Održana peta sjednica Prezbiterskog vijeća Zagrebačke nadbiskupije
Peta sjednica aktualnog saziva Prezbiterskog vijeća Zagrebačke nadbiskupije pod predsjedanjem zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, održana je u ponedjeljak, 3. prosinca u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu. Nakon molitve trećeg časa Kardinal je pozdravio 39 nazočnih vijećnika te uveo u glavnu temu sjednice, župna pastoralna vijeća. Istaknuo je pri tome kako se i na nedavno završenoj Biskupskoj sinodi u Rimu o novoj evangelizaciji govorilo i o župi. Sinodski su oci u „Poruci Božjemu narodu“ posebno istaknuli nezaobilaznu ulogu župe uz napomenu da promjenljivi uvjeti od nje traže fleksibilnost kako prema unutaržupnoj tako i prema nadžupnoj suradnji.
Potom je dr. Tomislav Markić, biskupski vikar za laike i trajne đakone te ravnatelj Nadbiskupijskog pastoralnog instituta, održao izlaganje na temu „Uloga i zadaća župnog pastoralnog vijeća u župnoj zajednici“. Istaknuo je kako u blago koje je Drugi vatikanski sabor ostavio Crkvi spada i ustanova župnih savjetodavnih tijela, u kojima se na poseban način ogleda koncilska ekleziologija zajedništva te se u njima „hijerarhijska struktura Crkve susreće s duhovnošću zajedništva koje strukturi daje dušu s naznakom povjerenja i otvorenosti“. Nabrojivši teološka načela značajna za župno pastoralno vijeće, istaknuo je i granice i dosege savjetodavnosti u Crkvi i župi. Spomenuvši kako su u procesu nadbiskupijskoga savjetovanja za pripremu Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije prikupljeni mnogi vrijedni prijedlozi i o župnim vijećima, naveo je zadaće vijeća, osobito glede pastoralnog planiranja, poticanja različitih karizmi i službi te rada na području navještaja, bogoslužja i dobrotvornosti. Govoreći o napastima i izazovima u radu vijeća, spomenuo je s jedne strane opasnost klerikalizma, laicizma, demokratizma, elitizma, formalizma, gremijalizma, funkcionalizma i defetizma, a s druge strane potrebu da župno pastoralno vijeće odgovori na pitanja vizije župne zajednice, pastoralnog stila, komunikacije unutar župne zajednice, podjele kompetencija, promicanja volonterstva, duhovnosti i formacije odraslih vjernika i samih članova Vijeća. Iznijevši na kraju izlaganja nekoliko prijedloga vezanih uz rad župnoga pastoralnog vijeća, uključujući obnovu formativnih susreta za članove Vijeća na nadžupnoj razini, zaključio je kako dobro funkcionirajuća župna pastoralna vijeća mogu pružiti značajan doprinos i zamah novoj evangelizaciji.
U raspravi koja je uslijedila članovi Vijeća razmijenili su neka vlastita iskustva u radu sa župnim pastoralnim vijećima glede sastava Vijeća, njegovih zadaća i razlika gradske i ruralne sredine. Zaključeno je kako će se tijekom Godine vjere i neposredno nakon nje održati dekanatski susreti župnih pastoralnih vijećnika formativne naravi u organizaciji biskupa zaduženih za pojedino područje, arhiđakona i dekana.
U nastavku sjednice pomoćni zagrebački biskupi mons. Valentin Pozaić, mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski iznijeli su pregled stanja župnih pastoralnih vijeća po pojedinim pastoralnim regijama. Iz sva tri izvješća vidljivo je kako župna pastoralna vijeća postoje i djeluju u gotovo svim župama Nadbiskupije, nekima je potrebno obnoviti mandat, a uočena je različita učestalost susreta i brojnost vijeća. Istaknuto je kako se u ukupnom broju vijećnika (oko 2500) radi o veoma velikom broju dobrih i kvalitetnih ljudi s kojima treba ozbiljno računati u župnom i drugom pastoralu.
Na završetku sjednice gospodin Kardinal je, između ostalog, vijećnike obavijestio kako povjerenstvo, na čijem je čelu mons. Šaško, radi na izradi pripremnog dokumenta (Instrumentum laboris) Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije.
Sjednica je završila molitvom i zajedničkim objedom.
dr. Tomislav Markić, tajnik Prezbiterskoga vijeća
