Zagrebačka nadbiskupija

Župa Blažene Djevice Marije Žalosne u Španskom kroz aktualni tjedan doživljava vrhunac proslave 40. obljetnice postojanja.

U sklopu tog velikog slavlja, a u kontinuitetu s duhovnom pripremom koja je trajala proteklih godinu dana, svetu misu je u srijedu, 16. rujna predslavio moderator Nadbiskupskog duhovnog stola, preč. Marko Kovač, nekadašnji župni vikar u Španskom.

„Sve je golo i razotkriveno pred Njegovim očima“ – rečenica je to pape Ivana Pavla II. koju je preč. Kovač izdvojio u prvom dijelu homilije dodavši da u trenutku suda, kad ćemo se susresti s Božjim licem, kad ćemo se susresti s Istinom koja ljubi, bit ćemo goli i razotkriveni, više nećemo moći manipulirati, prikrivati i opravdavati.

„U tom trenutku, ono što mi se činilo, možda će biti drugačije i svijet koji sam gledao, koji sam živio u tom trenutku će biti drukčiji. I ja sam jer više neće biti maski ni glume. U trenutku susreta s Božjim licem, glume više neće biti“, posvijestio je vjernicima preč. Kovač.

Na temelju jedne kateheze pape Pavla VI., o modi koja nije onakva kakvu Isus želi, preč. Kovač naglasio je da će nas svijet pokušati uvjeriti da ono što ovoga trenutka želimo jest najbolje za nas.

Međutim, „Isus nas poziva da budemo vjernici, da pokušavamo kriterijski promatrati ovaj svijet i događaje u kojima živimo, da ne prihvaćamo sve zdravo za gotovo“, a „kriterij razlučivanja neka bude Evanđelje“.

Nakon euharistijskog slavlja, u župnoj dvorani je predstavljena i monografija o Župi, tiskana povodom ove velike obljetnice. Monografija je zamišljena kao presjek onoga što je obogaćivalo ovu župnu zajednicu kako je malo po malo rasla te realan pogled na komadiće mozaika koji su danas, nakon 40 godina, njezin neizostavni dio.



O procesu nastajanja monografije, na predstavljanju je govorio župnik, vlč. Mato Matić, nit vodilju pri izboru sadržaja predstavio je gospodin Trpimir Alajbeg, a o monografiji s tehničkog aspekta njezinog nastajanja govorio je gospodin Miroslav Kadija.



Mnoge su zajednice u ovoj župi ostavile svoj trag, toliki su nas svećenici obogatili i izgrađivali svojim posebnostima, toliko je bilo događaja na koje smo ponosni, ali i uspomena koje nisu dokumentirane, stoga je ovo bila prilika da što više toga ostane zabilježeno za povijest.