"Stari i novi izazovi za pastoralnu teologiju 23 godine nakon promjena"
U nedjelju 16. rujna 2012. godine s radom je završio VIII. simpozij pastoralnih teologa srednje i istočne Europe koji je započeo 14. rujna 2012. godine. Simpoziji se održavao pod naslovom «Stari i novi izazovi za pastoralnu teologiju 23 godine nakon promjena.»
Na simpoziju je sudjelovalo ukupno 28 teologinja i teologa iz sedam europskih zemalja – Austrije, Bugarske, Italije, Hrvatske, Njemačke, Poljske i Slovenije.Prilikom otvaranja skupio su se obratili prof. dr. sc. Pero Aračić, predsjednik Udruženja pastoralnih teologa srednje i istočne Europe, u ime zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića i u svoje osobno ime, okupljene je pozdravio mons. dr. sc. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački, a u ime Katoličkoga bogoslovskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu skup je pozdravio njegov dekan profesor dr. sc. Josip Oslić.
Uvodno predavanje pod naslovom «Neke (pastoralno)teološke dileme u Godni vjere 2012/2013» održao je prof. dr. sc. Josipa Baloban, koji je u uvodu naglasio kako smo «danas u Europi svjedoci nedovoljne recepcije kršćanske ortodoksije, primjerice neprihvaćanja cijelog Creda odnosno deposituma fidei i distancirane religioznosti i vjerničke prakse mnogih kršćana-članova Crkve. (…) Pastoralna teologija ne mora jedina imati grižnju savjesti u svezi stanja crkvenosti pojedinih kršćana i položaja Crkve u društvima Europe dvadeset godina nakon povijesnog obrata. Ako netko mora imati grižnju savjesti, onda to moraju imati cjelokupna teologija i crkveno Učiteljstvo, uključivo i praktična teologija.» U nastavku svoga predavanja prof. Baloban se osvrnuo na pitanje Boga u europskom kontekstu i pitanje navještaja i svjedočenja Boga Kristove povijesne Crkve u Europi, a nakon toga je progovorio o teško rješivoj crkvenoj zadaći u pitanju sakramenata današnjih Europljana.“
(Ne)povjerenje u Crkvu i (ne)vjerodostojnost Crkve i kršćana Europe i identitetska (ne)uvjerljivost današnjih navjestitelja i svjedoka (biskupa, svećenika, vjeroučitelja, kateheta i vjernika laika) u ortodoksiji i ortopraksiji“ su teme koje su uslijedile u nastavku predavanja. Profesor Baloban se pita «Što je danas u povijesnim Kristovim Crkvama u Europi u Krizi: da li evangelizacija; da li kršćanski identitet; da li kršćansko svjedočenje ili pak sve troje?» I odgovara kako je danas u Europi prije svega, u krizi kršćanski identitet, što ima za posljedicu distanciranu crkvenost; o ovoj temi bilo govora u nastavku predavanja. Bez obzira na tu i takvu distanciranost građani srednje i istočne Europe imaju neka svoja očekivanja od Crkve.
Na prvom mjestu oni očekuju duhovnu utjehu i odgoj u vjeri, nakon čega slijede međuljudske, socijalne i moralne kvalitete, poput obostranog poštivanja, pomoć ljudima u nevolji, promicanje međuljudskih odnosa, pomirenja i zanimanja za moral. U posljednja dva naslova svoga predavanja prof Baloban progovorio je o „(Re)poziciranju Crkve: kao (ne)uspjelom projektu u Europi nakon promjena“ i o Godini vjere 2012/2013. Postavio je pitanje je li ona realna šansa za evanđeosku reformu ili će to biti još jedna u nizu crkvenih manifestacija na univerzalnoj i krajevnoj crkvenoj razini.
Nakon uvodnog predavanja slijedio je rad tematskih radionica na teme koje je iznjedrilo predavanje prof. Balobana: „Nestanak govora o Bogu; (Ne)uvjerljiv govor o Isusu iz Nazareta; Vjerski (ne)uvjerljiv život i djelovanje u sadašnjoj Crkvi; Nova evangelizacija kršćana koji su izgubili vlastiti identitet (stupnjevita i distancirana- udaljena crkvenost); Pastoralna teologija između dviju obrednih kultura (društvo-Crkva); Očekivanja ljudi i odgovori crkava; (Re)pozicija Crkve: ne(uspjeli) projekt nakon preokreta“.
U popodnevnim satima nastavljen je rad u grupama, nakon čega je održan plenum pod naslovom: „Pastoralna teologija u potrazi za izlazom iz (pastoralno)teoloških dilema (zajedno s drugim teološkim predmetima)“.
Drugog dana rada okupljeni su upoznati s projektima i prilozima. Profesor dr. sc. Bruno Seveso iz Milana govorio je „O krizi i pastoralno-teološkim prosudbama. Žarišta i perspektive“, dok je dr. sc. Taras Chagala iz Beča iznio svoj prikaz pod naslovom: „Teologija svećeničke službe u katoličkoj i pravoslavnoj tradiciji; paralelna analiza.» Dr. sc. Wieslaw Przygoda iz Poljske i dr. sc. Ivo Džinić iz Hrvatske donijeli su prikaz rada pastoralnih teologa na nacionalnoj razini. Na kraju je dr. sc. Tomislav Markić svim nazočnim predstavio rad i djelovanje Pastoralno-teološkog institut Zagrebačke nadbiskupije, u čijim se prostorijama na Kaptolu 29 i održavao simpoziji. U završnom bloku bilo je govora o simpoziju 2013. godine u Pragu, na kojem će se poprvi puta susresti pastoralni teolozi zapadne te srednje i istočne Europe, te traženje tema i mjesta za daljnje simpozije teologa srednje i istočne Europe.
Nakon radnog dijela uslijedilo je razgledavanje grada Zagreba i posjet Mariji Bistrici. Na kraju ovog izvještaja možemo prenijeti više puta izraženo zadovoljstvo stranih sudionika na ovom zagrebačkom pastoralnom simpoziju, i to ne samo zbog upoznavanja „lijepog Zagreba“ i privlačivog svetišta Marije Bistrice nego osobito zbog radova i intervencija hrvatskih pastoralnih teologa koji su bili realni nosilac skupa.
Veronika Reljac