Zagrebačka nadbiskupija

Sto dvadeset sedam predmeta iz fundusa Riznice zagrebačke katedrale te Nadbiskupijskog arhiva krasit će izložbu pod nazivom „Herman Bollé – graditelj hrvatske metropole“, koja se u petak, 17. travnja 2015. godine otvara u Muzeju za umjetnost i obrt.

Tako će se među izlošcima moći pronaći 37 predmeta iz Riznice zagrebačke katedrale poput Panoa sa svjetske izložbe u Parizu 1900. posvećenog gradnji zagrebačke katedrale, Bolléova projekta za vitraj zagrebačke katedrale iz 1883., zidarskog čekića, s datumom 18. 8. 1898. kada su završeni klesarski radovi na zagrebačkoj katedrali, ili pak makete zagrebačke katedrale Vatroslava Bendera, savjetnika poštanske direkcije od 1923. do 1933., procijenjene vrijednosti od 100.000 kuna.



Herman Bollé sudjelovao je u svim važnim pitanjima urbanističkog oblikovanja Zagreba, no iako se na njegov spomen najčešće pomisli na obnovu zagrebačke katedrale i projektiranje mirogojskih arkada, plodovi njegova rada vidljivi su i izvan granica hrvatske metropole.



O tome svjedoči građa Nadbiskupijskog arhiva iz čijeg je fundusa za potrebe izložbe posuđeno 90 predmeta od kojih valja izdvojiti Bolléov projekt za restauriranje glavnog pročelja grkokatoličke katedrale Svetog Trojstva u Križevcima iz 1893.; projekt za restauriranje franjevačke crkve u Iloku, oko 1907.; projekt za restauriranje hodočasničkog kompleksa u Mariji Bistrici iz 1879., te projekt za paviljon u Budimpešti iz 1884.


Projekt za restauraciju crkve i hodočasničkog kompleksa u Mariji Bistrici

Povod izložbe, koju je pripremio Dragan Damjanović, profesor s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta, je 135. obljetnica osnutka Muzeja za umjetnost i obrt, čiji je jedan od utemeljitelja upravo Bollé.

Herman Bollé rođen je 18. listopada 1845. u Kölnu. Od 1872. godine radi u Beču kod arhitekta Fridricha Schmidta studirajući usporedno i arhitekturu na Bečkoj akademiji. Od 1875. do 1876. boravi u Italiji crtajući spomenike antike, srednjega vijeka i renesanse. U Italiji je upoznao đakovačkog biskupa J.J. Strossmayera i Izidora Kršnjavoga, koji su ga pozvali u Hrvatsku.

Otada je Bollé svoj život posvetio Hrvatskoj. Već 1876. godine boravi u Đakovu, gdje je nakon smrti arhitekta K. Roesnera preuzeo gradnju katedrale. Iste godine nadzire restauraciju zagrebačke crkve sv. Marka po nacrtima F. Schmidta.

Budući da mu je Schmidt povjerio obnovu zagrebačke katedrale, Bollé  se 1878. godine trajno nastanio u Zagrebu. Otada započinje njegova intenzivna arhitektonska, društveno-kulturna i pedagoška djelatnost, koja je rezultirala nizom graditeljskih i arhitektonskih dostignuća.

U narednim danima donosimo priču o Bolléovu najvećem arhitektonskom zahvatu – obnovi zagrebačke katedrale.