Priopćenje Komisije HBK „Iustitia et pax“ povodom smrti Kristijana Josipa Periša
Komisija Hrvatske biskupske konferencije „Iustitia et pax“ objavila je u utorak, 17. studenoga 2026., priopćenje povodom smrti Kristijana Josipa Periša, koje prenosimo u cijelosti.
Dostojanstvo najranjivijih mjera je čovječnosti društva
Izražavajući sućut obitelji Kristijana Josipa Periša, kao Komisija Hrvatske biskupske konferencije pozvana promicati pravdu i mir, upućujemo ovo Priopćenje hrvatskoj javnosti kako bi se čuo jasni glas Crkve o pitanjima koje pritišću i opterećuju hrvatskoga čovjeka koji vapi za istinom i pravdom. Istodobno, želimo iskazati svoju solidarnost i sa svim drugim žrtvama neprimjerenog postupanja u zdravstvenoj ustanovi za koje smo saznali zahvaljujući sredstvima društvenog priopćavanja te upozoriti da unutarnje, emocionalne i međuljudske teškoće predstavljaju jednu od najdubljih dimenzija ljudske patnje.
Ne prejudicirajući ničiju kaznenu odgovornost i nakane djelovanja, jasno ističemo da je moralno neprihvatljiv svaki oblik nasilja, a osobito nad vezanim i bespomoćnim čovjekom. Izražavamo stoga podršku svim mjerodavnim institucijama da ustanove cjelovitu istinu o nedavnom događaju u Klinici za psihijatriju „Sveti Ivan“ u Jankomiru, jer to zahtijeva pravo žrtve i njegove obitelji, ali i opće dobro društva. Pozivamo sve nositelje odgovornosti, od ustanove do osnivača i nadležnoga ministarstva, da preuzmu svoj dio odgovornosti i ne svode događaj na pojedinačni incident, ali ni na sredstvo političkoga nadmetanja i skupljanja političke dobiti na nevinoj žrtvi. Zadaća politike je promicati i štititi opće dobro što uključuje i stav da se nijedan zločin ne smije relativizirati.
Primjena humane prisile je čin koji se mora događati u strogo kontroliranim uvjetima, od educiranih osoba i uz strogi nadzor. Zdravstvene ustanove su mjesta pružanja zdravstvene zaštite i primjerene pomoći pacijentima, a ne gubitka njihova dostojanstva, ljudskih prava i sigurnosti. U tom smislu Komisija HBK Iustitia et Pax ističe sljedeće:
- osuđujemo svako postupanje s pacijentima koje izlazi iz okvira propisanih protokola zdravstvene njege, kao i kliničkih protokola te pravila o pravima i zaštiti pacijenata, a osobito postupke koji ugrožavaju osnovno ljudsko pravo na život te nasilničko ponašanje nad osobama koje se ne mogu braniti;
- iskazujemo podršku svim djelatnicima u sustavu zdravstva koji požrtvovno rade svoj posao i koji ne smiju biti etiketirani zbog neprimjerenih postupanja i needuciranosti djelatnika koji krše etičke kodekse i druge propise;
- pozivamo medicinske djelatnike i sve one koji rade u sustavu zdravstva, kao i djelatnike u medijima, da poštuju etičke kodekse svojih profesija koji obvezuju na čuvanje profesionalne tajne i podataka o osobnoj zaštiti pojedinca. Pri tome ističemo da je prijavljivanje zlostavljanja moralna i zakonska dužnost te nijedna profesionalna tajna ne smije služiti prikrivanju nasilja. Zahvaljujemo stoga svima koji su hrabro pridonijeli tomu da istina izađe na vidjelo;
- želimo upozoriti da snimke brutalnog sadržaja mogu izazvati (re)traumatizaciju posebno među ranjivim skupinama, kao i kod mladih i djece kojima su ti medijski sadržaji dostupni bez ograničenja;
- obvezatno je doraditi zakonsku regulativu o mjerama sputavanja koje smiju biti samo krajnje sredstvo, najkraćega mogućeg trajanja, po nalogu i pod nadzorom liječnika, uredno dokumentirane i podložne neovisnom nadzoru. Pozivamo stoga na hitne izmjene i dopune propisa, zbog opterećenja normativnim i provedbenim manjkavostima u Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, s posebnim naglaskom na sputavanja i smještaj bez osobnog pristanka;
- pružamo podršku mjerodavnim institucijama Republike Hrvatske, osobito policiji, državnom odvjetništvu i sudstvu, da u pravednom postupku utvrde činjenice te očekujemo neovisan, temeljit i pravodoban postupak, a u slučaju da se utvrdi kaznena odgovornost, da kroz kažnjavanje počinitelja upute snažnu poruku o neprihvatljivosti takvih djela;
- Župe, redovničke i crkvene zajednice često su mjesta na koja ljudi dolaze sa svojom patnjom tražeći nekoga tko će ih saslušati, pružiti osobnu pratnju i potporu u trenutcima psihičke ranjivosti. Mentalno zdravlje u mnogim mjesnim Crkvama postaje tako jedan od najžurnijih pastoralnih izazova te je potrebno pristupiti sustavnijem, stručnijem, suosjećajnijem i preventivnom pastoralnom djelovanju koje obuhvaća osobu u njezinoj cjelovitosti te poraditi na uspostavi snažnije suradnje sa zdravstvenim stručnjacima. Istodobno izražavamo zahvalnost svim pastoralnim djelatnicima, djelatnicima u Caritasu te bolničkim kapelanima koji pružaju potporu osobama i obiteljima u njihovoj ranjivosti, a osobito mladima koji se suočavaju s novim oblicima emocionalne ranjivosti, često povezanima s društvenim pritiskom, ekonomskom neizvjesnošću i izolacijom.
U Zagrebu, 17. studenoga 2026.
Komisija HBK Iustitia et pax