1557. – 1563.
Druga uloga Matije Brumana osvjetljava prilike u kojima su bili biskupija i kaptol sredinom XVI. stoljeća. Bosanski je, naime, paša Ulama zaprijetio 1547. godine vojnim pohodom Sisku i Zagrebu. Sisačka tvrđava još nije bila dovršena, a u Zagrebu je nedostajalo vojnika i oružja. Kaptol se našao u velikoj stisci.
Da bi namaknuli sredstva za naoružanje i unajmljivanje vojnika, kanonici su odlučili prodati nešto blaga katedralne riznice. Imenovali su povjerenstvo od tri člana, na čelu je bio kantor Bruman, koji su odabrali predmete koje će prodati. Prihvatiti se u to vrijeme zagrebačke biskupske stolice nije bila nikakva nagrada, već križ i borba. Turska je tada na vrhuncu svoje moći, a Hrvatska svedena na "ostatke ostataka".
Izvor: Lukinović, A. (1995) Matija Bruman: F. Mirošević, ur. Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb: Školska knjiga, str. 251-253.