Blažena Ozana Kotorska
Dominikanka i djevica Ozana Kotorska rođena je u Relezi 1493., a umrla u Kotoru 27. travnja 1565. godine. Živjela je kao pastirica i nakon očeve smrti postala Božja službenica živeći blizu katedrale sv. Tripuna. Na Veliki petak 1513. godine se u istoj katedrali odlučila posvetiti promatranju Muke Kristove, molitvi, pokori i dobrim djelima.
Najprije je živjela kao pokornica, dvije godine kasnije postala je dominikanska trećoredica, položila je redovničke zavjete i nazvala se Ozanom u čast bl. Ozane iz Mantove. Uslijed 44 godine provedene u molitvi i pokori doživjela je mistično sjedinjenje s Kristom.
Budući da je bila vješta vezilja, njezini izvezeni korporali se i danas čuvaju u kotorskoj katedrali. Sve prihode koje ikad dobila za svoj rad, dijelila je siromasima.
U rodnom Kotoru je bila poznata i kao „učiteljica mistike“ pogotovo jer je posebno štovala Kristovu muku. Vrijeme je najviše provodila u molitvi i žrtvovanju za duše u čistilištu.
Zbog svojih djela, mnogi je smatraju apostolom kršćanskog jedinstva i zaštitnicom ekumenskoga pokreta.
Pri kraju života primila je svete sakramente svoga ispovjednika fra Tome Basca te su joj čitani opisi Kristove muke iz Ivanova evanđelja.
Neraspadnuto tijelo se nalazilo u crkvi Sv. Pavla do 1807. iz koje je prebačeno u crkvu sv. Marije. Štovana je kao svetica, a papa Pio XI. ju je u Rimu 1927. godine proglasio štovanom.
Uz sv. Tripuna, Ozana Kotorska postaje zaštitnica Kotora jer je u najgorim trenucima potresa i kuge spašavala svoj grad.
Najprije je živjela kao pokornica, dvije godine kasnije postala je dominikanska trećoredica, položila je redovničke zavjete i nazvala se Ozanom u čast bl. Ozane iz Mantove. Uslijed 44 godine provedene u molitvi i pokori doživjela je mistično sjedinjenje s Kristom.
Budući da je bila vješta vezilja, njezini izvezeni korporali se i danas čuvaju u kotorskoj katedrali. Sve prihode koje ikad dobila za svoj rad, dijelila je siromasima.
U rodnom Kotoru je bila poznata i kao „učiteljica mistike“ pogotovo jer je posebno štovala Kristovu muku. Vrijeme je najviše provodila u molitvi i žrtvovanju za duše u čistilištu.
Zbog svojih djela, mnogi je smatraju apostolom kršćanskog jedinstva i zaštitnicom ekumenskoga pokreta.
Pri kraju života primila je svete sakramente svoga ispovjednika fra Tome Basca te su joj čitani opisi Kristove muke iz Ivanova evanđelja.
Neraspadnuto tijelo se nalazilo u crkvi Sv. Pavla do 1807. iz koje je prebačeno u crkvu sv. Marije. Štovana je kao svetica, a papa Pio XI. ju je u Rimu 1927. godine proglasio štovanom.
Uz sv. Tripuna, Ozana Kotorska postaje zaštitnica Kotora jer je u najgorim trenucima potresa i kuge spašavala svoj grad.