Proslavljen Dan Hrvatskog katoličkog sveučilišta
Svečana proslava 20. obljetnice Hrvatskog katoličkog sveučilišta održana je u ponedjeljak 1. lipnja 2026. u Velikoj dvorani (Aula magna) na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Proslava je započela blagoslovom Kampusa koji je predvodio mons. Dražen Kutleša, nadbiskup zagrebački i veliki kancelar Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, u novoj zgradi Rektorata Sveučilišta.
Uslijedio je svečani akademski čin, na početku kojega je pozdravni govor uputio zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša istaknuvši kako je "ovaj dan prije svega čin zahvalnosti Bogu i molitve da ni u budućnosti ne izostanu njegova pomoć i vodstvo." Osobito je pozdravio nadbiskupa Filippa Iannonea, prefekta Dikasterija za biskupe, "čija nas prisutnost na vidljiv način povezuje sa sveopćom Crkvom i Petrovom službom zajedništva. Vaša prisutnost podsjeća nas da Crkva živi iz univerzalnosti zajedništva. Hrvatsko katoličko sveučilište u tome smislu nije samo projekt mjesne Crkve; ono je dio intelektualnoga i evangelizacijskoga poslanja sveopće Crkve."
Osvrnuvši se na obnovu Kampusa rekao je kako je ona "vidljivi znak unutarnje obnove koja se od nas traži. Lijepa i funkcionalna zgrada bez evanđeoske duše bila bi samo ugodan prostor bez svrhe. Zato danas, dok blagoslivljamo ove zidove, molimo da Duh Sveti prije svega obnovi naša srca i pripremi ih za poslanje." Zahvalio je "svima koji su svojom vizijom, radom, žrtvom i velikodušnošću pridonijeli obnovi kampusa", a osobito kardinalu Josipu Bozaniću, utemeljitelju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i njegovu dugogodišnjem velikom kancelaru, svim dosadašnjim rektorima, prorektorima, članovima uprave, profesorima, djelatnicima i studentima te državnim i gradskim vlastima, projektantima i izvođačima, kao i svim dobročiniteljima iz društvenoga, kulturnoga i gospodarskoga života koji su prepoznali vrijednost ove ustanove.
"Hrvatsko katoličko sveučilište ne postoji kako bi bilo jedno od mnoštva sveučilišta u Hrvatskoj i u svijetu. Njegovo je poslanje biti drugačije: biti, kako mu i ime nalaže, hrvatsko - čuvati hrvatski identitet prožet kršćanskom kulturom i tradicijom - te istodobno katoličko u punome smislu riječi, to jest univerzalno, otvoreno punini istine, razumu i vjeri te čovjeku u njegovoj cjelovitosti. Njegovo je poslanje njegovati razum prožet mudrošću „koja blago privlači čovječji duh da traga za istinom i dobrom i da ih ljubi“ (GS 15)", rekao je mons. Kutleša te naglasio potrebu da "Hrvatsko katoličko sveučilište bude mjesto na kojemu se uči da se ljubav prema domovini ne mjeri protivljenjem drugima, nego služenjem općem dobru; mjesto gdje se kršćanska vjera pretače u kulturu poštenja, pravednosti, solidarnosti i pomirenja. Samo tako ono će ostati vjerno svome imenu i vjerodostojno u svome poslanju."
Zatim se okupljenima obratio prof. dr. sc. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru i predsjednik Rektorskog zbora Republike Hrvatske, koji se osvrnuo na geslo Sveučilišta Lux vera istaknuvši da je "uloga akademske zajednice da svijetlimo novim znanjima, ali ne bilo kakvim znanjima, ne znanjem lišenog emocija, lišenog duhovnosti, jer takvo znanje vodi prema tehnicizmu bez ljudskosti. I nažalost, prečesto smo svjedoci kroz cijelu ljudsku prošlost, a tako i danas, što znači zloporaba takvog znanja? To je svjetlo koje i u trenucima tame svijetli kao svjetionik. Mnogo je putova, nažalost, mnogo je i stranputica, mnogo je različitih prepreka, ali svjetionik ne funkcionira uvijek sam za sebe, nego funkcionira u sustavu svjetionika, među odnosima, i na taj način se ispunjava prostor takvim svjetlom", rekao je te pozvao: "Budimo veliki u velikodušnosti, budimo veliki u pravednosti, budimo veliki u mudrosti. Od nas se mnogo očekuje, mnogo nam je i dano. Pazimo što ćemo s tim darovima koje smo dobili, a dobili smo ih da bi pripremili put i dobro pozicionirali one naše svjetionike u onim budućim naraštajima."
Uime ministara znanosti, obrazovanja i mladih RH obratila se dr. sc. Iva Ivanković istaknuvši da "Hrvatsko katoličko sveučilište svoju dodatnu vrijednost upravo nalazi u vrijednostima katoličkog nauka koja u svojoj suštini je ljubav, a to je ljubav prema čovjeku, ljubav prema humanizmu, ljubav prema studentima i ljubav koja je usmjerena na zajednicu. Danas ovdje studira nešto više od 1700 studenta, koji nakon što završe svoj fakultet ostavljaju trajan doprinos ne samo ovom Sveučilištu nego Hrvatskoj zajednici u cjelini." Dodala je i "da je obrazovanje jedan od strateških ciljeva Vlade" te da se nalazimo "u ciklusu najvećeg ulaganja u obrazovni sustav ikada. Nešto više od 3,2 milijarde eura na svim vertikalama, odnosno na svim razinama obrazovanja, jer smatramo da je stvaranje boljih preduvjeta za stjecanje znanja, vještina i kompetencija nešto što će naše društvo, našu zajednicu i našu domovinu uvijek činiti boljom i vrjednijom."
Uslijedio je film o Sveučilištu nakon kojeg je okupljene pozdravio rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić. Rektor se osvrnuo na osnivanje Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, prvu akademsku godinu te istaknuo da bi mogao nizati mnoge ljude, događaje, datume, postignuća, ali i izazove, poteškoće koje je Sveučilište ostvarilo i savladalo u 20 godina postojanja, ali i što ga sve u budućnosti očekuje. Ukratko je predstavio sve sastavnice, smjerove i fakultete Sveučilišta.
Zahvalio je utemeljitelju kardinalu Bozaniću, sadašnjem velikom kancelaru nadbiskupu Kutleši, Zagrebačkoj nadbiskupiji, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, Rektorskom zboru, Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, institucijama i svima okupljenima na potpori i prijateljstvu. "Vaš dolazak nam je obveza, ohrabrenje i poticaj."
"Zahvalan sam Gospodinu što nam je u dosadašnjemu hodu rasvjetljivao put, nadahnjivao nas na nove korake, pratio nas dobrotom i dobročinstvima mnogih pojedinaca i otvarao nam mnoga vrata suradnje, u Domovini i inozemstvu. Zahvalan sam Gospodinu i što nam je u svojoj mudrosti i providnosti katkada zatvarao vrata kroz koja smo htjeli proći, učeći nas strpljivosti i dajući nam spoznati da sve ima svoje vrijeme", istaknuo je rektor Tanjić.
Lectio magistralis održao je mons. Filippo Iannone, prefekt Dikasterija za biskupe, koji se na početku osvrnuo na nedavno osnivanje Pravnog fakulteta u okviru Sveučilišta želeći ga "smjestiti u kontekst ispunjenja njegova poslanja da bude most te tako promiče susret i dijalog među različitim kulturama i društvima. Općeprihvaćeno je načelo da dijalog između građanskoga prava (ius civile) i kanonskoga prava (ius canonicum) omogućuje cjelovitiju izobrazbu, kako pravnika tako i kanonista; stoga se nadam da će ova akademska ustanova poticati takav dijalog", rekao je te dodao da je "kada se govori o dijalogu i susretu, važno jasno razumjeti vlastiti identitet elemenata koji se stavljaju u odnos."
"Upravo zato što je Crkva za svijet, te je stoga u službi cijeloga čovječanstva, kanonsko pravo, koje pripada samoj naravi Crkve, dodatno osnažuje sva obilježja vlastita samomu pravu kao ljudskom iskustvu, a među njima ponajprije njegovu univerzalnost. Zbog toga kanonsko pravo ne može ostati zatvoreno u sebe, usmjereno isključivo na crkveno društvo, nego mora imati funkciju i za građansko društvo. Svijest da kanonsko pravo sudjeluje u naravi i poslanju Crkve da bude znak uzdignut među narodima omogućit će prevladavanje opasnosti da se ono ukruti u zatvoreni »sustav« svrhovit samomu sebi", zaključio je nadbiskup Iannone.
Na kraju predavanja rektor Tanjić uručio je mons. Iannoneu plaketu Sveučilišta.
Uslijedio je kratki film o obnovi Sveučilišta, a potom su dodijeljene ostale plakete. Među dobitnicima plaketa bio je i kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup u miru i utemeljitelj Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, koji je zahvalio na kraju svečanosti te se osobito obratio studentima. "Kada se planiralo, razmišljalo, pokušavalo, nastojalo, vi, drage studentice i studenti, niste bili još rođeni, a danas smo ovdje, ali bili ste u mislima Onoga koji sve vodi, u Lux veri, u istinitom svjetlu. Stoga vam želim da ostanete svoji i Njegovi i da prenosite ovo što ovdje učite i nastojite u hrvatsko društvo, da ono uvijek ostane i hrvatsko i katoličko."
Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
Uslijedio je svečani akademski čin, na početku kojega je pozdravni govor uputio zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša istaknuvši kako je "ovaj dan prije svega čin zahvalnosti Bogu i molitve da ni u budućnosti ne izostanu njegova pomoć i vodstvo." Osobito je pozdravio nadbiskupa Filippa Iannonea, prefekta Dikasterija za biskupe, "čija nas prisutnost na vidljiv način povezuje sa sveopćom Crkvom i Petrovom službom zajedništva. Vaša prisutnost podsjeća nas da Crkva živi iz univerzalnosti zajedništva. Hrvatsko katoličko sveučilište u tome smislu nije samo projekt mjesne Crkve; ono je dio intelektualnoga i evangelizacijskoga poslanja sveopće Crkve."
Osvrnuvši se na obnovu Kampusa rekao je kako je ona "vidljivi znak unutarnje obnove koja se od nas traži. Lijepa i funkcionalna zgrada bez evanđeoske duše bila bi samo ugodan prostor bez svrhe. Zato danas, dok blagoslivljamo ove zidove, molimo da Duh Sveti prije svega obnovi naša srca i pripremi ih za poslanje." Zahvalio je "svima koji su svojom vizijom, radom, žrtvom i velikodušnošću pridonijeli obnovi kampusa", a osobito kardinalu Josipu Bozaniću, utemeljitelju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i njegovu dugogodišnjem velikom kancelaru, svim dosadašnjim rektorima, prorektorima, članovima uprave, profesorima, djelatnicima i studentima te državnim i gradskim vlastima, projektantima i izvođačima, kao i svim dobročiniteljima iz društvenoga, kulturnoga i gospodarskoga života koji su prepoznali vrijednost ove ustanove.
"Hrvatsko katoličko sveučilište ne postoji kako bi bilo jedno od mnoštva sveučilišta u Hrvatskoj i u svijetu. Njegovo je poslanje biti drugačije: biti, kako mu i ime nalaže, hrvatsko - čuvati hrvatski identitet prožet kršćanskom kulturom i tradicijom - te istodobno katoličko u punome smislu riječi, to jest univerzalno, otvoreno punini istine, razumu i vjeri te čovjeku u njegovoj cjelovitosti. Njegovo je poslanje njegovati razum prožet mudrošću „koja blago privlači čovječji duh da traga za istinom i dobrom i da ih ljubi“ (GS 15)", rekao je mons. Kutleša te naglasio potrebu da "Hrvatsko katoličko sveučilište bude mjesto na kojemu se uči da se ljubav prema domovini ne mjeri protivljenjem drugima, nego služenjem općem dobru; mjesto gdje se kršćanska vjera pretače u kulturu poštenja, pravednosti, solidarnosti i pomirenja. Samo tako ono će ostati vjerno svome imenu i vjerodostojno u svome poslanju."
Zatim se okupljenima obratio prof. dr. sc. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru i predsjednik Rektorskog zbora Republike Hrvatske, koji se osvrnuo na geslo Sveučilišta Lux vera istaknuvši da je "uloga akademske zajednice da svijetlimo novim znanjima, ali ne bilo kakvim znanjima, ne znanjem lišenog emocija, lišenog duhovnosti, jer takvo znanje vodi prema tehnicizmu bez ljudskosti. I nažalost, prečesto smo svjedoci kroz cijelu ljudsku prošlost, a tako i danas, što znači zloporaba takvog znanja? To je svjetlo koje i u trenucima tame svijetli kao svjetionik. Mnogo je putova, nažalost, mnogo je i stranputica, mnogo je različitih prepreka, ali svjetionik ne funkcionira uvijek sam za sebe, nego funkcionira u sustavu svjetionika, među odnosima, i na taj način se ispunjava prostor takvim svjetlom", rekao je te pozvao: "Budimo veliki u velikodušnosti, budimo veliki u pravednosti, budimo veliki u mudrosti. Od nas se mnogo očekuje, mnogo nam je i dano. Pazimo što ćemo s tim darovima koje smo dobili, a dobili smo ih da bi pripremili put i dobro pozicionirali one naše svjetionike u onim budućim naraštajima."
Uime ministara znanosti, obrazovanja i mladih RH obratila se dr. sc. Iva Ivanković istaknuvši da "Hrvatsko katoličko sveučilište svoju dodatnu vrijednost upravo nalazi u vrijednostima katoličkog nauka koja u svojoj suštini je ljubav, a to je ljubav prema čovjeku, ljubav prema humanizmu, ljubav prema studentima i ljubav koja je usmjerena na zajednicu. Danas ovdje studira nešto više od 1700 studenta, koji nakon što završe svoj fakultet ostavljaju trajan doprinos ne samo ovom Sveučilištu nego Hrvatskoj zajednici u cjelini." Dodala je i "da je obrazovanje jedan od strateških ciljeva Vlade" te da se nalazimo "u ciklusu najvećeg ulaganja u obrazovni sustav ikada. Nešto više od 3,2 milijarde eura na svim vertikalama, odnosno na svim razinama obrazovanja, jer smatramo da je stvaranje boljih preduvjeta za stjecanje znanja, vještina i kompetencija nešto što će naše društvo, našu zajednicu i našu domovinu uvijek činiti boljom i vrjednijom."
Uslijedio je film o Sveučilištu nakon kojeg je okupljene pozdravio rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić. Rektor se osvrnuo na osnivanje Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, prvu akademsku godinu te istaknuo da bi mogao nizati mnoge ljude, događaje, datume, postignuća, ali i izazove, poteškoće koje je Sveučilište ostvarilo i savladalo u 20 godina postojanja, ali i što ga sve u budućnosti očekuje. Ukratko je predstavio sve sastavnice, smjerove i fakultete Sveučilišta.
Zahvalio je utemeljitelju kardinalu Bozaniću, sadašnjem velikom kancelaru nadbiskupu Kutleši, Zagrebačkoj nadbiskupiji, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, Rektorskom zboru, Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, institucijama i svima okupljenima na potpori i prijateljstvu. "Vaš dolazak nam je obveza, ohrabrenje i poticaj."
"Zahvalan sam Gospodinu što nam je u dosadašnjemu hodu rasvjetljivao put, nadahnjivao nas na nove korake, pratio nas dobrotom i dobročinstvima mnogih pojedinaca i otvarao nam mnoga vrata suradnje, u Domovini i inozemstvu. Zahvalan sam Gospodinu i što nam je u svojoj mudrosti i providnosti katkada zatvarao vrata kroz koja smo htjeli proći, učeći nas strpljivosti i dajući nam spoznati da sve ima svoje vrijeme", istaknuo je rektor Tanjić.
Lectio magistralis održao je mons. Filippo Iannone, prefekt Dikasterija za biskupe, koji se na početku osvrnuo na nedavno osnivanje Pravnog fakulteta u okviru Sveučilišta želeći ga "smjestiti u kontekst ispunjenja njegova poslanja da bude most te tako promiče susret i dijalog među različitim kulturama i društvima. Općeprihvaćeno je načelo da dijalog između građanskoga prava (ius civile) i kanonskoga prava (ius canonicum) omogućuje cjelovitiju izobrazbu, kako pravnika tako i kanonista; stoga se nadam da će ova akademska ustanova poticati takav dijalog", rekao je te dodao da je "kada se govori o dijalogu i susretu, važno jasno razumjeti vlastiti identitet elemenata koji se stavljaju u odnos."
"Upravo zato što je Crkva za svijet, te je stoga u službi cijeloga čovječanstva, kanonsko pravo, koje pripada samoj naravi Crkve, dodatno osnažuje sva obilježja vlastita samomu pravu kao ljudskom iskustvu, a među njima ponajprije njegovu univerzalnost. Zbog toga kanonsko pravo ne može ostati zatvoreno u sebe, usmjereno isključivo na crkveno društvo, nego mora imati funkciju i za građansko društvo. Svijest da kanonsko pravo sudjeluje u naravi i poslanju Crkve da bude znak uzdignut među narodima omogućit će prevladavanje opasnosti da se ono ukruti u zatvoreni »sustav« svrhovit samomu sebi", zaključio je nadbiskup Iannone.
Na kraju predavanja rektor Tanjić uručio je mons. Iannoneu plaketu Sveučilišta.
Uslijedio je kratki film o obnovi Sveučilišta, a potom su dodijeljene ostale plakete. Među dobitnicima plaketa bio je i kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup u miru i utemeljitelj Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, koji je zahvalio na kraju svečanosti te se osobito obratio studentima. "Kada se planiralo, razmišljalo, pokušavalo, nastojalo, vi, drage studentice i studenti, niste bili još rođeni, a danas smo ovdje, ali bili ste u mislima Onoga koji sve vodi, u Lux veri, u istinitom svjetlu. Stoga vam želim da ostanete svoji i Njegovi i da prenosite ovo što ovdje učite i nastojite u hrvatsko društvo, da ono uvijek ostane i hrvatsko i katoličko."
Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije