Manje bazilike nakon II. vatikanskog sabora
U sklopu proslave 339. proglašenja svetoga Josipa zaštitnikom Hrvatske, 10. lipnja 2026. mons. Antun Sente, rektor najmlađe manje bazilike u Hrvatskoj, pozvao je rektore svih dvanaest bazilika na zajednički susret, sa željom za međusobnim povezivanjem, razmjenom iskustava te unapređenjem pastoralnih i liturgijskih slavlja u povjerenim bazilikama.
Za tu je prigodu uređena i prigodna publikacija „Manje bazilike nakon Drugoga vatikanskog sabora“, u kojoj se donose osnovne informacije o latinskoj bazilici, dokumenti o proglašenju manjih bazilika, proglasi manjih bazilika u Republici Hrvatskoj, prikaz dodjele naslova manjih bazilika do 1968. godine, dodjele naslova te norme i poticaje za manje bazilike od 1968. godine. U dadatku ove publikacije prenose se i članci objavljeni u liturgijsko-pastoralnom listu "Živo vrelo" u 2023.: "Povijesni pregled i aktualnost titule manje bazilike" dr. sc. Zlatka Vlaheka, „Bazilika kao uzor u razvoju sakralne arhitekture“ dr. sc. Marija Kopjara i „Basilica minor — središte djelatnoga liturgijskog i pastoralnog života“ dr. sc. Milana Dančua.
Naslov basilica minor koji rimski prvosvećenik dodjeljuje crkvama istaknute povijesne, arhitektonske i pastoralne važnosti, ne označava samo pasivno priznanje, već živu zadaću i odgovornost za sadašnjost i budućnost opće, ali i mjesne Crkve. Stoga je i zanimljivo vidjeti kako su, kao jednom niti, manje bazilike na području Lijepe naše povezane sa Svetom Stolicom i Petrovim nasljednikom. Kronološkim redom to su redom manje bazilike:
Naslov basilica minor koji rimski prvosvećenik dodjeljuje crkvama istaknute povijesne, arhitektonske i pastoralne važnosti, ne označava samo pasivno priznanje, već živu zadaću i odgovornost za sadašnjost i budućnost opće, ali i mjesne Crkve. Stoga je i zanimljivo vidjeti kako su, kao jednom niti, manje bazilike na području Lijepe naše povezane sa Svetom Stolicom i Petrovim nasljednikom. Kronološkim redom to su redom manje bazilike:
- Katedrala sv. Stošije, Zadar (1867.)
- Katedrala sv. Jakova, Šibenik (1895.)
- Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke (1923.)
- Svetište Majke Božje Trsatske (1930.)
- Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije, Poreč (1931.)
- Crkva Presvetog Srca Isusova, Zagreb (1941.)
- Katedrala sv. Petra, Đakovo (1965.)
- Crkva sv. Kvirina, Sisak (2014.)
- Svetište Gospe Voćinske (2022.)
- Crkva sv. Antuna Padovanskog, Zagreb (2022.)
- Svetište Gospe Sinjske (2024.)
- Hrvatsko nacionalno svetište sv. Josipa, Karlovac (2026.)
U konačnici, pravne norme i povijesni dokumenti koji su predstavljeni u pisanom radu nisu kruti, hladni propisi koji bi trebali sputavati pastoralni život crkve. Oni su oblikovani i ponuđeni kao dragocjena pomoć, putokaz i usmjerenje. Kako će se sve to ostvariti prepušteno je svakome pojedinom rektoru bazilike, njegovoj pastoralnoj umješnosti, osobnim darovima i njegovim suradnicima. A upravo se u tome onda može vidjeti sve bogatstvo života Crkve koja uvijek u svemu ima samo jedan cilj: da se u svemu slavi Bog…
vlč. Tomislav Hačko