Caritas Zagrebačke nadbiskupije
Adresa: Babonićeva 121, 10000 ZagrebTelefon: +385 1 4817 716
E-adresa: czn@czn.hr
Internetska adresa: www.czn.hr
Predsjednik Caritasa: mons. Zlatko Koren
Ravnateljica Caritasa: s. Jelena Lončar
Počeci Caritasa u Zagrebačkoj nadbiskupiji sežu u 1931. godinu, kada je zagrebački nadbiskup Antun Bauer okružnicom od 25. studenoga pozvao svećenstvo da se u svim župama osnuju karitativne organizacije. Okružnicom od 20. listopada 1933. godine nadbiskup Bauer ponovno je pozvao svećenike i vjernike na organizirani karitativni rad i zauzimanje za siromašne te je donio Statut za karitativni rad u Nadbiskupiji zagrebačkoj, odredivši da se središnjica nalazi u Zagrebu pod nazivom »Karitas Nadbiskupije zagrebačke - središnjica Zagreb«, a djelovanje se proteže na područje cijele Nadbiskupije. Brigu o Caritasu povjerio je uzornom svećeniku Alojziju Stepincu. Time je i službeno osnovan Caritas Zagrebačke nadbiskupije, koji postaje poveznica svih tadašnjih karitativnih organizacija u Nadbiskupiji.
Tijekom vihora Drugog svjetskog rata, zauzimanjem nadbiskupa Stepinca i djelovanjem zagrebačkog Caritasa, spašeno je na tisuće ugrožene djece, zaštićeno na tisuće izbjeglica i prognanika, prikupljeno i podijeljeno na tisuće tona hrane, a pojedincima i skupinama dodijeljeni su milijunski iznosi novčanih sredstava.
Dana 2. ožujka 1946. godine MUP Narodne Republike Hrvatske izdao je Rješenje o zabrani rada Caritasa Zagrebačke nadbiskupije i predaji cjelokupne Caritasove imovine Crvenom križu.
Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Šeper iznova je 1967. godine pokrenuo karitativni rad, a brigu za vođenje Caritasa povjerio je gospođi Jeleni Brajši. Tadašnja ustanova Caritasa Zagrebačke nadbiskupije priključila se 1969. godine Uredu međunarodnog Caritasa, koji je osnovan pri Biskupskoj konferenciji Jugoslavije u Zagrebu te je djelovao pod nazivom »Caritas internationalis pri BKJ«.
Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić donio je 28. studenoga 1983. godine Pravilnik o djelovanju Karitasa zagrebačke nadbiskupije, a 7. prosinca 1990. godine i Dekret o osnivanju Caritasa zagrebačke nadbiskupije, kao i privremeni Statut te odlučio da će umjesto dotadašnjeg naziva službeni naziv Caritasa biti »Caritas Zagrebačke nadbiskupije«. Nadbiskupski duhovni stol je 19. studenoga 1993. godine potvrdio Statut Caritasa Zagrebačke nadbiskupije.
Tijekom Domovinskog rata širom Nadbiskupije se osnivaju župni caritasi koji su, u suradnji s nadbiskupijskim Caritasom, dali velik doprinos zbrinjavanju stotina tisuća stradalnika rata. Osim pružanja pomoći izbjeglima i prognanima, Caritas u to vrijeme osniva domove za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, za osobe s invaliditetom i starije osobe te pokreće brojne inicijative. Deseci tisuća korisnika Caritasove pomoći, kao i tisuće stranica arhivskog materijala, svjedoče o radu Caritasa u razdoblju Domovinskog rata i poslije njega. Uz pružanje konkretne pomoći Caritas je različitim publikacijama (Karitas, Betanija, Bilten za bolesnike, Caritas danas, Novosti, Pri bolesničkom krevetu, Caritas) nastojao ukazivati na potrebe korisnika te poticati na solidarnost i djelotvornu ljubav.
Te su okolnosti iznjedrile potrebu razvijanja mreže župnih Caritasa i promicanja kršćanske solidarnosti u župama putem volonterskog rada, kao jednu od važnijih zadaća nadbiskupijskog Caritasa. U tom je smislu 15. prosinca 2002. godine objavljen Pravilnik o radu župnih caritasa Zagrebačke nadbiskupije.
Novi izazovi i potrebe koji su se postavljali pred Caritas zahtijevali su njegovu reorganizaciju. Preustroj djelatnosti i aktivnosti, usklađivanje poslovanja s novim okolnostima i zakonodavstvom te uvođenje stručnih standarda skrbi o korisnicima događaju se od 2006. godine, kada je dekretom zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića službu ravnateljice Caritasa preuzela s. Jelena Lončar.
Nadbiskup Bozanić je 24. travnja 2006. godine potvrdio novi Statut Caritasa Zagrebačke nadbiskupije »ad experimentum« na dvije godine. Novi Statut Caritasa Zagrebačke nadbiskupije Nadbiskup je potvrdio 8. svibnja 2013. godine.
Caritas Zagrebačke nadbiskupije je pastoralna i karitativna ustanova Zagrebačke nadbiskupije, pravna osoba Katoličke Crkve, humanitarna i neprofitna organizacija, posrednik u doniranju hrane, pružatelj usluga socijalne skrbi i organizator volontiranja. Član je Hrvatske mreže protiv siromaštva, Hrvatske mreže za beskućnike i Hrvatske mreže socijalnih samoposluga. Različitim aktivnostima, inicijativama i konkretnim djelima zaposlenici i volonteri Caritasa nastoje ublažiti bijedu i potrebitima olakšati teret svagdašnjice, pružanjem materijalne, stručne i duhovne pomoći.
Karitativnim radom potrebnima se pomaže preko socijalne službe, obiteljskog savjetovališta, usluge pomoći u kući, duhovnih i edukativnih programa, prikupljanja i podjele materijalne i financijske pomoći, preko službe za župne caritase te službe za projekte i volonterske aktivnosti. Na ovaj način različite oblike pomoći godišnje primi više od 5000 osoba u potrebi, a vrijednost podijeljene humanitarne pomoći kreće se oko 10 milijuna kuna godišnje.
U okviru socijalne skrbi kroz šest Caritasovih kuća godišnje prođe oko 330 korisnika: trudnica i majki s malom djecom, djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, osoba s tjelesnim i mentalnim oštećenjem, beskućnika te žrtava obiteljskoga nasilja. Njima se, osim smještaja, prehrane, njege, odgoja i obrazovanja, pruža stručna psihosocijalna i duhovna podrška i pomoć.
U rad Caritasa uključen je 171 zaposlenik i više do 180 volontera. Na području Zagrebačke nadbiskupije danas je aktivno 165 župnih caritasa, a u njihovu radu sudjeluje preko 1400 volontera, koji pomažu 8635 osoba/obitelji u potrebi.
Ravnateljica Caritasa: s. Jelena Lončar
Počeci Caritasa u Zagrebačkoj nadbiskupiji sežu u 1931. godinu, kada je zagrebački nadbiskup Antun Bauer okružnicom od 25. studenoga pozvao svećenstvo da se u svim župama osnuju karitativne organizacije. Okružnicom od 20. listopada 1933. godine nadbiskup Bauer ponovno je pozvao svećenike i vjernike na organizirani karitativni rad i zauzimanje za siromašne te je donio Statut za karitativni rad u Nadbiskupiji zagrebačkoj, odredivši da se središnjica nalazi u Zagrebu pod nazivom »Karitas Nadbiskupije zagrebačke - središnjica Zagreb«, a djelovanje se proteže na područje cijele Nadbiskupije. Brigu o Caritasu povjerio je uzornom svećeniku Alojziju Stepincu. Time je i službeno osnovan Caritas Zagrebačke nadbiskupije, koji postaje poveznica svih tadašnjih karitativnih organizacija u Nadbiskupiji.
Tijekom vihora Drugog svjetskog rata, zauzimanjem nadbiskupa Stepinca i djelovanjem zagrebačkog Caritasa, spašeno je na tisuće ugrožene djece, zaštićeno na tisuće izbjeglica i prognanika, prikupljeno i podijeljeno na tisuće tona hrane, a pojedincima i skupinama dodijeljeni su milijunski iznosi novčanih sredstava.
Dana 2. ožujka 1946. godine MUP Narodne Republike Hrvatske izdao je Rješenje o zabrani rada Caritasa Zagrebačke nadbiskupije i predaji cjelokupne Caritasove imovine Crvenom križu.
Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Šeper iznova je 1967. godine pokrenuo karitativni rad, a brigu za vođenje Caritasa povjerio je gospođi Jeleni Brajši. Tadašnja ustanova Caritasa Zagrebačke nadbiskupije priključila se 1969. godine Uredu međunarodnog Caritasa, koji je osnovan pri Biskupskoj konferenciji Jugoslavije u Zagrebu te je djelovao pod nazivom »Caritas internationalis pri BKJ«.
Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić donio je 28. studenoga 1983. godine Pravilnik o djelovanju Karitasa zagrebačke nadbiskupije, a 7. prosinca 1990. godine i Dekret o osnivanju Caritasa zagrebačke nadbiskupije, kao i privremeni Statut te odlučio da će umjesto dotadašnjeg naziva službeni naziv Caritasa biti »Caritas Zagrebačke nadbiskupije«. Nadbiskupski duhovni stol je 19. studenoga 1993. godine potvrdio Statut Caritasa Zagrebačke nadbiskupije.
Tijekom Domovinskog rata širom Nadbiskupije se osnivaju župni caritasi koji su, u suradnji s nadbiskupijskim Caritasom, dali velik doprinos zbrinjavanju stotina tisuća stradalnika rata. Osim pružanja pomoći izbjeglima i prognanima, Caritas u to vrijeme osniva domove za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, za osobe s invaliditetom i starije osobe te pokreće brojne inicijative. Deseci tisuća korisnika Caritasove pomoći, kao i tisuće stranica arhivskog materijala, svjedoče o radu Caritasa u razdoblju Domovinskog rata i poslije njega. Uz pružanje konkretne pomoći Caritas je različitim publikacijama (Karitas, Betanija, Bilten za bolesnike, Caritas danas, Novosti, Pri bolesničkom krevetu, Caritas) nastojao ukazivati na potrebe korisnika te poticati na solidarnost i djelotvornu ljubav.
Te su okolnosti iznjedrile potrebu razvijanja mreže župnih Caritasa i promicanja kršćanske solidarnosti u župama putem volonterskog rada, kao jednu od važnijih zadaća nadbiskupijskog Caritasa. U tom je smislu 15. prosinca 2002. godine objavljen Pravilnik o radu župnih caritasa Zagrebačke nadbiskupije.
Novi izazovi i potrebe koji su se postavljali pred Caritas zahtijevali su njegovu reorganizaciju. Preustroj djelatnosti i aktivnosti, usklađivanje poslovanja s novim okolnostima i zakonodavstvom te uvođenje stručnih standarda skrbi o korisnicima događaju se od 2006. godine, kada je dekretom zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića službu ravnateljice Caritasa preuzela s. Jelena Lončar.
Nadbiskup Bozanić je 24. travnja 2006. godine potvrdio novi Statut Caritasa Zagrebačke nadbiskupije »ad experimentum« na dvije godine. Novi Statut Caritasa Zagrebačke nadbiskupije Nadbiskup je potvrdio 8. svibnja 2013. godine.
Caritas Zagrebačke nadbiskupije je pastoralna i karitativna ustanova Zagrebačke nadbiskupije, pravna osoba Katoličke Crkve, humanitarna i neprofitna organizacija, posrednik u doniranju hrane, pružatelj usluga socijalne skrbi i organizator volontiranja. Član je Hrvatske mreže protiv siromaštva, Hrvatske mreže za beskućnike i Hrvatske mreže socijalnih samoposluga. Različitim aktivnostima, inicijativama i konkretnim djelima zaposlenici i volonteri Caritasa nastoje ublažiti bijedu i potrebitima olakšati teret svagdašnjice, pružanjem materijalne, stručne i duhovne pomoći.
Karitativnim radom potrebnima se pomaže preko socijalne službe, obiteljskog savjetovališta, usluge pomoći u kući, duhovnih i edukativnih programa, prikupljanja i podjele materijalne i financijske pomoći, preko službe za župne caritase te službe za projekte i volonterske aktivnosti. Na ovaj način različite oblike pomoći godišnje primi više od 5000 osoba u potrebi, a vrijednost podijeljene humanitarne pomoći kreće se oko 10 milijuna kuna godišnje.
U okviru socijalne skrbi kroz šest Caritasovih kuća godišnje prođe oko 330 korisnika: trudnica i majki s malom djecom, djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, osoba s tjelesnim i mentalnim oštećenjem, beskućnika te žrtava obiteljskoga nasilja. Njima se, osim smještaja, prehrane, njege, odgoja i obrazovanja, pruža stručna psihosocijalna i duhovna podrška i pomoć.
U rad Caritasa uključen je 171 zaposlenik i više do 180 volontera. Na području Zagrebačke nadbiskupije danas je aktivno 165 župnih caritasa, a u njihovu radu sudjeluje preko 1400 volontera, koji pomažu 8635 osoba/obitelji u potrebi.