemu slušamo da se zbilo u Ninivi - od kralja do posljednjega stanovnika, pa čak i svega blaga koje je ušlo u pokoru - da se sve promijeni i otvori Bogu. Kako bi bilo lijepo kada bi sve skupine naših mladih, sa svih strana, umjesto spremnosti na međusobne obračune, često kroz navijačke skupine, postale jedni drugima potpora; da se radosno primaju u svome gradu, na svome području; da budu zaštita jedni drugima; da znaju stajati zajedno u zajedničkom bodrenju svoga kluba, primjerice. Imali smo prilike osjetiti, upravo kroz sport, koliko možemo biti jedinstveni, koliko se znamo zajedno radovati. Nedavno smo to doživjeli i na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu. Koliko je ljepote u takvom zajedništvu, poručio je propovjednik.
"A svi smo pozvani biti suodgovorni jedni za druge - i u molitvi i u javnom nastupu - kako bismo bili jedno i bliže Bogu. No to je ono što svatko treba činiti najprije na sebi. Neka nam u tome pomogne sveti Josip, koji je znao biti tako tih, a ipak činiti sve što je potrebno, odnosno što je Bog od njega tražio", zaključio je don Mateša.
Nakon popričesne molitve mons. Sente iznio je osnovne podatke o katedrali i manjoj bazilici svetog Jakova u Šibeniku. Gradnja katedrale započela je 1431. godine, a njezin konačni izgled oblikovali su Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac, skladno povezujući gotičke i renesansne elemente. Posebna je po jedinstvenoj tehnici gradnje isključivo od kamena, bez vezivnog materijala, kao i po nizu od 71 isklesane ljudske glave na vanjskim apsidama.
Na čast bazilike uzdignuta je 1895. godine, a 2000. uvrštena je na Popis svjetske baštine UNESCO. U katedrali se nalazi prvi oltar posvećen sv. Nikoli Taveliću, Šibenčaninu i prvom proglašenom svecu iz Hrvatskog naroda.
Nacionalno svetište sv. Josipa
Foto: Josip Vuković