1500. – 1510.
Kralj je Vladislav II. u travnju 1500. novim zagrebačkim biskupom imenovao čanadskog biskupa Luku Baratina, a na sjednici kardinalskog konzistorija 4. srpnja 1500. papa Aleksandar VI. to je imenovanje potvrdio. Biskup Luka je rodom iz Segedina od oca Grgura i majke Helene. Njegov biskupski grb sačuvan je na mnogobrojnim pečatima i rizmičkim predmetima. Grb je vodoravno popola podijeljen. U gornjem dijelu je grif (orao i lav) s uzdignutim kandžama okrenut udesno, a na donjem je dijelu kruna, iznad štita su biskupska mitra i štap.Prije sjedanja na zagrebačku stolicu, Luka je bio biskup u dvije biskupije. Biskup se doista dao na posao za dovršenje gradnje stolne crkve. Potpuno je dovršio svodove katedrale i započeo gradnju dvaju zvonika. Mnogo je učinio za unutrašnje uređenje stolne crkve. Podignuo je oltar sv. Luke, te oltare sv. Doroteje i oltar Svih svetih. Za Lukina biskupovanja ponovno je tiskana Breviarium secundum usum ecclesiae Zagrabiensis, što je 1484. godine kao prvotisak objelodanio biskup Osvald. Tiskan je u Veneciji 1505. troškom Ivana Papa, budimskog knjižara.
Neosporna je zasluga biskupa Luke i dijecezanske sinode za objavljivanje tiskom zagrebačkog misala. Bez njih to pouzdano ne bi bilo ostvareno. Sačuvano je samo nekoliko primjeraka tog misala. Tiskan je na papiru, a misni kanon u pergameni. Za povijest zagrebačkog obreda je dragocjeni izvor. Biskup Luka, poput svojih prethodnika, uglavnom je stolovao u biskupskoj rezidenciji u Čazmi, a neko vrijeme u Ivaniću. Kod čazmanskih dominikanaca 1505. godine utemeljio je svagdanju zakladnu misu „za žive i preminule zagrebačke biskupe“, darujući im, uz pristanak Zagrebačkog kaptola, jedan predij kod Čazme. U Ivaniću je blizu biskupske palače izgradio samo stan i crkvu sv. Ivana Krstitelja i doveo onamo franjevce opservantske iz provincije sv. Otkupitelja, koja se nalazila na području njegove bivše čanadske biskupije.
Biskup Luka Baratin umro je u Čazmi 10. listopada 1510. Pokopan je u prvostolnici ispred oltara sv. Luke. Njegova nadgrobna ploča od crvenog mramora, fragmentarno sačuvana, prikazuje portret pokojnika s biskupskom mitrom, a pored njega je položen biskupski štap. Po mišljenju stručnjaka to je rad glasovitog renesanskog majstora Ivana Duknovića. Ploča je već 1703. maknuta iz katedrale, razbijena je, a njezina se tri ulomka čuvaju u Hrvatskome povijesnom muzeju. Iz Lukine ostavštine u katedralnoj se riznici čuva: biskupski štap, srebrni pozlaćeni kotlić za svetu vodu, pacifikal ukrašen dragim kamenjem, biskupski zlatni prsni križ s draguljima i biserima i četiri srebrna svijećnjaka.
Izvor: Lukinović, A. (1995) Luka Baratin. U: F. Mirošević, ur. Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb: Školska knjiga, str. 223-227.