Prvostolni kaptol zagrebački
Prilikom osnutka Zagrebačke biskupije po kralju Ladislavu kraljev kapelan Fancika uveo je u službu prvog biskupa Duha te iz Zaladske i Šomođske županije doveo više svećenika kako bi biskupu bili na pomoć. Bila je riječ o svećenicima koji su vršili bogoslužje i poznavali jezik te pomagali u upravi prostrane biskupije.
U Felicijanovoj povelji iz 1134. godine nalaze se dokazi o prvim kanonicima. To su bez sumnje oni klerici koje je kraljev kapelan Fancika izabrao za biskupijske službenike, »ljudi iz Šomođske i Zaladske županije«, a naziva ih službenicima mjesne crkve »ecclesiae oficinarii«. Felicijan spominje imena: Barkiš, Mihalj i Držina, a navodi ih kao »uglednike iste Crkve«, koji su kao svjedoci prisegnuli pred Varadinskim kaptolom, potvrđujući pravo zagrebačkog biskupa na sporni posjed Dubravu. Pretpostavlja se da su početno živjeli zajedničkim životom (vita communis), što se promijenilo krajem 12. stoljeća.
Godine 1181. taj zbor svećenika naziva se kanonicima i prvi put se navodi Kaptol kao ustanova. U ispravi kralja Bele III. navodi se da je Kaptol nekoć dobio od bana Aleksija, koji se spominje u ispravama između 1110.-1116. godine, posjed Varaždinske Toplice. Članovima Kaptola bila je dužnost biskupu pomagati u upravi prostrane biskupije, a u katedrali svečanom službom Božjom i zajedničkom molitvom Časoslova slaviti Boga.
Zagrebački kaptol po broju članova bio je najveći kaptol u bivšoj Habsburškoj Monarhiji. Biskup Ladislav Kobol odredio je 1329. godine da Kaptol ima čak trideset i tri člana. Tijekom stoljeća taj se broj ustalio na trideset i dva kanonika, dok su ostali kaptoli u kraljevinama Hrvatskoj i Ugarskoj, pa i u Habsburškoj Monarhiji, brojem znatno zaostajali, imali su uglavnom dvanaest do šesnaest članova. Razumljivo da je Kaptol slavne Crkve zagrebačke (Capitulum almae Ecclesiae zagrabiensis) dao brojne biskupe biskupijama u Hrvatskoj i Ugarskoj te da je imao pravo birati i predlagati kandidate za službu zagrebačkog biskupa, što je zadnji puta opisano poslije smrti zagrebačkog biskupa Jurja Branjuga 1748. godine.
Prvi Statuti Kaptola postoje iz 1334. godine, a sastavio ih je Ivan arhiđakon Gorički. Članovi Stolnog kaptola zagrebačkog, tj. kanonici, obavljali su važnu ulogu u crkvenom i državnom životu Hrvatske, uključujući i stalnu obranu zemlje. Zato su od vladara i drugih hrvatskih velikaša i građana dobivali zemljišne posjede, koji su im služili za vlastito uzdržavanje, ali i za uzdržavanje i gradnju javnih ustanova te vojnih utvrda i opremu vojske. Kaptol je sve do ukidanja feudalnog uređenja, tj. do sredine 19. stoljeća, bio tzv. vjerodostojno mjesto (locus credibilis), odnosno mjesto gdje su građani pohranjivali svoje povelje i rješavali razne sporove. Stolni kaptol zagrebački od 1852. godine nosi naziv Prvostolni kaptol zagrebački.
Broj kanonika tijekom povijesti se mijenjao, od trideset i dva u 14. stoljeću, pa sve do dvanaest u doba komunizma. Kaptol danas ima petnaest kanonika. Kanonici se dijele u tri stupnja: 1) kolumne ili dostojanstvenici (dignitates): veliki prepošt, lektor, kantor i kustos; 2) arhiđakoni i 3) magistri. Prvostolni kaptol zagrebački ravna se prema svojem Statutu kojeg potvrđuju zagrebački nadbiskupi.
Poslije kolumni navode se kanonici po redoslijedu imenovanja u Prvostolni kaptol bez obzira na časti i službe koje vrše. Tim su redoslijedom imali i svoja mjesta u koru i procesiji. Tu je i vjekovna praksa da se u sjednicama Kaptola pri nekadašnjoj dodjeli predija i kurija ljubomorno čuvao redoslijed, ne po častima i naslovima službe, nego po imenovanju u Kaptol, uključujući također i dostojanstvenike, uz osporavanje civilnoj ili crkvenoj vlasti da nameće svoje izabranike.
Izvor: Šematizam Zagrebačke nadbiskupije 2023.
KAPTOLSKA VIJEĆNICA
Adresa: Kaptol 27, 10000 Zagreb
Telefon: +385 1 4812 105
E-mail: zg.kaptol@gmail.com
Počasni kanonici Prvostolnog kaptola zagrebačkog:
U Felicijanovoj povelji iz 1134. godine nalaze se dokazi o prvim kanonicima. To su bez sumnje oni klerici koje je kraljev kapelan Fancika izabrao za biskupijske službenike, »ljudi iz Šomođske i Zaladske županije«, a naziva ih službenicima mjesne crkve »ecclesiae oficinarii«. Felicijan spominje imena: Barkiš, Mihalj i Držina, a navodi ih kao »uglednike iste Crkve«, koji su kao svjedoci prisegnuli pred Varadinskim kaptolom, potvrđujući pravo zagrebačkog biskupa na sporni posjed Dubravu. Pretpostavlja se da su početno živjeli zajedničkim životom (vita communis), što se promijenilo krajem 12. stoljeća.
Godine 1181. taj zbor svećenika naziva se kanonicima i prvi put se navodi Kaptol kao ustanova. U ispravi kralja Bele III. navodi se da je Kaptol nekoć dobio od bana Aleksija, koji se spominje u ispravama između 1110.-1116. godine, posjed Varaždinske Toplice. Članovima Kaptola bila je dužnost biskupu pomagati u upravi prostrane biskupije, a u katedrali svečanom službom Božjom i zajedničkom molitvom Časoslova slaviti Boga.
Zagrebački kaptol po broju članova bio je najveći kaptol u bivšoj Habsburškoj Monarhiji. Biskup Ladislav Kobol odredio je 1329. godine da Kaptol ima čak trideset i tri člana. Tijekom stoljeća taj se broj ustalio na trideset i dva kanonika, dok su ostali kaptoli u kraljevinama Hrvatskoj i Ugarskoj, pa i u Habsburškoj Monarhiji, brojem znatno zaostajali, imali su uglavnom dvanaest do šesnaest članova. Razumljivo da je Kaptol slavne Crkve zagrebačke (Capitulum almae Ecclesiae zagrabiensis) dao brojne biskupe biskupijama u Hrvatskoj i Ugarskoj te da je imao pravo birati i predlagati kandidate za službu zagrebačkog biskupa, što je zadnji puta opisano poslije smrti zagrebačkog biskupa Jurja Branjuga 1748. godine.
Prvi Statuti Kaptola postoje iz 1334. godine, a sastavio ih je Ivan arhiđakon Gorički. Članovi Stolnog kaptola zagrebačkog, tj. kanonici, obavljali su važnu ulogu u crkvenom i državnom životu Hrvatske, uključujući i stalnu obranu zemlje. Zato su od vladara i drugih hrvatskih velikaša i građana dobivali zemljišne posjede, koji su im služili za vlastito uzdržavanje, ali i za uzdržavanje i gradnju javnih ustanova te vojnih utvrda i opremu vojske. Kaptol je sve do ukidanja feudalnog uređenja, tj. do sredine 19. stoljeća, bio tzv. vjerodostojno mjesto (locus credibilis), odnosno mjesto gdje su građani pohranjivali svoje povelje i rješavali razne sporove. Stolni kaptol zagrebački od 1852. godine nosi naziv Prvostolni kaptol zagrebački.
Broj kanonika tijekom povijesti se mijenjao, od trideset i dva u 14. stoljeću, pa sve do dvanaest u doba komunizma. Kaptol danas ima petnaest kanonika. Kanonici se dijele u tri stupnja: 1) kolumne ili dostojanstvenici (dignitates): veliki prepošt, lektor, kantor i kustos; 2) arhiđakoni i 3) magistri. Prvostolni kaptol zagrebački ravna se prema svojem Statutu kojeg potvrđuju zagrebački nadbiskupi.
Poslije kolumni navode se kanonici po redoslijedu imenovanja u Prvostolni kaptol bez obzira na časti i službe koje vrše. Tim su redoslijedom imali i svoja mjesta u koru i procesiji. Tu je i vjekovna praksa da se u sjednicama Kaptola pri nekadašnjoj dodjeli predija i kurija ljubomorno čuvao redoslijed, ne po častima i naslovima službe, nego po imenovanju u Kaptol, uključujući također i dostojanstvenike, uz osporavanje civilnoj ili crkvenoj vlasti da nameće svoje izabranike.
Izvor: Šematizam Zagrebačke nadbiskupije 2023.
KAPTOLSKA VIJEĆNICA
Adresa: Kaptol 27, 10000 Zagreb
Telefon: +385 1 4812 105
E-mail: zg.kaptol@gmail.com
Kanonici:
- mons. Ivan ŠAŠKO - veliki prepošt i prior Vranski, pomoćni biskup, generalni vikar, predsjednik Odbora za obnovu Katedrale i kompleksa Nadbiskupskog dvora
- mons. Stjepan VEČKOVIĆ - lektor, promicatelj pravde pri Međubiskupijskom sudu I. stupnja u Zagrebu
- mons. Stjepan KOŽUL - kantor
- mons. Ivan HREN - kustos, dekan, arhiđakon Turopoljski
- mons. Ivan MIKLENIĆ - cenzor, arhiđakon Zagorski
- mons. Josip BALOBAN - prof. emeritus KBF-a
- mons. Josip OSLIĆ - cenzor, arhiđakon Katedralni, red. prof. na KBF-u
- mons. Juraj BATELJA - umirov. profesor KBF-a, generalni postulator Zagrebačke nadbiskupije za kauze beatifikacije i kanonizacije
- mons. Mijo GORSKI - pomoćni biskup, generalni vikar, biskupski vikar za grad Zagreb, predsjednik Odbora za obnovu kompleksa Šalata
- preč. Alojzije HOBLAJ - umirov. prof. KBF-a
- preč. Josip KUHTIĆ - arhiđakon Karlovačko-gorički, upravitelj Župe Pohoda Blažene Djevice Marije, Zagreb-Dolac
- mons. Zvonimir SEKELJ - zamjenik biskupskog vikara za grad Zagreb
- preč. Marijan FRANJČIĆ - rektor kapele Ranjenog Isusa, predsjednik Povjerenstva za ekumenizam i dijalog
- mons. Tomislav SUBOTIČANEC - generalni vikar, moderator NDS-a, arhiđakon Remetsko-sesvetski
- mons. Zlatko KOREN - bilježnik, rektor katedrale, potpredsjednik Odbora za obnovu katedrale
Počasni kanonici Prvostolnog kaptola zagrebačkog:
- preč. Franjo HORVAT, umirovljeni svećenik Sisačke biskupije
- mons. Andrija KIŠIČEK, umirovljeni svećenik Varaždinske biskupije
- prelat Wolfgang TRIPP, umirovljeni svećenik Biskupije Rottenburg-Stuttgart