Petar Petretić (1648. – 1667.)


Petar Petretić rođen je oko 1604. godine u Hartju kod Sošica u žumberačkom kraju. Po želji tadašnjega zagrebačkog biskupa Petra Domitrovića (1611.–1628.) prvo je školovanje započeo u Biskupskom dvoru, a srednje je nastavio kod isusovaca u Zagrebu s kojima je kasnije puno surađivao kao zagrebački biskup.

Studirao je teologiju u glasovitomu Hrvatskom kolegiju Augustineum u Beču, čijim je upraviteljem postao već za vrijeme studija. Zagrebačkim kanonikom imenovan je 1632, godine, još za vrijeme boravka u Beču, pa mu je to iskustvo jako dobro došlo i kao prefektu zagrebačkoga sjemeništa na čijem je čelu bio od 1635. do 1639. godine.

Obnašao je dužnost kaptolskoga dekana, bio biskupski oficijal, izaslanik Kaptola na Ugarskom saboru u Požunu te zastupao kaptolska prava u različitim sporovima, postao kalničkim arhiđakonom, upravljao ekonomskim kaptolskim zalihama, a 1643. postaje veliki prepošt Zagrebačkoga kaptola te nakon smrti biskupa Martina Bogdana, 1647. godine, za vrijeme sedisvakancije, kao vikar upravlja biskupijom. Obnašajući sve te službe stekao je znatne školske, ekonomske, sudske, diplomatske, administrativne i upravne kompetencije, čime je postao ozbiljan kandidat za zagrebačkoga biskupa. Zagrebački biskup bio je od 1648. do 1667. godine.

U svom pastoralnom nastojanju ugledao se na pristalice katoličke obnove u duhu Tridentskog koncila. Odobrio je osnivanje prve bratovštine Muke i smrti Isusove koja je 1648. osnovana u isusovačkoj crkvi Al Gesú u Rimu. Bio je prvi zagrebački biskup koji je poduzeo da se pomogne katolicima na području biskupije u Slavoniji pod turskom upravom. U njegovo vrijeme nastala su u biskupiji dva nova franjevačka samostana. 

Biskup Petretić bavio se i poviješću i jezikoslovljem, izdavši djelo Szveti Evangeliomi za nedjeljna čitanja tijekom godine, s katekizamskim naukom, što je uz brojna kasnija izdanja tijekom dva stoljeća bio službeni lekcionar Zagrebačke biskupije. Zalažući se za crkveno jedinstvo doprinosio je ekumenskom djelovanju, a na području biskupije koja se stoljećima nalazila pod osmanlijskom vlašću bio je branitelj potlačenoga pučanstva, a surađivao je i sa slavnim banom Nikolom Zrinskim.

"Bio je muž odlučan, u znanju i pravicama domovine, u bogoslovskim stvarima vičan, vrsni promicatelj pismenosti, u dvoru svome mnoge je siromahe nahranio i zauzeo se za dovršetak studija književnosti.", zabilježio je o njemu Pavao Ritter-Vitezović. Premda ga je car Leopold 7. srpnja 1667. godine imenovao kaločkim nadbiskupom tu novu službu nikada nije preuzeo jer je uslijed dulje bolesti preminuo u Zagrebu 12. listopada iste godine.


Izvor: Korade, M. (1995) Petar Petretić. U: F. Mirošević, ur. Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb: Školska knjiga, str. 333-339.