Zagrebačka nadbiskupija

Papa Franjo uputio je pismo predsjedniku Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije mons. Rini Fisichelli o podjeljivanju oprosta tijekom predstojećeg Jubileja milosrđa. Želim da jubilejski oprost dopre do sviju kao istinsko iskustvo Božjeg milosrđa, ističe Papa.

Od velike je važnosti Papina odluka da podijeli svećenicima ovlast odrješivanja od grijeha pobačaja za one koji su pobačaj počinili i skrušena srca traže oproštenje.

Usto, papa Franjo, u znak hoda koji ima za cilj "povratiti puno jedinstvo" s lefebverovcima, odredio je da "svi oni koji tijekom Svete godine milosrđa pristupe sakramentu pomirenja kod nekog od svećenika Bratstva svetog Pija X. primit će valjano i dopušteno odrješenje svojih grijeha", jer, piše Papa, ova jubilejska godina milosrđa nikoga ne isključuje.

Papina je želja, kako ističe na početku poruke, da "Jubilej bude živo iskustvo Očeve blizine, malne opipljivi dodir njegove nježnosti, da vjera svakog vjernika ojača te tako svjedočanstvo postane sve učinkovitije".

Želim da jubilejski oprost dopre do sviju, kao istinsko iskustvo Božjeg milosrđa, koji dolazi u susret svakoj osobi licem Oca koji prihvaća i oprašta, zaboravljajući potpuno počinjeni grijeh. Da bi doživjeli i zadobili oprost, vjernici su pozvani poduzeti kratko hodočašće prema Svetim vratima, otvorenim u svakoj katedrali ili u crkvama koje odrede dijecezanski biskupi, kao i na četirima papinskim bazilikama u Rimu, kao znak duboke želje za istinskim obraćenjem.

Isto tako, Papa određuje da se oprost može zadobiti u svetištima u kojima su otvorena Vrata milosrđa kao i u crkvama koje se tradicionalno priznaje jubilejskima. Važno je, objasnio je Papa, da to bude povezano, prije svega, sa sakramentom pomirenja i slavljenjem svete euharistije te popraćeno ispoviješću vjere i molitvom za Papu i nakane koje nosi u svom srcu za dobro Crkve i čitavog svijeta.

Papa misli i na one koji, iz različitih razloga, neće moći pohoditi Sveta vrata, a to su u prvom redu bolesni i stariji i samci. Za njih, ističe Sveti Otac, će biti od velike pomoći da žive svoju bolest i patnju kao iskustvo bliskosti s Gospodinom, koji u otajstvu svoje muke, smrti i uskrsnuća pokazuje glavni put koji daje smisao patnji i samoći. Živjeti s vjerom i radosnom nadom taj trenutak kušnje, primajući pričest ili sudjelujući na misi i zajedničkoj molitvi, također posredstvom raznih sredstava društvene komunikacije, za njih će predstavljati način dobivanja jubilarnog oprosta.

Papa misli i na zatvorenike te ističe kako je Jubilej oduvijek predstavljalo priliku za veliku amnestiju kojom su obuhvaćeni oni koji su, unatoč tome što su zaslužili kaznu, postali svjesni nepravde koju su počinili i iskreno se žele ponovno uključiti u društvo i pružiti mu svoj častan doprinos. Neka sve njih dotakne na opipljiv način milosrđe Oca koji želi biti blizu onima kojima je njegovo oproštenje najpotrebnije, piše Papa ističući kako oni mogu zadobiti oprost u zatvorskim kapelama. Neka svaki prelazak praga ćelije, mislima i molitvama upravljenim Ocu, za njih bude prolazak kroz Sveta vrata, jer Božje milosrđe, koje može preobraziti srca, također je u stanju preobraziti rešetke u iskustvo slobode, piše Papa.

Podsjećajući kako je od Crkve zatražio da u toj jubilejskoj godini ponovno otkrije bogatstvo duhovnih i tjelesnih djela milosrđa, Papa u svome pismu određuje da svaki put kada vjernici osobno učine jedno ili više tih djela zadobivaju potpuni jubilejski oprost, plod samog događaja koji se slavi i živi u vjeri, nadi i ljubavi.

Jubilejski oprost može se zadobiti i za pokojnika. Uz njih nas, podsjeća Papa, veže svjedočanstvo vjere i ljubavi koje su nam namrli. Kao što ih se spominjemo u euharistijskom slavlju, tako možemo, u velikom otajstvu općinstva svetih, moliti za njih, da ih Očevo milosrdno lice oslobodi svih natruha grijeha i snažno prigrli sebi u vječnom blaženstvu.

Jedan od ozbiljnih problema našeg doba zasigurno predstavlja drukčiji odnos prema životu, piše u nastavku Papa. Rašireni i neosjetljivi mentalitet doveo je do gubitka odgovarajuće osobne i socijalne osjetljivosti za prihvaćanje novog života. Tragediju pobačaju neki su doživjeli s površnom sviješću, kao da nisu svjesni teškoga zla koje takav čin sa sobom nosi. No, s druge strane, mnogo je onih koji to doživljavaju kao poraz ali smatraju da nemaju drugog izbora.

Tu mislim, posebice, na sve žene koje su počinile pobačaj. Dobro su mi poznate uvjetovanosti koje su ih dovele do te odluke. Znam da je to egzistencijalna i moralna drama. Upoznao sam tolike žene koje nose u svom srcu ožiljak zbog te teške i bolne odluku. Ono što se dogodilo je duboko nepravedno; ipak, jedino shvaćanje istine o tome omogućuje pojedincu da ne izgubi nadu.

Božje oproštenje ne može se uskratiti onome koji se pokajao, poglavito kada ta osoba pristupa sakramentu ispovijedi iskrena srca kako bi zadobila pomirenje s Ocem. To je jedan od razloga zbog kojeg je Papa odlučio, bez obzira na eventualne suprotne odredbe, svim svećenicima za jubilejsku godinu podijeliti ovlast odrješenja od grijeha pobačaja za one koji su taj grijeh počinili i koji skrušena srca traže za nj oproštenje.

Neka svećenici u ispunjavanju te velike zadaće združe riječi iskrene dobrodošlice s razmišljanjem koje će osobi pomoći shvatiti ozbiljnost počinjenoga grijeha, te joj pokažu put istinskog obraćenja kako bi shvatila pravo i velikodušno oproštenje Oca koji sve obnavlja svojom prisutnošću.

Na kraju Papa se obraća onim vjernicima koji se iz različitih razloga odluče pohoditi crkve u kojima svoju službu vrše svećenici Bratstva svetog Pija X. Ova jubilejska godina milosrđa ne isključuje nikoga. Neki od subraće biskupa iz raznih krajeva su mi govorili o njihovo dobroj vjeri i sakramentalnoj praksi, povezanoj s nelagodom zbog teške situacije s pastoralnog gledišta. Nadam se da će se u bliskoj budućnosti naći rješenja za obnovu punog jedinstva sa svećenicima i poglavarima Bratstva.

U međuvremenu, potaknut potrebom da se odgovori na dobrobit tih vjernika, svojom osobnom odlukom, određujem da oni koji tijekom Svete godine milosrđa pristupe sakramentu pomirenja kod nekog od svećenika Bratstva svetog Pija X. dopušteno prime valjani oprost svojih grijeha, piše Papa.

Na kraju pisma Papa pripravu toga izvanrednog jubileja povjerava zagovoru Majci Milosrđa. (IKA)