Nadbiskupija u trećem tisućljeću
Crkveni se život intenzivno razvijao i na početku 21. stoljeća. Trogodišnje pripremno razdoblje i proslava Godine velikog jubileja 2000. imali su svoj vrhunac u slavlju Euharistijskog kongresa Zagrebačke nadbiskupije, koji je pod geslom Euharistijom služimo čovjeku proslavljen 1. listopada 2000. godine misnim slavljem na kojem je na trgu ispred zagrebačke katedrale sudjelovalo oko 30 000 vjernika.
a. Od 2001. do 2005. godine
Godine 2001., 7. i 8. studenoga, u Zagrebu je održan međunarodni znanstveni skup prigodom 20. obljetnice smrti kardinala Franje Šepera, zagrebačkog nadbiskupa i pročelnika Kongregacije za nauk vjere. Nastavak skupa održan je u Rimu od 26. studenoga do 1. prosinca 2001. godine u nazočnosti brojnih hrvatskih hodočasnika, koje je tijekom audijencije 28. studenoga posebno pozdravio papa Ivan Pavao II. Na oba skupa sudjelovao je i nasljednik kardinala Šepera u službi pročelnika Kongregacije za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger, kasnije papa Benedikt XVI.
Na blagdan bl. Alojzija Stepinca 10. veljače 2002. godine nadbiskup Josip Bozanić najavio je održavanje Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije. Nekoliko narednih godina bilo je obilježeno pripremama za Sinodu u župama, redovničkim i drugim vjerničkim zajednicama, s nizom susreta i događanja u okviru procesa nadbiskupijskog savjetovanja.
Srcima ljudi drag, umirovljeni zagrebački nadbiskup i kardinal Franjo Kuharić umro je 11. ožujka 2002. godine. Mnoštvo vjernika, s više od šest stotina svećenika koncelebranata, oprostilo se od svojeg pastira euharistijskim slavljem i liturgijom sprovoda 14. ožujka 2002. godine na trgu ispred katedrale.
Treći apostolski pohod pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj od 5. do 9. lipnja 2003. godine, pod geslom Obitelj - put Crkve i naroda, bio je ujedno i njegovo stoto međunarodno putovanje. Ivan Pavao II. je tada posjetio Rijeku, Dubrovnik, Osijek, Đakovo i Zadar te je tom prigodom u Dubrovniku blaženom proglasio s. Mariju Propetog Isusa Petković, utemeljiteljicu Družbe Kćeri Milosrđa. Vjernici Zagrebačke nadbiskupije sudjelovali su na slavljima s Papom, osobito u Osijeku i Rijeci. Nekoliko dana kasnije, 22. lipnja 2003. godine, papa Ivan Pavao II. posjetio je Bosnu i Hercegovinu te u Banjoj Luci blaženim proglasio laika Ivana Merza, koji je živio, radio i umro u Zagrebu 1928. godine, i čiji se zemni ostaci nalaze u bazilici Srca Isusova u Zagrebu.
Dana 21. listopada 2003. godine papa Ivan Pavao II., na svečanom konzistoriju u bazilici svetog Petra u Vatikanu, uvrstio je nadbiskupa Josipa Bozanića u Zbor kardinala Svete Rimske Crkve.
Tijekom 2002. i 2003. godine na više razina proslavljena je 150. obljetnica uspostave Zagrebačke nadbiskupije i Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine. Uzdignućem Đakovačke i Srijemske biskupije u Đakovačko-osječku nadbiskupiju (s ponovnom uspostavom Srijemske biskupije) nekadašnja je metropolija preustrojena u dvije crkvene pokrajine: Zagrebačku i Đakovačku-osječku (2008.).
Vjernici Zagrebačke nadbiskupije predvođeni nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem sudjelovali su na Zahvalnom nacionalnom hodočašću u Rim od 6. do 9. studenoga 2003. godine. Bilo je to prvo nacionalno hodočašće u novom tisućljeću i prvo u samostalnoj Hrvatskoj, a dotad i najveće organizirano hodočašće izvan Hrvatske na kojem je uz sve hrvatske nadbiskupe i biskupe sudjelovalo više od šest tisuća hrvatskih hodočasnika. Povod hodočašća bila je zahvala papi Ivanu Pavlu II. za sve što je učinio za hrvatski narod, prigodom 25. obljetnice njegove papinske službe, te želja da se učvrsti vjera i crkveno i narodno zajedništvo. Kardinal Josip Bozanić je za sve hodočasnike predvodio misno slavlje u bazilici Svete Marije Velike (7. studenoga) i u bazilici sv. Petra u Vatikanu (8. studenoga), nakon čega je hrvatske hodočasnike u zasebnu audijenciju primio Sveti Otac.
Zagrebačka nadbiskupija je u Malom Lošinju 2003. godine kupila i otvorila kuću za mlade pod nazivom Dom sv. Martina. U Domu se od 2004. godine tijekom ljetnih mjeseci odvija formacija za župne animatore mladih, te tako kroz Dom svake godine prođe (odnosno u njemu boravi) četiristotinjak mladih vjernika.
Odlukom nadbiskupa Josipa Bozanića izgrađen je 2004. godine novi svećenički dom. Stari se dom od 1972. godine nalazio u preuređenoj kanoničkoj kuriji na Kaptolu 28. Novi dom nazvan Svećenički dom sv. Josipa, uređen i izgrađen na prostoru dvorišta kurije na Kaptolu 8 i kurije s čitavim dvorištem na Kaptolu 7, Nadbiskup je blagoslovio je 22. ožujka 2004. godine.
Papa Ivan Pavao II. preminuo je 2. travnja 2005. godine. Nadbiskup kardinal Josip Bozanić služio je u katedrali svetu misu zadušnicu za Svetog Oca 4. travnja 2005. godine, uz sudjelovanje najviših državnih dužnosnika i više od 10 000 vjernika. Za novog poglavara Katoličke Crkve 19. travnja 2005. godine izabran je pročelnik Kongregacije za nauk vjere i dekan Kardinalskog zbora kardinal Joseph Ratzinger, koji je uzeo ime Benedikt XVI.
b. Od 2006. do 2012. godine
Nadbiskup Josip Bozanić osnovao je 3. lipnja 2006. godine Hrvatsko katoličko sveučilište, koje je svojim akademskim radom započelo 2010. godine.
Od 28. prosinca 2006. do 1. siječnja 2007. godine Zagreb je bio domaćin europskog ekumenskog susreta mladih, koji pod nazivom Hodočašće povjerenja na zemlji svake godine u drugoj zemlji priprema ekumenska zajednica iz Taizéa.
U sklopu proslave Svećeničkog dana 1. listopada 2007. godine blagoslovljena je obnovljena zgrada Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu na Kaptolu 29. Nadbiskup je 3. listopada iste godine osnovao Nadbiskupijski pastoralni institut, koji djeluje u južnom krilu zgrade Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa. Mjesec dana kasnije, 10. studenoga, u prostorima kule »Nebojan« otvoren je Muzej blaženog Alojzija Stepinca, koji čuva uspomene na hrabri kršćanski život tog pastira Zagrebačke Crkve, a koji je kao Spomen-zbirka bl. Alojzija Stepinca od 1995. godine bio smješten u prizemlju istočnog krila Nadbiskupskog dvora, s ulazom iz dvorišta iza apside katedrale.
U okviru proslave Svećeničke godine, koja se u Katoličkoj Crkvi slavila od Svetkovine Presvetog Srca Isusova 2009. godine do iste svetkovine 2010. godine, svećenici Zagrebačke nadbiskupije (njih tristotinjak) hodočastili su 24. rujna 2009. u Staru Gradišku, Jasenovac i Petrinju, posebno razmatrajući o svijetlim svećeničkim likovima koji su svojom žrtvom i svjedočanstvom vjernosti Kristu i Crkvi - prošavši kroz iznimna trpljenja i umiranja - ostavili istinsko nadahnuće za svećeničko služenje.
Krajem 2009. i početkom 2010. godine na području Zagrebačke nadbiskupije došlo je do novih teritorijalnih podjela. Naime, 5. prosinca 2009. godine papa Benedikt XVI. ponovno je uspostavio Sisačku biskupiju i osnovao Bjelovarsko-križevačku biskupiju. Sisačkoj biskupiji pripalo je 58 župa s područja Banovine, Moslavine, Pokuplja i rubno Turopolja, a Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji pripalo je 55 župa dotadašnjeg Bjelovarsko-kalničkog arhiđakonata i polovice Čazmanskog arhiđakonata. Sisačkim biskupom imenovan je dotadašnji zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić, a bjelovarsko-križevačkim biskupom svećenik Varaždinske biskupije i generalni tajnik HBK Vjekoslav Huzjak. Uspostava Sisačke biskupije proslavljena je u Sisku 6. veljače 2010. godine, a Bjelovarsko-križevačke i ređenje njezina prvog biskupa u Bjelovaru 20. ožujka 2010. godine.
U sklopu proslave Svećeničke godine 15. travnja 2010. godine održano je nacionalno hodočašće svećenika na grobove bl. Alojzija Stepinca u zagrebačkoj katedrali i sluge Božjega o. Ante Antića u župnoj crkvi - svetištu Majke Božje Lurdske u Zagrebu. Iste je godine od 30. rujna do 3. listopada u Zagrebu održano 40. plenarno zasjedanje Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE), koje je završeno svečanim euharistijskim slavljem u katedrali u povodu završetka obilježavanja 50. obljetnice smrti blaženog kardinala Alojzija Stepinca.
Godina 2011. bila je u znaku pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, odnosno Zagrebu, koje se odvijalo pod geslom Zajedno u Kristu, a povodom proslave Prvog nacionalnog dana hrvatskih katoličkih obitelji. U sklopu priprema za taj događaj, od 1. ožujka do 28. svibnja organiziran je ophod replike slike Majke Božje od Kamenitih vrata po svim dekanatima i župama Zagrebačke nadbiskupije, a zatim je do 3. lipnja održana šestodnevna proslava Majke Božje od Kamenitih vrata u zagrebačkoj katedrali. Papa je u Zagreb stigao u subotu 4. lipnja, kad se na Trgu bana Josipa Jelačića susreo s mladima, da bi dan kasnije, u nedjelju 5. lipnja, predvodio svečano euharistijsko slavlje na zagrebačkom Hipodromu, uz sudjelovanje oko četiristo tisuća vjernika.
Iste je godine na zagrebačkom Ksaveru otvorena novoizgrađena zgrada Hrvatske biskupske konferencije, u čijoj se neposrednoj blizini nalazi sjedište Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj te sjedište Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj.
Tijekom korizme 2012. godine Zagrebačka nadbiskupija se nizom događanja pridružila pastoralnoj inicijativi Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije pod nazivom Misije u gradovima. U sklopu inicijative župama i dekanatima grada Zagreba »hodočastio« je križ bl. Alojzija Stepinca, kojeg je on nosio na hodočašću u Svetu Zemlju 1937. godine, povezujući tako u molitvi vjernike Crkve zagrebačke.
Hrvatsko nacionalno zahvalno hodočašće u Rim za pohod pape Benedikta XVI. Hrvatskoj te pohod grobovima Apostolskih prvaka održano je od 4. do 9. studenoga 2012. godine. Hodočašće je bilo povezano i s proslavom Godine vjere, koja se u Katoličkoj Crkvi slavila od 11. listopada 2012. godine (50. obljetnica otvorenja Drugog vatikanskog koncila) do svetkovine Krista Kralja 24. studenog 2013. godine. Na hodočašću je sudjelovalo oko 6000 hrvatskih hodočasnika, među kojima više od 1300 hodočasnika iz Zagrebačke nadbiskupije. Svi hodočasnici sudjelovali su 7. studenoga na generalnoj audijenciji sa Svetim Ocem Benediktom XVI., kao i na zahvalnom euharistijskom slavlju, koje je u bazilici sv. Petra 8. studenoga predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
c. Od 2013. godine do 2020. godine
Godinu 2013. na razini sveopće Crkve obilježilo je odreknuće pape Benedikta XVI. od službe rimskog biskupa (28. veljače 2013.), nakon čega je za novog papu (13. ožujka 2013.) izabran Argentinac, član Družbe Isusove, nadbiskup Buenos Airesa, kardinal Jorge Mario Bergoglio, koji je uzeo ime Franjo.
Od događaja na nadbiskupijskoj razini posebno valja istaknuti hodočašće svećenika Zagrebačke nadbiskupije u Vukovar (29. travnja), sudjelovanje vjernika Zagrebačke nadbiskupije na svečanosti beatifikacije sluge Božjega Miroslava Bulešića u pulskoj Areni (28. rujna), otvorenje Prve katoličke osnovne škole u Zagrebu, koju je osnovala Hrvatska karmelska provincija svetog oca Josipa, a blagoslovio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić (7. listopada). U studenome 2013. godine u Nadbiskupiji je pokrenut projekt nazvan Kateheze za odrasle, koje su održavane do lipnja 2014. godine svakog utorka u isto vrijeme u svim župama. Jednu katehezu mjesečno držao je Nadbiskup, a uživo su u župama praćene internetom. Ostale susrete osmišljavali su župnici prema unaprijed pripremljenim materijalima.
Godinu 2014. na razini sveopće Crkve obilježila je kanonizacija dvojice papa Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. (24. travnja), a na kojoj su sudjelovali i vjernici više župa Zagrebačke nadbiskupije.
U iščekivanju kanonizacije zagrebačkog nadbiskupa blaženog Alojzija Stepinca, od početka korizme, tj. od 20. veljače 2015. do Stepinčeva 2016. godine trajala je inicijativa pod nazivom Molitveni hod sa Stepincem, u sklopu koje su se u župama Nadbiskupije vjernici okupljali na molitvu oko relikvijara s Blaženikovim moćima, koji je u svakoj župi ostao namjanje jedan dan.
Od svetkovine Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca 2015. do svetkovine Krista Kralja 20. studenoga 2016. godine u Katoličkoj Crkvi se slavila izvanredna Sveta godina milosrđa. Tom prigodom je od 13. do 17. travnja u Zagrebu boravilo tijelo hrvatskog sveca, sv. Leopolda Bogdana Mandića, kojeg je papa Franjo, zajedno sa sv. Pijom iz Pietrelcine, proglasio posebnim zaštitnikom Godine milosrđa. Tijelo sv. Leopolda je dva dana bilo izloženo u zagrebačkoj katedrali, a tri dana u crkvi svetog Leopolda Bogdana Mandića u zagrebačkoj Dubravi. Na 18. obljetnicu proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca 3. listopada održano je zahvalno hodočašće svećenika Zagrebačke crkvene pokrajine u Nacionalno marijansko svetište Majke Božje Bistričke u Svetoj godini milosrđa.
Na prijedlog zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, dekretom Velikog meštra Viteškog reda Svetog groba Jeruzalemskog od 23. ožujka 2017. godine, uspostavljena je Hrvatska magistralna delegacija Viteškog reda Svetog groba Jeruzalemskog sa sjedištem u Zagrebu.
Na svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca 2016. godine, svečanim euharistijskim slavljem koje je u zagrebačkoj katedrali predvodio Nadbiskup, otvorena je Druga sinoda Zagrebačke nadbiskupije, koja se odvijala pod geslom Hodimo u novosti života. U narednih petnaest mjeseci održano je ukupno pet sinodskih zasjedanja, a euharistijsko slavlje završetka Sinode slavljeno je u zagrebačkoj katedrali na blagdan blaženog Alojzija Stepinca 10. veljače 2018. godine.
Odlukom nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića u Nadbiskupiji je slavljena Godina svetog Josipa od 19. ožujka 2017. do 19. ožujka 2018., povodom 330. obljetnice donošenja odluke kojom je Hrvatski sabor izabrao sv. Josipa za zaštitnika Domovine. Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu postalo je mjestom hodočašća za mnoge skupine vjernika iz Hrvatske, ali i inozemstva.
Godina 2017. bila je u znaku 20. obljetnice imenovanja kardinala Josipa Bozanića zagrebačkim nadbiskupom. Od najvažnijih događaja koji su obilježili vrijeme njegove nadbiskupske službe u Zagrebačkoj nadbiskupiji ističe se pohod pape Ivana Pavla II. i beatifikacija kardinala Stepinca 1998. godine, pohod pape Benedikta XVI. 2011. godine, reorganizacija Nadbiskupije s obzirom na osnivanje dviju novih biskupija, održavanje nadbiskupijske Sinode te osnutak 25 novih župa.
U povodu 120. obljetnice rođenja i 20. obljetnice proglašenja blaženim Alojzija Stepinca tijekom 2018. godine organizirana su biskupijska hodočašća (iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine) na njegov grob u zagrebačkoj katedrali, predvođena pojedinim (nad)biskupima. Svećenici i bogoslovi Zagrebačke crkvene pokrajine predvođeni svojim biskupima hodočastili su u Krašić 3. listopada 2018. godine, na samu 20. obljetnicu proglašenja blaženim kardinala Stepinca.
Godina 2019. bila je u Zagrebačkoj nadbiskupiji u znaku obilježavanja više značajnih obljetnica: 11. ožujka proslavljena je 350. obljetnica postojanja i djelovanja Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 19. ožujka proslavljena je 90. obljetnica djelovanja Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu, a 21. ožujka obilježena je 30. obljetnica isusovačkog Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. U povodu 100. obljetnice rođenja zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića, koji je rođen 15. travnja 1919. godine, svećenici Zagrebačke nadbiskupije predvođeni Nadbiskupom hodočastili su 2. listopada u Pribić Crkveni, njegovo rodno mjesto, gdje je ispred župne crkve svečano otkriven i blagoslovljen brončani kip kardinala Kuharića.
d. Od 2020. godine do danas
Početkom 2020. godine, točnije 10. veljače, svečanim misnim slavljima obilježena je u zagrebačkoj katedrali i u Krašiću 60. obljetnica mučeničke smrti bl. Alojzija Stepinca.
Prema odluci Hrvatske biskupske konferencije, Zagrebačka nadbiskupija trebala je biti domaćin 11. susreta hrvatske katoličke mladeži, koji je bio planiran za 9. i 10. svibnja 2020. godine, pod geslom Što god vam rekne, učinite! No, zbog pandemije bolesti nazvane Covid-19 i posljedica potresa pripreme su krajem ožujka prekinute i susret nije održan. Prema programu, u subotu 9. svibnja prijepodne trebale su biti održane prigodne kateheze u dvadesetak zagrebačkih župa, poslijepodne je bilo predviđeno euharistijsko klanjanje i ispovijed u katedrali i u bazilici Presvetog Srca Isusova, a navečer program u župama domaćina. Središnje misno slavlje za sve sudionike susreta trebalo je biti održano u nedjelju 10. svibnja na glavnom zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića.
Godine 2020. i 2021. u Nadbiskupiji su bile obilježene izazovom pandemije i potresa te prilagođavanjem pastoralnog djelovanja navedenim prilikama. Na temelju tadašnjih spoznaja, iskustva nekih partikularnih Crkava i pozitivnih propisa hrvatskih državnih vlasti, biskupi Hrvatske biskupske konferencije su 19. ožujka 2020. godine donijeli posebnu odluku o euharistijskim i drugim liturgijskim slavljima te crkvenim događanjima glede nazočnosti vjernika, a koja je bila na snazi do 1. svibnja 2020. godine. U tom razdoblju misna slavlja su održavana bez nazočnosti vjernika, a crkvena događanja su odgađana ili prenošena korištenjem suvremenih medija. Nakon 1. svibnja 2020. godine sva pastoralna događanja odvijala su se uz stanovita ograničenja glede broja sudionika i primjenu protuepidemijskih mjera, a što je potpuno dokinuto 9. travnja 2022. godine.
U nedjelju 22. ožujka u 6.24 sati potres magnitude 5.5 po Richteru pogodio je Zagreb i širu okolicu, u 7.01 sati uslijedio je drugi potres magnitude 5.0 po Richteru, a zatim niz slabijih podrhtavanja tijekom narednih tjedana i mjeseci. Bio je to najsnažniji potres koji je u posljednjih 140 godina pogodio glavni grad Hrvatske s epicentrom na području Markuševca. Ranjeno je više osoba, a smrtno je stradala 15-godišnja Anamarija Carević, učenica Nadbiskupske klasične gimnazije i aktivna župljanka Župe Presvetog Srca Isusova u Palmotićevoj ulici. Oštećeno je oko 26 000 građevinskih objekata (obiteljske kuće, stambene zgrade, škole, bolnice i druge građevine) u središtu grada i u podsljemenskoj zoni.
U potresu je teško oštećena zagrebačka katedrala i Nadbiskupski dvor, kompleks Međubiskupijskog sjemeništa na Šalati sa zgradom Nadbiskupske klasične gimnazije, veći broj crkava i drugih crkvenih objekata. Oštećenja na katedrali i Nadbiskupskom dvoru takva su da zahtijevaju višegodišnju obnovu i rekonstrukciju. Katedrala je zatvorena za vjernike, za koje se pastoralna skrb od listopada 2020. godine u organizaciji Nadbiskupije odvijala u crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije na Dolcu i u kapeli Ranjenog Isusa na Trgu bana Josipa Jelačića. Zagrebački nadbiskup je sa svojim suradnicima nekoliko mjeseci bio smješten u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu, a potom je trajnije boravište za njega uređeno u kuriji na Kaptolu 22.
U Zagrebu su najteže stradale i potpuno su neuporabljive župne crkve u Markuševcu, u Granešini i u Čučerju. U sve tri župe podignuti su privremeni montažni objekti kao zamjena za crkvu, a župnicima je osiguran zamjenski smještaj. Od crkava u središtu Zagreba teško su oštećene i zatvorene: bazilika Srca Isusova u Palmotićevoj ulici, crkva sv. Franje Asiškog i franjevački samostan na Kaptolu, crkve sv. Marka i sv. Katarine na Gornjem Gradu te crkva Krista Kralja na Mirogoju. Također su teško oštećene župne crkve na Dolcu, u Novoj Vesi, u Remetama, na Ksaveru, u Gračanima, u Resniku, u Sesvetama, u Kašini i u Vugrovcu. Od redovničkih objekata velika oštećenja pretrpjeli su i većinom su neuporabljivi sljedeći objekti: Kolegij Družbe Isusove na Jordanovcu, generalna kuća Služavki Malog Isusa na Naumovcu, samostan klarisa u Mikulićima, samostan uršulinki i dječji vrtić u Vlaškoj ulici, samostan Sestara Naše Gospe na Bukovačkoj cesti.
Zbog epidemije i posljedica potresa proslava Majke Božje od Kamenitih vrata 31. svibnja održana je na trgu ispred katedrale, gdje je svetu misu predvodio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua.
Svećeničko i đakonsko ređenje, 20. lipnja i 3. listopada, održano je u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke. Devet mjeseci nakon potresa, u katedrali iznutra osiguranoj skelama, ponovno slavljenje svetih misa započelo je svetom misom polnoćkom, kao i božićnom svetom misom, koje je predslavio Nadbiskup, a narednih nekoliko dana svete mise služili su kanonici i prebendari.
Dva razorna potresa, u ponedjeljak 28. prosinca u 6.28 sati magnitude 5.5 po Richteru, a u utorak 29. prosinca u 12.19 sati magnitude 6.2 stupnja po Richteru, pogodila su područje Sisačke biskupije s epicentrom u selu Strašnik na području Župe Gora kod Petrinje. U tim je potresima poginulo sedam osoba, više osoba je ranjeno, a oštećeno je više od 65 000 građevina. Veliku štetu pretrpjelo je pritom i područje Zagrebačke nadbiskupije. Dodatno je oštećena zagrebačka katedrala, koja je ponovno zatvorena, te kompleks Međubiskupijskog sjemeništa. Teška oštećenja pretrpio je veći broj župnih crkava od kojih su neke dodatno oštećene nakon potresa u ožujku, dok su neke stradale u ovom potresu. Najteže su stradale i neuporabljive su za liturgijska slavlja župne crkve u Bukevju, Kupincu i na Dolcu u Zagrebu, a teško su oštećene i privremeno zatvorene župne crkve u Desincu, Jastrebarskom, Novigradu na Dobri, Rečici, Ribničkom Kuniću, Svetoj Jani, Tuhlju, Velikoj Gorici (Navještenje BDM), Vrhovcu, Zagrebu (Gračani i Vrapče) i Zaprešiću (Sv. Petar).
Prema dopisima koje su župnici dostavili Nadbiskupskom duhovnom stolu ukupno su štetu na crkvenim objektima prijavile 124 župe (veliki dio njih za oba potresa, onaj u ožujku i ovaj u prosincu) u kojima je oštećeno 220 crkvenih građevina, 101 župna crkva, što je gotovo polovina župnih crkava u Nadbiskupiji (29 privremeno neuporabljivo za liturgijska slavlja), 64 kapele i 47 župnih kuća. Osim župnih građevina stradale su zgrade središnjih ustanova Zagrebačke nadbiskupije: prvostolnica, Nadbiskupski dvor i Nadbiskupski duhovni stol, Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište, kompleks zgrada na Šalati u kojem je Međubiskupijsko sjemenište, Nadbiskupska klasična gimnazija i Knjižnica Katoličkog bogoslovnog fakulteta, zgrada Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Vlaškoj ulici, neobnovljene zgrade kompleksa Hrvatskog katoličkog sveučilišta, kurije Prvostolnog kaptola i Zbora prebendara. Od zgrada muških redovničkih zajednica stradali su samostani i crkve: franjevaca (Kaptol, Karlovac i Samobor), karmelićana (Remete), isusovaca (Palmotićeva ulica i Jordanovac), franjevaca trećoredaca glagoljaša (Ksaver). Od zgrada ženskih redovničkih zajednica stradali su samostani i objekti: dominikanki (Kruge), bosonogih karmelićanki (Marija Bistrica), karmelićanki Božanskog Srca Isusova (Vrhovec), Kćeri Božje ljubavi (Nova Ves), klarisa (Mikulići), Milosrdnih sestara sv. Križa (Vrhovec), milosrdnica (Frankopanska ulica), Sestara Naše Gospe (Primorska ulica i Bukovačka cesta), Služavki Malog Isusa (Naumovac i Nova Ves), uršulinki (Vlaška ulica) i bazilijanki (Jurjevska ulica). U središtu Zagreba nema crkvene zgrade koja nije u potresu više ili manje oštećena.
Od svetkovine Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca 2020. do iste svetkovine 2021. godine u Katoličkoj Crkvi slavila se Godina sv. Josipa, a u Zagrebačkoj nadbiskupiji na poseban način obilježavala se u Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu.
Misno slavlje na blagdan bl. Alojzija Stepinca 10. veljače 2021. godine nadbiskup kardinal Josip Bozanić predslavio je na trgu ispred katedrale, a na obljetnicu smrti kardinala Franje Kuharića 11. ožujka u Župi sv. Blaža u Zagrebu. Misu na Nedjelju Muke Gospodnje (28. ožujka) Nadbiskup je predslavio u Župi Dobrog Pastira u Brestju, obrede Vazmenog trodnevlja u Župi sv. Ivana XXIII. u Zagrebu (Veliki četvrtak i Veliki petak) i u Župi sv. Petra u Zaprešiću (Velika subota), a misu na Nedjelju Uskrsnuća Gospodinova (4. travnja) u svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici. Nadbiskup je predvodio svetu misu i proslavu Majke Božje od Kamenitih vrata 31. svibnja na trgu ispred katedrale, svećeničko ređenje 5. lipnja u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke, a đakonsko ređenje 9. listopada u Župi sv. Ivana XXIII. u Zagrebu. Svetu misu polnoćku Nadbiskup je slavio u Župi sv. Jeronima u Maksimiru, svečano misno slavlje svetkovine Rođenja Gospodnjega u Župi Pohoda Blažene Djevice Marije u Čučerju, a misu zahvalnicu na kraju građanske godine u Župi sv. Blaža u Zagrebu.
Godina 2022. bila je u znaku početka sveobuhvatne obnove crkava i zgrada stradalih u potresima 2020. godine. Neke crkve su učvršćene, neke su obnovljene, neke se obnavljaju, a za neke su u tijeku pripreme za početak obnove. Dok traje obnova katedrale, kao zamjenski prostor pokraj zgrade Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa, u dvorištu kurije na Kaptolu 28, izgrađen je Bogoslužni prostor bl. Alojzija Stepinca. U tom prostoru prvo slavlje bila je misa Večere Gospodnje na Veliki četvrtak 14. travnja. Od mjeseca rujna iste godine u kuriji na Kaptolu 28 smješten je velik dio ureda Nadbiskupskog duhovnog stola, dok se manji dio ureda nalazi u dvorišnoj zgradi u Branjugovoj ulici 1. Blagoslov početka radova na obnovi kompleksa katedrale i Nadbiskupskog dvora predvodio je nadbiskup kardinal Josip Bozanić 20. listopada.
Od važnijih događaja u Nadbiskupiji tijekom 2022. godine treba također izdvojiti: obilježavanje 20. obljetnice smrti zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića 11. ožujka euharistijskim slavljem koje je u Župi sv. Ivana Apostola i Evanđelista u zagrebačkoj Utrini predvodio pomoćni biskup Ivan Šaško; susrete svećenika po arhiđakonatima ili dekanatima na temu »Sinodalni hod nakon Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije« koji su održavani tijekom korizme; posjet državnog tajnika Svete Stolice kardinala Pietra Parolina Zagrebu od 10. do 12. svibnja; znanstveno-teološki simpozij pod naslovom »Život i djelo kardinala Franje Kuharića« održan 1. i 2. srpnja u Zagrebu; obilježavanje 80. obljetnice smrti sv. Leopolda Bogdana Mandića euharistijskim slavljem koje je u istoimenoj župi u zagrebačkoj Dubravi 23. listopada predvodio Nadbiskup. Misno slavlje na blagdan bl. Alojzija Stepinca 10. veljače, kao i na blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata 31. svibnja Nadbiskup je predvodio na trgu ispred katedrale. Svećeničko i đakonsko ređenje, 28. svibnja i 8. listopada, održano je u župnoj crkvi Župe sv. Ivana XXIII. u zagrebačkoj Dubravi. Nadbiskup je 1. listopada u Mariji Bistrici predvodio misno slavlje povodom završetka sinodskog hoda Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, a tom je prigodom obilježena i 25. obljetnica njegove nadbiskupske službe. Izjave i odluke Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije objavljene su 24. prosinca, a stupile su na snagu 25. prosinca, na svetkovinu Rođenja Gospodnjega.
Posljednjeg dana godine, 31. prosinca preminuo je papa u miru Benedikt XVI. Nadbiskup kardinal Josip Bozanić služio je za njega svetu misu zadušnicu u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca 13. siječnja 2023. godine.
Misno slavlje na blagdan blaženog Alojzija Stepinca, 10. veljače 2023. godine, kardinal Josip Bozanić predvodio je na trgu ispred katedrale. Dana 14. veljače 2023. godine dotadašnji splitsko-makarski nadbiskup mons. Dražen Kutleša imenovan je zagrebačkim nadbiskupom koadjutorom. Izjave i odluke Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, koje su stupile na snagu na Božić 2022. godine, kardinal Josip Bozanić je sa suradnicima tijekom mjeseca ožujka predstavio na korizmenim susretima sa svećenicima, redovnicima, redovnicama, vjernicima laicima - članovima Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije te s bogoslovima Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa.
Crkva Zagrebačka je u 20. i početkom 21. stoljeća urešena primjerom života mnogih svjedoka vjere. Među njima su dvojica blaženika (bl. Alojzije Stepinac i bl. Ivan Merz), trojica slugu Božjih za koje je završen nadbiskupijski postupak za proglašenje blaženima (biskup Josip Lang, fra Vendelin Vošnjak i fra Ante Antić), a vode se još tri nadbiskupijska procesa za proglašenje blaženima (Marica Stanković, o. Ante Gabrić, SJ i p. Janez Strašek, CM). Pokrenut je postupak za proglašenje blaženim zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića.
Od značajnih godišnjih vjerskih slavlja u Zagrebačkoj nadbiskupiji valja posebno izdvojiti: proslavu Stepinčeva, koja, počevši od šezdesetih godina 20. stoljeća, svake godine na dan Kardinalove smrti 10. veljače okuplja mnoštvo vjernika u katedrali; svečanu proslavu Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba, s procesijom od katedrale do Kamenitih vrata, a koju posljednjih dvadeset godina redovito predvodi netko od nadbiskupa i kardinala iz drugih država; zavjetno hodočašće vjernika grada Zagreba u Mariju Bistricu, koje se do 2001. godine održavalo u srpnju, a od 2002. godine u mjesecu rujnu, od kada je ujedno spojeno s nadbiskupijskim hodočašćem mladih u Mariju Bistricu.
Izvor: Šematizam Zagrebačke nadbiskupije 2023.
a. Od 2001. do 2005. godine
Godine 2001., 7. i 8. studenoga, u Zagrebu je održan međunarodni znanstveni skup prigodom 20. obljetnice smrti kardinala Franje Šepera, zagrebačkog nadbiskupa i pročelnika Kongregacije za nauk vjere. Nastavak skupa održan je u Rimu od 26. studenoga do 1. prosinca 2001. godine u nazočnosti brojnih hrvatskih hodočasnika, koje je tijekom audijencije 28. studenoga posebno pozdravio papa Ivan Pavao II. Na oba skupa sudjelovao je i nasljednik kardinala Šepera u službi pročelnika Kongregacije za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger, kasnije papa Benedikt XVI.
Na blagdan bl. Alojzija Stepinca 10. veljače 2002. godine nadbiskup Josip Bozanić najavio je održavanje Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije. Nekoliko narednih godina bilo je obilježeno pripremama za Sinodu u župama, redovničkim i drugim vjerničkim zajednicama, s nizom susreta i događanja u okviru procesa nadbiskupijskog savjetovanja.
Srcima ljudi drag, umirovljeni zagrebački nadbiskup i kardinal Franjo Kuharić umro je 11. ožujka 2002. godine. Mnoštvo vjernika, s više od šest stotina svećenika koncelebranata, oprostilo se od svojeg pastira euharistijskim slavljem i liturgijom sprovoda 14. ožujka 2002. godine na trgu ispred katedrale.
Treći apostolski pohod pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj od 5. do 9. lipnja 2003. godine, pod geslom Obitelj - put Crkve i naroda, bio je ujedno i njegovo stoto međunarodno putovanje. Ivan Pavao II. je tada posjetio Rijeku, Dubrovnik, Osijek, Đakovo i Zadar te je tom prigodom u Dubrovniku blaženom proglasio s. Mariju Propetog Isusa Petković, utemeljiteljicu Družbe Kćeri Milosrđa. Vjernici Zagrebačke nadbiskupije sudjelovali su na slavljima s Papom, osobito u Osijeku i Rijeci. Nekoliko dana kasnije, 22. lipnja 2003. godine, papa Ivan Pavao II. posjetio je Bosnu i Hercegovinu te u Banjoj Luci blaženim proglasio laika Ivana Merza, koji je živio, radio i umro u Zagrebu 1928. godine, i čiji se zemni ostaci nalaze u bazilici Srca Isusova u Zagrebu.
Dana 21. listopada 2003. godine papa Ivan Pavao II., na svečanom konzistoriju u bazilici svetog Petra u Vatikanu, uvrstio je nadbiskupa Josipa Bozanića u Zbor kardinala Svete Rimske Crkve.
Tijekom 2002. i 2003. godine na više razina proslavljena je 150. obljetnica uspostave Zagrebačke nadbiskupije i Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine. Uzdignućem Đakovačke i Srijemske biskupije u Đakovačko-osječku nadbiskupiju (s ponovnom uspostavom Srijemske biskupije) nekadašnja je metropolija preustrojena u dvije crkvene pokrajine: Zagrebačku i Đakovačku-osječku (2008.).
Vjernici Zagrebačke nadbiskupije predvođeni nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem sudjelovali su na Zahvalnom nacionalnom hodočašću u Rim od 6. do 9. studenoga 2003. godine. Bilo je to prvo nacionalno hodočašće u novom tisućljeću i prvo u samostalnoj Hrvatskoj, a dotad i najveće organizirano hodočašće izvan Hrvatske na kojem je uz sve hrvatske nadbiskupe i biskupe sudjelovalo više od šest tisuća hrvatskih hodočasnika. Povod hodočašća bila je zahvala papi Ivanu Pavlu II. za sve što je učinio za hrvatski narod, prigodom 25. obljetnice njegove papinske službe, te želja da se učvrsti vjera i crkveno i narodno zajedništvo. Kardinal Josip Bozanić je za sve hodočasnike predvodio misno slavlje u bazilici Svete Marije Velike (7. studenoga) i u bazilici sv. Petra u Vatikanu (8. studenoga), nakon čega je hrvatske hodočasnike u zasebnu audijenciju primio Sveti Otac.
Zagrebačka nadbiskupija je u Malom Lošinju 2003. godine kupila i otvorila kuću za mlade pod nazivom Dom sv. Martina. U Domu se od 2004. godine tijekom ljetnih mjeseci odvija formacija za župne animatore mladih, te tako kroz Dom svake godine prođe (odnosno u njemu boravi) četiristotinjak mladih vjernika.
Odlukom nadbiskupa Josipa Bozanića izgrađen je 2004. godine novi svećenički dom. Stari se dom od 1972. godine nalazio u preuređenoj kanoničkoj kuriji na Kaptolu 28. Novi dom nazvan Svećenički dom sv. Josipa, uređen i izgrađen na prostoru dvorišta kurije na Kaptolu 8 i kurije s čitavim dvorištem na Kaptolu 7, Nadbiskup je blagoslovio je 22. ožujka 2004. godine.
Papa Ivan Pavao II. preminuo je 2. travnja 2005. godine. Nadbiskup kardinal Josip Bozanić služio je u katedrali svetu misu zadušnicu za Svetog Oca 4. travnja 2005. godine, uz sudjelovanje najviših državnih dužnosnika i više od 10 000 vjernika. Za novog poglavara Katoličke Crkve 19. travnja 2005. godine izabran je pročelnik Kongregacije za nauk vjere i dekan Kardinalskog zbora kardinal Joseph Ratzinger, koji je uzeo ime Benedikt XVI.
b. Od 2006. do 2012. godine
Nadbiskup Josip Bozanić osnovao je 3. lipnja 2006. godine Hrvatsko katoličko sveučilište, koje je svojim akademskim radom započelo 2010. godine.
Od 28. prosinca 2006. do 1. siječnja 2007. godine Zagreb je bio domaćin europskog ekumenskog susreta mladih, koji pod nazivom Hodočašće povjerenja na zemlji svake godine u drugoj zemlji priprema ekumenska zajednica iz Taizéa.
U sklopu proslave Svećeničkog dana 1. listopada 2007. godine blagoslovljena je obnovljena zgrada Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu na Kaptolu 29. Nadbiskup je 3. listopada iste godine osnovao Nadbiskupijski pastoralni institut, koji djeluje u južnom krilu zgrade Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa. Mjesec dana kasnije, 10. studenoga, u prostorima kule »Nebojan« otvoren je Muzej blaženog Alojzija Stepinca, koji čuva uspomene na hrabri kršćanski život tog pastira Zagrebačke Crkve, a koji je kao Spomen-zbirka bl. Alojzija Stepinca od 1995. godine bio smješten u prizemlju istočnog krila Nadbiskupskog dvora, s ulazom iz dvorišta iza apside katedrale.
U okviru proslave Svećeničke godine, koja se u Katoličkoj Crkvi slavila od Svetkovine Presvetog Srca Isusova 2009. godine do iste svetkovine 2010. godine, svećenici Zagrebačke nadbiskupije (njih tristotinjak) hodočastili su 24. rujna 2009. u Staru Gradišku, Jasenovac i Petrinju, posebno razmatrajući o svijetlim svećeničkim likovima koji su svojom žrtvom i svjedočanstvom vjernosti Kristu i Crkvi - prošavši kroz iznimna trpljenja i umiranja - ostavili istinsko nadahnuće za svećeničko služenje.
Krajem 2009. i početkom 2010. godine na području Zagrebačke nadbiskupije došlo je do novih teritorijalnih podjela. Naime, 5. prosinca 2009. godine papa Benedikt XVI. ponovno je uspostavio Sisačku biskupiju i osnovao Bjelovarsko-križevačku biskupiju. Sisačkoj biskupiji pripalo je 58 župa s područja Banovine, Moslavine, Pokuplja i rubno Turopolja, a Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji pripalo je 55 župa dotadašnjeg Bjelovarsko-kalničkog arhiđakonata i polovice Čazmanskog arhiđakonata. Sisačkim biskupom imenovan je dotadašnji zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić, a bjelovarsko-križevačkim biskupom svećenik Varaždinske biskupije i generalni tajnik HBK Vjekoslav Huzjak. Uspostava Sisačke biskupije proslavljena je u Sisku 6. veljače 2010. godine, a Bjelovarsko-križevačke i ređenje njezina prvog biskupa u Bjelovaru 20. ožujka 2010. godine.
U sklopu proslave Svećeničke godine 15. travnja 2010. godine održano je nacionalno hodočašće svećenika na grobove bl. Alojzija Stepinca u zagrebačkoj katedrali i sluge Božjega o. Ante Antića u župnoj crkvi - svetištu Majke Božje Lurdske u Zagrebu. Iste je godine od 30. rujna do 3. listopada u Zagrebu održano 40. plenarno zasjedanje Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE), koje je završeno svečanim euharistijskim slavljem u katedrali u povodu završetka obilježavanja 50. obljetnice smrti blaženog kardinala Alojzija Stepinca.
Godina 2011. bila je u znaku pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, odnosno Zagrebu, koje se odvijalo pod geslom Zajedno u Kristu, a povodom proslave Prvog nacionalnog dana hrvatskih katoličkih obitelji. U sklopu priprema za taj događaj, od 1. ožujka do 28. svibnja organiziran je ophod replike slike Majke Božje od Kamenitih vrata po svim dekanatima i župama Zagrebačke nadbiskupije, a zatim je do 3. lipnja održana šestodnevna proslava Majke Božje od Kamenitih vrata u zagrebačkoj katedrali. Papa je u Zagreb stigao u subotu 4. lipnja, kad se na Trgu bana Josipa Jelačića susreo s mladima, da bi dan kasnije, u nedjelju 5. lipnja, predvodio svečano euharistijsko slavlje na zagrebačkom Hipodromu, uz sudjelovanje oko četiristo tisuća vjernika.
Iste je godine na zagrebačkom Ksaveru otvorena novoizgrađena zgrada Hrvatske biskupske konferencije, u čijoj se neposrednoj blizini nalazi sjedište Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj te sjedište Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj.
Tijekom korizme 2012. godine Zagrebačka nadbiskupija se nizom događanja pridružila pastoralnoj inicijativi Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije pod nazivom Misije u gradovima. U sklopu inicijative župama i dekanatima grada Zagreba »hodočastio« je križ bl. Alojzija Stepinca, kojeg je on nosio na hodočašću u Svetu Zemlju 1937. godine, povezujući tako u molitvi vjernike Crkve zagrebačke.
Hrvatsko nacionalno zahvalno hodočašće u Rim za pohod pape Benedikta XVI. Hrvatskoj te pohod grobovima Apostolskih prvaka održano je od 4. do 9. studenoga 2012. godine. Hodočašće je bilo povezano i s proslavom Godine vjere, koja se u Katoličkoj Crkvi slavila od 11. listopada 2012. godine (50. obljetnica otvorenja Drugog vatikanskog koncila) do svetkovine Krista Kralja 24. studenog 2013. godine. Na hodočašću je sudjelovalo oko 6000 hrvatskih hodočasnika, među kojima više od 1300 hodočasnika iz Zagrebačke nadbiskupije. Svi hodočasnici sudjelovali su 7. studenoga na generalnoj audijenciji sa Svetim Ocem Benediktom XVI., kao i na zahvalnom euharistijskom slavlju, koje je u bazilici sv. Petra 8. studenoga predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
c. Od 2013. godine do 2020. godine
Godinu 2013. na razini sveopće Crkve obilježilo je odreknuće pape Benedikta XVI. od službe rimskog biskupa (28. veljače 2013.), nakon čega je za novog papu (13. ožujka 2013.) izabran Argentinac, član Družbe Isusove, nadbiskup Buenos Airesa, kardinal Jorge Mario Bergoglio, koji je uzeo ime Franjo.
Od događaja na nadbiskupijskoj razini posebno valja istaknuti hodočašće svećenika Zagrebačke nadbiskupije u Vukovar (29. travnja), sudjelovanje vjernika Zagrebačke nadbiskupije na svečanosti beatifikacije sluge Božjega Miroslava Bulešića u pulskoj Areni (28. rujna), otvorenje Prve katoličke osnovne škole u Zagrebu, koju je osnovala Hrvatska karmelska provincija svetog oca Josipa, a blagoslovio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić (7. listopada). U studenome 2013. godine u Nadbiskupiji je pokrenut projekt nazvan Kateheze za odrasle, koje su održavane do lipnja 2014. godine svakog utorka u isto vrijeme u svim župama. Jednu katehezu mjesečno držao je Nadbiskup, a uživo su u župama praćene internetom. Ostale susrete osmišljavali su župnici prema unaprijed pripremljenim materijalima.
Godinu 2014. na razini sveopće Crkve obilježila je kanonizacija dvojice papa Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. (24. travnja), a na kojoj su sudjelovali i vjernici više župa Zagrebačke nadbiskupije.
U iščekivanju kanonizacije zagrebačkog nadbiskupa blaženog Alojzija Stepinca, od početka korizme, tj. od 20. veljače 2015. do Stepinčeva 2016. godine trajala je inicijativa pod nazivom Molitveni hod sa Stepincem, u sklopu koje su se u župama Nadbiskupije vjernici okupljali na molitvu oko relikvijara s Blaženikovim moćima, koji je u svakoj župi ostao namjanje jedan dan.
Od svetkovine Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca 2015. do svetkovine Krista Kralja 20. studenoga 2016. godine u Katoličkoj Crkvi se slavila izvanredna Sveta godina milosrđa. Tom prigodom je od 13. do 17. travnja u Zagrebu boravilo tijelo hrvatskog sveca, sv. Leopolda Bogdana Mandića, kojeg je papa Franjo, zajedno sa sv. Pijom iz Pietrelcine, proglasio posebnim zaštitnikom Godine milosrđa. Tijelo sv. Leopolda je dva dana bilo izloženo u zagrebačkoj katedrali, a tri dana u crkvi svetog Leopolda Bogdana Mandića u zagrebačkoj Dubravi. Na 18. obljetnicu proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca 3. listopada održano je zahvalno hodočašće svećenika Zagrebačke crkvene pokrajine u Nacionalno marijansko svetište Majke Božje Bistričke u Svetoj godini milosrđa.
Na prijedlog zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, dekretom Velikog meštra Viteškog reda Svetog groba Jeruzalemskog od 23. ožujka 2017. godine, uspostavljena je Hrvatska magistralna delegacija Viteškog reda Svetog groba Jeruzalemskog sa sjedištem u Zagrebu.
Na svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca 2016. godine, svečanim euharistijskim slavljem koje je u zagrebačkoj katedrali predvodio Nadbiskup, otvorena je Druga sinoda Zagrebačke nadbiskupije, koja se odvijala pod geslom Hodimo u novosti života. U narednih petnaest mjeseci održano je ukupno pet sinodskih zasjedanja, a euharistijsko slavlje završetka Sinode slavljeno je u zagrebačkoj katedrali na blagdan blaženog Alojzija Stepinca 10. veljače 2018. godine.
Odlukom nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića u Nadbiskupiji je slavljena Godina svetog Josipa od 19. ožujka 2017. do 19. ožujka 2018., povodom 330. obljetnice donošenja odluke kojom je Hrvatski sabor izabrao sv. Josipa za zaštitnika Domovine. Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu postalo je mjestom hodočašća za mnoge skupine vjernika iz Hrvatske, ali i inozemstva.
Godina 2017. bila je u znaku 20. obljetnice imenovanja kardinala Josipa Bozanića zagrebačkim nadbiskupom. Od najvažnijih događaja koji su obilježili vrijeme njegove nadbiskupske službe u Zagrebačkoj nadbiskupiji ističe se pohod pape Ivana Pavla II. i beatifikacija kardinala Stepinca 1998. godine, pohod pape Benedikta XVI. 2011. godine, reorganizacija Nadbiskupije s obzirom na osnivanje dviju novih biskupija, održavanje nadbiskupijske Sinode te osnutak 25 novih župa.
U povodu 120. obljetnice rođenja i 20. obljetnice proglašenja blaženim Alojzija Stepinca tijekom 2018. godine organizirana su biskupijska hodočašća (iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine) na njegov grob u zagrebačkoj katedrali, predvođena pojedinim (nad)biskupima. Svećenici i bogoslovi Zagrebačke crkvene pokrajine predvođeni svojim biskupima hodočastili su u Krašić 3. listopada 2018. godine, na samu 20. obljetnicu proglašenja blaženim kardinala Stepinca.
Godina 2019. bila je u Zagrebačkoj nadbiskupiji u znaku obilježavanja više značajnih obljetnica: 11. ožujka proslavljena je 350. obljetnica postojanja i djelovanja Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 19. ožujka proslavljena je 90. obljetnica djelovanja Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu, a 21. ožujka obilježena je 30. obljetnica isusovačkog Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. U povodu 100. obljetnice rođenja zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića, koji je rođen 15. travnja 1919. godine, svećenici Zagrebačke nadbiskupije predvođeni Nadbiskupom hodočastili su 2. listopada u Pribić Crkveni, njegovo rodno mjesto, gdje je ispred župne crkve svečano otkriven i blagoslovljen brončani kip kardinala Kuharića.
d. Od 2020. godine do danas
Početkom 2020. godine, točnije 10. veljače, svečanim misnim slavljima obilježena je u zagrebačkoj katedrali i u Krašiću 60. obljetnica mučeničke smrti bl. Alojzija Stepinca.
Prema odluci Hrvatske biskupske konferencije, Zagrebačka nadbiskupija trebala je biti domaćin 11. susreta hrvatske katoličke mladeži, koji je bio planiran za 9. i 10. svibnja 2020. godine, pod geslom Što god vam rekne, učinite! No, zbog pandemije bolesti nazvane Covid-19 i posljedica potresa pripreme su krajem ožujka prekinute i susret nije održan. Prema programu, u subotu 9. svibnja prijepodne trebale su biti održane prigodne kateheze u dvadesetak zagrebačkih župa, poslijepodne je bilo predviđeno euharistijsko klanjanje i ispovijed u katedrali i u bazilici Presvetog Srca Isusova, a navečer program u župama domaćina. Središnje misno slavlje za sve sudionike susreta trebalo je biti održano u nedjelju 10. svibnja na glavnom zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića.
Godine 2020. i 2021. u Nadbiskupiji su bile obilježene izazovom pandemije i potresa te prilagođavanjem pastoralnog djelovanja navedenim prilikama. Na temelju tadašnjih spoznaja, iskustva nekih partikularnih Crkava i pozitivnih propisa hrvatskih državnih vlasti, biskupi Hrvatske biskupske konferencije su 19. ožujka 2020. godine donijeli posebnu odluku o euharistijskim i drugim liturgijskim slavljima te crkvenim događanjima glede nazočnosti vjernika, a koja je bila na snazi do 1. svibnja 2020. godine. U tom razdoblju misna slavlja su održavana bez nazočnosti vjernika, a crkvena događanja su odgađana ili prenošena korištenjem suvremenih medija. Nakon 1. svibnja 2020. godine sva pastoralna događanja odvijala su se uz stanovita ograničenja glede broja sudionika i primjenu protuepidemijskih mjera, a što je potpuno dokinuto 9. travnja 2022. godine.
U nedjelju 22. ožujka u 6.24 sati potres magnitude 5.5 po Richteru pogodio je Zagreb i širu okolicu, u 7.01 sati uslijedio je drugi potres magnitude 5.0 po Richteru, a zatim niz slabijih podrhtavanja tijekom narednih tjedana i mjeseci. Bio je to najsnažniji potres koji je u posljednjih 140 godina pogodio glavni grad Hrvatske s epicentrom na području Markuševca. Ranjeno je više osoba, a smrtno je stradala 15-godišnja Anamarija Carević, učenica Nadbiskupske klasične gimnazije i aktivna župljanka Župe Presvetog Srca Isusova u Palmotićevoj ulici. Oštećeno je oko 26 000 građevinskih objekata (obiteljske kuće, stambene zgrade, škole, bolnice i druge građevine) u središtu grada i u podsljemenskoj zoni.
U potresu je teško oštećena zagrebačka katedrala i Nadbiskupski dvor, kompleks Međubiskupijskog sjemeništa na Šalati sa zgradom Nadbiskupske klasične gimnazije, veći broj crkava i drugih crkvenih objekata. Oštećenja na katedrali i Nadbiskupskom dvoru takva su da zahtijevaju višegodišnju obnovu i rekonstrukciju. Katedrala je zatvorena za vjernike, za koje se pastoralna skrb od listopada 2020. godine u organizaciji Nadbiskupije odvijala u crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije na Dolcu i u kapeli Ranjenog Isusa na Trgu bana Josipa Jelačića. Zagrebački nadbiskup je sa svojim suradnicima nekoliko mjeseci bio smješten u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu, a potom je trajnije boravište za njega uređeno u kuriji na Kaptolu 22.
U Zagrebu su najteže stradale i potpuno su neuporabljive župne crkve u Markuševcu, u Granešini i u Čučerju. U sve tri župe podignuti su privremeni montažni objekti kao zamjena za crkvu, a župnicima je osiguran zamjenski smještaj. Od crkava u središtu Zagreba teško su oštećene i zatvorene: bazilika Srca Isusova u Palmotićevoj ulici, crkva sv. Franje Asiškog i franjevački samostan na Kaptolu, crkve sv. Marka i sv. Katarine na Gornjem Gradu te crkva Krista Kralja na Mirogoju. Također su teško oštećene župne crkve na Dolcu, u Novoj Vesi, u Remetama, na Ksaveru, u Gračanima, u Resniku, u Sesvetama, u Kašini i u Vugrovcu. Od redovničkih objekata velika oštećenja pretrpjeli su i većinom su neuporabljivi sljedeći objekti: Kolegij Družbe Isusove na Jordanovcu, generalna kuća Služavki Malog Isusa na Naumovcu, samostan klarisa u Mikulićima, samostan uršulinki i dječji vrtić u Vlaškoj ulici, samostan Sestara Naše Gospe na Bukovačkoj cesti.
Zbog epidemije i posljedica potresa proslava Majke Božje od Kamenitih vrata 31. svibnja održana je na trgu ispred katedrale, gdje je svetu misu predvodio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua.
Svećeničko i đakonsko ređenje, 20. lipnja i 3. listopada, održano je u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke. Devet mjeseci nakon potresa, u katedrali iznutra osiguranoj skelama, ponovno slavljenje svetih misa započelo je svetom misom polnoćkom, kao i božićnom svetom misom, koje je predslavio Nadbiskup, a narednih nekoliko dana svete mise služili su kanonici i prebendari.
Dva razorna potresa, u ponedjeljak 28. prosinca u 6.28 sati magnitude 5.5 po Richteru, a u utorak 29. prosinca u 12.19 sati magnitude 6.2 stupnja po Richteru, pogodila su područje Sisačke biskupije s epicentrom u selu Strašnik na području Župe Gora kod Petrinje. U tim je potresima poginulo sedam osoba, više osoba je ranjeno, a oštećeno je više od 65 000 građevina. Veliku štetu pretrpjelo je pritom i područje Zagrebačke nadbiskupije. Dodatno je oštećena zagrebačka katedrala, koja je ponovno zatvorena, te kompleks Međubiskupijskog sjemeništa. Teška oštećenja pretrpio je veći broj župnih crkava od kojih su neke dodatno oštećene nakon potresa u ožujku, dok su neke stradale u ovom potresu. Najteže su stradale i neuporabljive su za liturgijska slavlja župne crkve u Bukevju, Kupincu i na Dolcu u Zagrebu, a teško su oštećene i privremeno zatvorene župne crkve u Desincu, Jastrebarskom, Novigradu na Dobri, Rečici, Ribničkom Kuniću, Svetoj Jani, Tuhlju, Velikoj Gorici (Navještenje BDM), Vrhovcu, Zagrebu (Gračani i Vrapče) i Zaprešiću (Sv. Petar).
Prema dopisima koje su župnici dostavili Nadbiskupskom duhovnom stolu ukupno su štetu na crkvenim objektima prijavile 124 župe (veliki dio njih za oba potresa, onaj u ožujku i ovaj u prosincu) u kojima je oštećeno 220 crkvenih građevina, 101 župna crkva, što je gotovo polovina župnih crkava u Nadbiskupiji (29 privremeno neuporabljivo za liturgijska slavlja), 64 kapele i 47 župnih kuća. Osim župnih građevina stradale su zgrade središnjih ustanova Zagrebačke nadbiskupije: prvostolnica, Nadbiskupski dvor i Nadbiskupski duhovni stol, Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište, kompleks zgrada na Šalati u kojem je Međubiskupijsko sjemenište, Nadbiskupska klasična gimnazija i Knjižnica Katoličkog bogoslovnog fakulteta, zgrada Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Vlaškoj ulici, neobnovljene zgrade kompleksa Hrvatskog katoličkog sveučilišta, kurije Prvostolnog kaptola i Zbora prebendara. Od zgrada muških redovničkih zajednica stradali su samostani i crkve: franjevaca (Kaptol, Karlovac i Samobor), karmelićana (Remete), isusovaca (Palmotićeva ulica i Jordanovac), franjevaca trećoredaca glagoljaša (Ksaver). Od zgrada ženskih redovničkih zajednica stradali su samostani i objekti: dominikanki (Kruge), bosonogih karmelićanki (Marija Bistrica), karmelićanki Božanskog Srca Isusova (Vrhovec), Kćeri Božje ljubavi (Nova Ves), klarisa (Mikulići), Milosrdnih sestara sv. Križa (Vrhovec), milosrdnica (Frankopanska ulica), Sestara Naše Gospe (Primorska ulica i Bukovačka cesta), Služavki Malog Isusa (Naumovac i Nova Ves), uršulinki (Vlaška ulica) i bazilijanki (Jurjevska ulica). U središtu Zagreba nema crkvene zgrade koja nije u potresu više ili manje oštećena.
Od svetkovine Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca 2020. do iste svetkovine 2021. godine u Katoličkoj Crkvi slavila se Godina sv. Josipa, a u Zagrebačkoj nadbiskupiji na poseban način obilježavala se u Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu.
Misno slavlje na blagdan bl. Alojzija Stepinca 10. veljače 2021. godine nadbiskup kardinal Josip Bozanić predslavio je na trgu ispred katedrale, a na obljetnicu smrti kardinala Franje Kuharića 11. ožujka u Župi sv. Blaža u Zagrebu. Misu na Nedjelju Muke Gospodnje (28. ožujka) Nadbiskup je predslavio u Župi Dobrog Pastira u Brestju, obrede Vazmenog trodnevlja u Župi sv. Ivana XXIII. u Zagrebu (Veliki četvrtak i Veliki petak) i u Župi sv. Petra u Zaprešiću (Velika subota), a misu na Nedjelju Uskrsnuća Gospodinova (4. travnja) u svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici. Nadbiskup je predvodio svetu misu i proslavu Majke Božje od Kamenitih vrata 31. svibnja na trgu ispred katedrale, svećeničko ređenje 5. lipnja u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke, a đakonsko ređenje 9. listopada u Župi sv. Ivana XXIII. u Zagrebu. Svetu misu polnoćku Nadbiskup je slavio u Župi sv. Jeronima u Maksimiru, svečano misno slavlje svetkovine Rođenja Gospodnjega u Župi Pohoda Blažene Djevice Marije u Čučerju, a misu zahvalnicu na kraju građanske godine u Župi sv. Blaža u Zagrebu.
Godina 2022. bila je u znaku početka sveobuhvatne obnove crkava i zgrada stradalih u potresima 2020. godine. Neke crkve su učvršćene, neke su obnovljene, neke se obnavljaju, a za neke su u tijeku pripreme za početak obnove. Dok traje obnova katedrale, kao zamjenski prostor pokraj zgrade Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa, u dvorištu kurije na Kaptolu 28, izgrađen je Bogoslužni prostor bl. Alojzija Stepinca. U tom prostoru prvo slavlje bila je misa Večere Gospodnje na Veliki četvrtak 14. travnja. Od mjeseca rujna iste godine u kuriji na Kaptolu 28 smješten je velik dio ureda Nadbiskupskog duhovnog stola, dok se manji dio ureda nalazi u dvorišnoj zgradi u Branjugovoj ulici 1. Blagoslov početka radova na obnovi kompleksa katedrale i Nadbiskupskog dvora predvodio je nadbiskup kardinal Josip Bozanić 20. listopada.
Od važnijih događaja u Nadbiskupiji tijekom 2022. godine treba također izdvojiti: obilježavanje 20. obljetnice smrti zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića 11. ožujka euharistijskim slavljem koje je u Župi sv. Ivana Apostola i Evanđelista u zagrebačkoj Utrini predvodio pomoćni biskup Ivan Šaško; susrete svećenika po arhiđakonatima ili dekanatima na temu »Sinodalni hod nakon Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije« koji su održavani tijekom korizme; posjet državnog tajnika Svete Stolice kardinala Pietra Parolina Zagrebu od 10. do 12. svibnja; znanstveno-teološki simpozij pod naslovom »Život i djelo kardinala Franje Kuharića« održan 1. i 2. srpnja u Zagrebu; obilježavanje 80. obljetnice smrti sv. Leopolda Bogdana Mandića euharistijskim slavljem koje je u istoimenoj župi u zagrebačkoj Dubravi 23. listopada predvodio Nadbiskup. Misno slavlje na blagdan bl. Alojzija Stepinca 10. veljače, kao i na blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata 31. svibnja Nadbiskup je predvodio na trgu ispred katedrale. Svećeničko i đakonsko ređenje, 28. svibnja i 8. listopada, održano je u župnoj crkvi Župe sv. Ivana XXIII. u zagrebačkoj Dubravi. Nadbiskup je 1. listopada u Mariji Bistrici predvodio misno slavlje povodom završetka sinodskog hoda Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, a tom je prigodom obilježena i 25. obljetnica njegove nadbiskupske službe. Izjave i odluke Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije objavljene su 24. prosinca, a stupile su na snagu 25. prosinca, na svetkovinu Rođenja Gospodnjega.
Posljednjeg dana godine, 31. prosinca preminuo je papa u miru Benedikt XVI. Nadbiskup kardinal Josip Bozanić služio je za njega svetu misu zadušnicu u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca 13. siječnja 2023. godine.
Misno slavlje na blagdan blaženog Alojzija Stepinca, 10. veljače 2023. godine, kardinal Josip Bozanić predvodio je na trgu ispred katedrale. Dana 14. veljače 2023. godine dotadašnji splitsko-makarski nadbiskup mons. Dražen Kutleša imenovan je zagrebačkim nadbiskupom koadjutorom. Izjave i odluke Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, koje su stupile na snagu na Božić 2022. godine, kardinal Josip Bozanić je sa suradnicima tijekom mjeseca ožujka predstavio na korizmenim susretima sa svećenicima, redovnicima, redovnicama, vjernicima laicima - članovima Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije te s bogoslovima Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa.
* * *
Crkva Zagrebačka je u 20. i početkom 21. stoljeća urešena primjerom života mnogih svjedoka vjere. Među njima su dvojica blaženika (bl. Alojzije Stepinac i bl. Ivan Merz), trojica slugu Božjih za koje je završen nadbiskupijski postupak za proglašenje blaženima (biskup Josip Lang, fra Vendelin Vošnjak i fra Ante Antić), a vode se još tri nadbiskupijska procesa za proglašenje blaženima (Marica Stanković, o. Ante Gabrić, SJ i p. Janez Strašek, CM). Pokrenut je postupak za proglašenje blaženim zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića.
Od značajnih godišnjih vjerskih slavlja u Zagrebačkoj nadbiskupiji valja posebno izdvojiti: proslavu Stepinčeva, koja, počevši od šezdesetih godina 20. stoljeća, svake godine na dan Kardinalove smrti 10. veljače okuplja mnoštvo vjernika u katedrali; svečanu proslavu Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba, s procesijom od katedrale do Kamenitih vrata, a koju posljednjih dvadeset godina redovito predvodi netko od nadbiskupa i kardinala iz drugih država; zavjetno hodočašće vjernika grada Zagreba u Mariju Bistricu, koje se do 2001. godine održavalo u srpnju, a od 2002. godine u mjesecu rujnu, od kada je ujedno spojeno s nadbiskupijskim hodočašćem mladih u Mariju Bistricu.
Izvor: Šematizam Zagrebačke nadbiskupije 2023.