Zagrebačka nadbiskupija

Domaćin je bio zagrebački nadbiskup i metropolit mons. Dražen Kutleša koji je predsjedao sjednicom na kojoj su sudjelovali: kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup u miru, mons. Vlado Košić, biskup sisački, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, mons. Bože Radoš, biskup varaždinski, mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski u miru te pomoćni zagrebački biskupi: mons. Ivan Šaško, mons. Mijo Gorski, mons. Vlado Razum i mons. Marko Kovač.

Izrazivši biskupima bratsku dobrodošlicu nadbiskup Kutleša početno je naznačio da je taj susret „prigoda za otvoren razgovor, uzajamno ohrabrenje i zajedničko razlučivanje“ na dobro mjesnih Crkava, pri čemu su razmjena iskustava i usklađeno djelovanje dragocjena pomoć da odluke biskupa „budu razborite, pravedne i pastoralno plodonosne“.

Usmjerujući pozornost prema središnjoj temi sjednice, to jest prema katoličkomu vjeronauku u školi, Nadbiskup je istaknuo da je u žarištu „briga za djecu i mlade, za njihovo uvođenje u vjeru i cjelovit rast“ dajući pouzdanu životnu usmjerenost i pomoć mladim ljudima da s pomoću evanđeoskoga svjetla razlučuju istinu, slobodno preuzimaju odgovornost i rastu u nadi.

Jedno od stvarnih pitanja s kojim se i školski sustav i pastoralni rad češće suočavaju jest ono o upisivanju predmeta vjeronauka, o ispisivanju i o ponovnome upisivanju, što za sobom povlači i potrebu nadoknade usvajanja propuštenih sadržaja. Ne gubeći iz vida da se radi o raznim iskustvima obitelji i djece Metropolit je govorio o potrebi jasnih kriterija i o donošenju smjernica. Pritom su i biskupi svojom službom pozvani na otvorenost, pomoć i potporu, kako djeci, obiteljima i vjeroučiteljima, tako i svima ostalima uključenima u brigu za odgoj i obrazovanje.

U vezi sa zamjenama nastavnika vjeronauka u školi naglašeno je da se eventualne teškoće trebaju rješavati u suradnji mjerodavnih crkvenih i školskih tijela. Svakako je nužno osigurati „kontinuitet i kvalitetu nastave“ čuvajući dostojanstvo i povezanost vjeronauka s poslanjem Crkve, što zahvaća i uzajamni odnos vjeronauka u školi i župne kateheze, odnosno povezanost poznavanja vjere i iskustva življenja kršćanskoga zajedništva.

Na kraju svoga uvoda Nadbiskup je zahvalio svim vjeroučiteljima i svima koji zauzeto rade u biskupijskim uredima za vjeronauk u školi i katehezu, povjeravajući sjednicu Gospodinu i zagovoru bl. Alojzija Stepinca.
 
Na sjednicu je bila pozvana prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić, predstojnica Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi, čije je izlaganje poslužilo kao podloga za raspravu.

Ona je najprije pozornost usmjerila na činjenicu da više od tisuću vjeroučitelja u Zagrebačkoj metropoliji svakoga dana poučava i odgaja djecu u školi govoreći im o Bogu i vjeri ujedno svjedočeći svojim životom ne samo u razredu nego i u zbornici, u zajedništvu s nastavnicima i djelatnicima. To je dragocjenost koju treba cijeniti i neizostavno pomagati u poboljšavanju svakoga vidika njihova života i rada. Osim prisutnosti u školi vjeroučitelji su u većini slučajeva najbliži suradnici i u župnim zajednicama, što treba dodatno razvijati i usklađivati.

Među zanimljivim i dojmljivim statističkim podatcima Predstojnica je iznijela brojke prema kojima u Zagrebačkoj crkvenoj pokrajini djeluje 378 osnovnih i 165 srednjih škola te dvadesetak centara za odgoj i obrazovanje, a u svim tim ustanovama (njih više od 560) radi 1144 vjeroučitelja. Naglašeno je da u sustavu nema 'slobodnih' vjeroučitelja, što ukazuje na potrebu za većim brojem novih vjeroučitelja.

Kao materijal za raspravu o središnjoj temi predočen je niz različitih okolnosti i zahtjeva koji se tiču upisa predmeta vjeronauk, bilo da je riječ o prvom ili ponovnom upisu. U jednom i drugom slučaju nije ostvaren ili je prekinut redoviti i cjeloviti tijek usvajanja gradiva vjeronauka, koje je u slučaju prekida pohađanja potrebno nadoknaditi.

I do sada se nastojalo naći najbolji put za nadoknađivanjem gradiva, ali je tomu problemu potrebno pristupiti sustavnije, čuvajući specifičnosti vjeronauka kao izbornoga predmeta i nužnost nastavnoga kontinuiteta. Za takve iznimne prilike potrebno je izraditi stručno i pravno usklađena pravila, istaknuti standard traženih sadržaja i ciljeva za svaku pojedinu godinu i tijek školovanja na temelju predmetnog kurikuluma Katoličkog vjeronauka.

Biskupi su u raspravi isticali specifičnost statusa i ozbiljnost predmeta vjeronauka, zbog čega je važno paziti na nužnost nadoknade sadržaja i ciljeva koje se školskim hodogramom želi postići. Jednako tako naglasili su da bi bilo neprihvatljivo promicati neke 'kraće putove' prelaženja, odnosno preskakanja iz godine u godinu kojim bi se zanemarila briga za djecu i time onemogućavati ostvarivanje cjelovitosti vrijednosti školskoga obrazovanja kao i cjelovitosti pastorala.

Trajno treba nastojati i boriti se za što bolju kakvoću školskoga predmeta i za njegovu plodonosnu ugrađenost u školski sustav jer takav pomaže i dostojanstvu svekolikoga školskog života, ujedno pazeći da je vjeronauk u suvremenim okolnostima važan ne samo obrazovno nego je ključan za odgoj i kulturalnu istančanost djece i mladih.

Vjeronauk u školi za Crkvu nije isključivo pitanje škole, nego se tiče i ostalih vidika vjerničkoga života, zbog čega je potrebno nadasve jačanje zajedništva u služenju i poslanju između: svećenikā, vjeroučiteljā i ostalih župnih suradnika te obitelji, sa svim slojevitostima koje donose suvremeni složeni odnosi.

Na završetku rasprave usuglašen je prijedlog da se izradi prijedlog dokumenta s kriterijima za iznimne slučajeve upisivanja, odnosno ponovnoga upisivanja predmeta vjeronauka u školi. U dokumentu bi se jasno naznačilo pod kojim uvjetima i na koji način učenik može nastaviti ili započeti pohađanje vjeronauka u višim razredima, osobito kad nije pohađao nastavu vjeronauka prethodnih godina. Cilj je osigurati predvidljiv, ujednačen i pedagoški opravdan način postupanja za sve učenike, škole i vjeroučitelje.

U slučaju nedostatka broja slobodnih vjeroučitelja za zamjenu, biskupi su usuglasili stajališta o osobama koje bi mogle biti zamjena, a sve će biti razmotreno i provedeno u skladu s mogućnostima koje daje školski sustav i Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama. O konkretnim pitanjima i o koordinaciji s mjerodavnim tijelima brigu će voditi poglavito biskupijski uredi.
 
Od ostalih točaka valja istaknuti:
a) da su razmotrena neka od pitanja vezana uz početak pastoralne godine u Nadbiskupskome bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu i uz pojedine vidike organiziranja propedeutske godine;
b) da su biskupi odlučili da je iduće godine, točnije: u ponedjeljak 11. listopada 2027. predviđeno hodočašće svećenika Zagrebačke crkvene pokrajine u Lepoglavu.