Zagrebačka nadbiskupija

U središtu pozornosti svjetske i naše crkvene javnosti zasjedanje je Biskupske sinode na temu "Nova evangelizacija za prenošenje kršćanske vjere" pa je to naslovna tema i novoga broja Glasa Koncila (od 14. listopada). Otvarajući sinodu papa Benedikt XVI. uz ostalo je rekao, a GK to ističe: "Sinodsko zasjedanje koje danas započinje posvećeno je novoj evangelizaciji, kako bi se kod osoba koje su krštene ali su se udaljile od Crkve i kršćanske prakse olakšao novi susret s Gospodinom, koji jedini naše postojanje ispunjava dubokim značenjem i mirom; kako bi se pomoglo ponovo otkriti vjeru, izvor milosti koji unosi radost i nadu u osobni, obiteljski i društveni život."

U povodu otvaranja Godine vjere i 50. obljetnice početka II. vatikanskog koncila dr. Nediljko Ante Ančić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu koji predaje predmete iz temeljnog bogoslovlja, između ostalog i kolegij o Crkvi, u intervjuu progovara o Koncilu, njegovoj percepciji i aktualizaciji pedeset godina nakon otvaranja, o razlozima za sazivanje Godine vjere i sinode o temi nove evangelizacije, kao i o pomacima koji se od tih inicijativa očekuju. On je izrekao uz ostalo i upozorenje: "Čini mi se da su, s vremenskim odmakom, poruke Koncila kod nas nekako izblijedjele a on kao smjerokaz zaboravljen. Ne sjećam se kada se neki biskup u svojem istupu pozvao na Drugi vatikanski sabor. Teolozi doduše o njemu raspravljaju, posebice o važnijim koncilskim obljetnicama, ali nekih inicijativa koje bi pripomogle njegovoj aktualizaciji zapravo nedostaje. To zacijelo nije na tragu najnovijih nastojanja u općoj Crkvi."

Više naših (nad)biskupa objavilo je uz Godinu vjere svoja pisma, poruke ili okružnice, a GK u ovom broju donosi izabrane dijelove ili prikaze obraćanja kardinala Bozanića, nadbiskupa Barišića i Puljića te biskupa Ivasa i Uzinića.

Glas Koncila uz Godinu vjere uveo je rubriku "Vjera naših dana" u kojoj osvjetljava svjetlom vjere pojedina važna područja ljudskoga života i djelovanja. U prvom je broju prikazano majčinstvo u svjetlu vjere.

Mladi su svoje stranice posvetili vrlo aktulanom pitanju "Znamo li obrazložiti svoju vjeru prijateljima?"

Uz zakidanje katolika uskraćivanjem vjerskog sadržaja na Hrvatskom radiju koji je pružala emisija "Hvaljen Isus i Marija" Radio Sljemena, list donosi pismo Hrvatskog društva katoličkih novinara upravi HRT-a te očitovanje javnosti Hrvatskog katoličkog liječničkog društva u kojima se zahtijeva vraćanje te emisije u program.

I u komentaru je osvrt na ukidanje te emisije te se uz ostalo kaže: "Izbacivanjem iz svakodnevnoga programa emisije 'Hvaljen Isus i Marija' pogođeno je barem oko milijun i pol katolika – potencijalnih povremenih ili redovitih slušatelja do kojih dopiru valovi Radija Sljeme i koji redovito plaćaju mjesečnu pristojbu, pa se nameće pitanje: Kojim to legitimitetom itko na Radiju Sljeme ili na Hrvatskome radiju smije diskriminirati katolike, apsolutno većinsku skupinu u hrvatskom društvu? Nije li i to konkretan primjer 'kulturalne revolucije', o kojoj je progovorio kardinal Bozanić na zagrebačkom hodočašću u Mariju Bistricu? Nije li to očit znak da je javni radio – koji bi trebao biti servis hrvatskim građanima onakvima kakvi oni jesu, a većina su katolici – uzurpirala ideologizirana skupina te ga koristi za nametanje svoje ideologije, svoga sektaštva, ne mareći što pritom potire i demokraciju i pluralnost?

U komentaru se također ukazuje na šok koji je pogodio mnoge na ljevici što se Boris Šprem potkraj života vratio vjeri te se navodi: "Koliki je to šok očitovalo se i u odredbi da novinari ne smiju čak ni ući na misu zadušnicu na kojoj su bili predstavnici vlasti". Te se zaključuje da oba šoka "otkrivaju koliko je suvremeno hrvatsko društvo daleko od stvarne demokracije i normalne, zdrave pluralnosti".

Zanimljivo svjedočanstvo iz života katolika u Francuskoj iznio je francuski svećenik Jerome Hess koji je doveo francuske hodočasnike na grob bl. kardinala Stepinca, a reportaža predstavlja župu Ivanovo Selo u kojoj živi većinsko češko stanovništvo.

Ovaj broj Glasa Koncila obogaćen je mjesečnim magazinom "Prilika" koji je glavnu temu posvetio novoj naučiteljici Crkve sv. Hildegardi iz Bingena. (gk)