Zagrebačka nadbiskupija

U nedjelju 8. studenoga 2015. svečanim će euharistijskim slavljem u 11 sati u crkvi Kraljice svete krunice na zagrebačkoj Koloniji biti otvoren jubilej 800. godišnjice dominikanskoga reda, Reda propovjednika.

Misu će predvoditi provincijal Hrvatske dominikanske provincije dr. sc. Anto Gavrić, a suslavit će priori iz ostalih dominikanskih samostana te provincijali iz više hrvatskih redovničkih zajednica. Pjevat će mješoviti župni zbor pod ravanjem prof. Marija Perestegija, orgulje će svirati Milan Hibšer. Misno će slavlje prenositi Hrvatski radio i Hrvatska televizija.
 
Red propovjednika, poznatiji kao dominikanci, osnovao je Španjolac Dominik de Guzman, rođen oko 1171.

Njegovoj se majci u viđenju učinilo da nosi u utrobi psića koji u ustima drži zapaljenu baklju, kojom je po izlasku iz utrobe zapalio čitav svijet. U drugom viđenju njegova je majka vidjela zvijezdu na njegovu čelu, što je značilo da će jednoga dana biti svjetlo narodima.

Papa Honorije III. potvrdio je osnutak Reda propovjednika 22. prosinca 1216. godine. Dominik je umro u Bologni 6. kolovoza 1221. Trinaest godina kasnije, 1234., papa Grgur IX. proglasio ga je svetim. Grob mu je u Bologni, a spomen mu se slavi 8. kolovoza.
 
U dugoj povijesti dominikanci su Crkvi dali četiri pape, osamdesetak kardinala, tristotinjak svetaca i blaženika. U Redu je danas više od šest tisuća članova na svim kontinentima. U Dominikanskoj obitelji još je 40-tak tisuća redovnica apostolskog života aktivnih u svim segmentima društva, oko 4 tisuće redovnica kontemplativnog života u više od 300 samostana, te na stotine tisuća članova laičkih bratstava sv. Dominika i članova dominikanskog pokreta mladih.

Najpoznatiji su dominikanci zaštitnik prirodoslovaca sv. Albert Veliki, naučitelj Crkve sv. Toma Akvinski, sv. Katarina Sijenska, sv. Vinko Fererski, Jeronim Savonarola, zaštitnik umjetnika Beato Angelico. Slavno olimpijsko geslo „Brže, više, jače“ skovao je francuski dominikanac Henri Didon, začetnik obnove Olimpijskih igara.
 
U osamstoljetnoj povijesti Red je dao iznimne doprinose hrvatskom društvu, kulturi i znanosti.

Hrvatska dominikanska provincija danas ima 13 samostana: od toga je deset samostana u Hrvatskoj (po dva u Dubrovniku i Zagrebu) te jedan u Bosni i Hercegovini (Klopče kod Zenice) i dva samostana s dvije župe u Sloveniji (Žalec i Petrovče). Provincija ima osamdesetak redovnika, od kojih jedanaestorica djeluju izvan granica Provincije diljem svijeta.

Uz samostane djeluje osam župa, nekoliko zborova mladih, četiri muzeja (Dubrovnik, Bol, Stari Grad i Trogir), dominikanci objavljuju nekoliko časopisa. Svaki samostan ima knjižnicu. Najveća je u zagrebačkom samostanu Kraljice svete krunice, a knjižnica splitskoga samostana čuva djela koja joj je oporučno ostavio otac hrvatske književnosti Marko Marulić.

Knjižnica dubrovačkoga samostana najvrjednija je srednjovjekovna knjižnica u Hrvatskoj s 94 srednjovjekovna kodeksa i 249 inkunabula. Iz dominikanskoga je reda i dvoje blaženika: bl. Augustin Kažotić i bl. Ozana Kotorska, zaštitnica ekumenizma.
 
Dominikansku obitelj u Hrvatskoj osim članova muške grane u Hrvatskoj dominikanskoj provinciji čine sestre dominikanke Kongregacije svetih anđela čuvara te više dominikanskih laičkih bratstava.