Održan znanstveni skup o štovanju sv. Josipa u hrvatskom narodu
Povodom 325. obljetnice proglašenja sv. Josipa zaštitnikom hrvatskoga naroda, u Zagrebu je u srijedu 26. rujna održan znanstveni skup o štovanju sv. Josipa u hrvatskom narodu. Dobrodošlicu je u ime organizatora skupa, koji se održao u dvorani Nadbiskupskoga duhovnog stola, zaželio predsjednik Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije "Tkalčić" dr. Stjepan Kožul.
Sudionike je pozdravio i zagrebački pomoćni biskup mons. dr. Valentin Pozaić. "Budući da je sv. Josip zaštitnik hrvatskog naroda, dolično je da ga hrvatski narod pozna, i što ga više bude poznavao, to će ga više zazivati, danas kao i nekoć. Danas kada su nemale pošasti zala u kojima nam treba pomoć s Neba, neka Lijepa naša časti sv. Josipa a on neka moli blagoslov za Lijepu našu", naglasio je biskup Pozaić.
U šesnaest predavanja razmatrani su život i djelo sv. Josipa u biblijskoj tradiciji te njegov utjecaj na duhovni, politički i kulturni život Hrvatske od 1687. godine, kada je proglašen nebeskim zaštitnikom hrvatskoga naroda, do novijeg vremena.
Kult štovanja sv. Josipa, kazao je dr. Josip Beljan, uspostavlja se od 13. stoljeća, a europsku je kulminaciju doživio u 17. stoljeću, između ostalih i u Hrvatskoj. Društveno-političke okolnosti uoči 9. i 10. lipnja 1687. godine, kada je Hrvatski sabor na čelu s banom Nikolom III. Erdödyjem prihvatio prijedlog zagrebačkog biskupa Martina Borkovića o nebeskom zaštitniku Hrvatske, detaljno je iznijela dr. Agneza Sabo.
Predsjednik "Tkalčića" dr. Kožul iznio je podatke o crkvama i kapelama sv. Josipa u Hrvatskoj. Tako Zagrebačka nadbiskupija (do osnivanja novih biskupija) i Đakovačko-osječka nadbiskupija broje 76 lokaliteta, od kojih 68 sačuvanih; među njima je 26 župnih crkava, a 42 kapele. Na području dalmatinskih nadbiskupija postoji 69 lokaliteta, očuvanih 64, među kojima je 15 crkava, a 49 kapela.
Govoreći o istoj temi na području Bosne i Hercegovine, dr. Pavo Jurišić je napomenuo kako je svako prethodno stoljeće donijelo barem tri rata prigodom kojih su u BiH-u najčešće uz ljudske žrtve rušena i svetišta. Dodao je kako se na području Vrhbosanske metropolije nalaze 23 crkve posvećene sv. Josipu.
Nakon znanstvenoga skupa uslijedilo je večernje euharistijsko slavlje koje je u zagrebačkoj prvostolnici predvodio pomoćni biskup zagrebački dr. Ivan Šaško, naglasivši dostojanstvo obitelji i dostojanstvo rada kao najvažnije odrednice djelovanja sv. Josipa, potrebne i hrvatskom društvu u europskom kontekstu. (tš, gk)
Više pročitajte u tiskanome izdanju Glasa Koncila od nedjelje 7. listopada. Već od srijede novi broj je dostupan putem interneta na adresi enovine.glas-koncila.hr.
Predloženo uvođenje sveučilišnog kolegija o sv. Josipu
Organizatori skupa napismeno su iznijeli ideju da se kao obvezni ili izborni predmet uvede "Josipologija" u redovni studij teologije na svim katoličkim bogoslovnim učilištima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Predmet bi se prema predlagačima bavio teološkom, ali i društvenom ulogom sv. Josipa.
"Smatramo da je neopravdana šutnja teologije o tom najvećem svecu među svetima, o njegovoj nezamjenljivoj i neprocjenjivoj ulozi u povijesti spasenja ljudskoga roda, u utjelovljenju Sina Božjega", stoji u tekstu molbe koju predavači sa skupa namjeravaju poslati HBK-u i BKBiH-u.