Zagrebačka nadbiskupija

 

POČETAK JUBILEJA MILOSRĐA

       Draga subraćo svećenici, redovnici i redovnice!

       Papa Franjo obradovao nas je viješću da ćemo moći biti dionici Svete godine milosrđa. To je izvanredni jubilej koji će započeti na svetkovinu Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca 2015. godine. Na taj će dan Sveti Otac na bazilici sv. Petra u Vatikanu otvoriti Sveta vrata, Vrata milosrđa.
       Na Treću nedjelju došašća, 13. prosinca, Vrata milosrđa će, po Papinoj želji, biti otvorena u partikularnim Crkvama posebnim obredom i slavljima u katedralama diljem svijeta. Te će nedjelje i u našoj zagrebačkoj prvostolnici biti otvaranje Jubileja milosrđa. U zajedništvu s pomoćnim biskupima i našim prezbiterijem predvodit ću obred otvaranja Vrata milosrđa i euharistijsko slavlje, s početkom u 10 sati.
       To je slavlje oblikovano kao postajno slavlje. Na početku ćemo se okupiti u vanjskom atriju Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa, gdje će biti postajna liturgija. Iz Bogoslovije ćemo se procesijski uputiti prema ulazu u katedralu, gdje će biti sam obred otvaranja Vrata, nakon kojega ćemo proslaviti euharistiju, s posebnim naglaskom na spomen krštenja.
       Molim vas da s tim slavljem upoznate vjernike te ih pozovete na slavlje u katedralu. I sve vas pozivam da se, prema pastoralnim mogućnostima, odazovete u zajedništvo toga znakovitog početka Jubileja.
       Uz našu prvostolnicu, koja u cjelokupnome životu Nadbiskupije ima središnje mjesto, odredio sam da tijekom Jubileja milosrđa posebno jubilejsko značenje imaju još tri crkve: 1. Nacionalno marijanska svetište Majke BožjeBistričke u Mariji Bistrici; 2. Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu; 3. župna crkva Presvetoga Trojstva uKrašiću, te svaka župna crkva u Zagrebačkoj nadbiskupiji na dan proslave zaštitnika župe.
       U tim će crkvama početak Jubileja biti proslavljen na Četvrtu nedjelju došašća, 20. prosinca 2015. godine, a slavlja će predvoditi pomoćni biskupi i to prema sljedećemu rasporedu: mons. Valentin Pozaić u Mariji Bistrici; mons. Ivan Šaško u Karlovcu te mons. Mijo Gorski u Krašiću. I za ta vas slavlja molim da pozovete vjernike pojedinih područja da se na njih odazovu, a i svećenici, prema mogućnostima, neka se pridruže u koncelebraciju.
       Osim Svetih vrata, tradicionalna su jubilejska obilježja hodočašća i oprost. Željeli bismo da i ovaj Jubilej živi darove hodočašća i oprosta. Zato sve vas pozivam da na razini dekanata organizirate jubilejska hodočašća, to jest da se svećenici, a osobito župnici u dekanatu, dogovore u koju će crkvu tijekom Jubileja povesti na hodočašće svoje vjernike. O tome će trebati pravovremeno obavijestiti rektorat katedrale, odnosno rektore svetišta i župnika naznačenih jubilejskih crkava.

       Iz riznice duhovnih dobara Crkve u Jubileju posebno mjesto ima oprost koji se odnosi na vremenitu kaznu. Budući da je u Jubileju riječ o nastojanju oko svetosti i čistoće duše, na tome je putu od velike koristi dar oprosta što ga Crkva, snagom koju joj je dao Krist, pruža svima koji ispune tražene uvjete. Upoznajte vjernike s tim darom i objasnite im važnost, kao i uvjete primanja oprosta. »Živjeti oprost u Svetoj godini znači pristupiti Očevu milosrđu sa sigurnošću da se njegovo oproštenje proteže na sav vjernikov život« (Papa Franjo, Lice milosrđa, br. 22).
       Potpuni oprost vremenite kazne za grijehe može se odnositi na vlastite grijehe, ali i na duše pokojnih. Da bi se primio oprost, Crkva upozorava da je potrebno: 1. ispovjediti se; 2. pričestiti se; 3. izmoliti molitve na nakanu Svetoga Oca prigodom hodočašća u jubilejsku crkvu. To mogu biti molitve: Vjerovanje, Oče naš, Zdravo Marijo (ili drugi marijanski zazivi) Slava Ocu. Potaknite vjernike da čine tjelesna i duhovna djela milosrđa, odnosno da budu karitativno zauzeti.
       Oni vjernici koji zbog bolesti ili nekih drugih ozbiljnih razloga ne mogu izaći iz kuće mogu primiti potpuni oprost, ako - sjedinjeni u duhu i u mislima s vjernicima na dotičnim mjestima, naročito onda kada se putem sredstava društvenoga komuniciranja prenose liturgijska slavlja iz neke jubilejske crkve - izmole Oče naš, Vjerovanje ili neku drugu molitvu, prikazujući svoje trpljenje i teškoće na nakane koje su za Crkvu posebno važne u Svetoj godini milosrđa.
       Sve vas, subraća svećenici, posebno pozivam da u svome služenju i sami budete svjesni koliko je nama potrebno milosrđe, te da s tim raspoloženjem budete neumorni donositelji i širitelji milosrđa u susretu s ljudima. Osobito pak budite revni službenici sakramenta pomirenja, kako bi ljudi po nama lakše susreli Lice milosrdnoga Oca. I ovim vas putem pozivam da u svojim župama jasno naznačite kada i gdje se vjernici mogu redovito ispovjediti.
       Želim vam blagoslovljene dane došašća, vremena koje je lijepa prigoda za prepoznavanje milosrdnoga Boga koji nam dolazi ususret, te na sve vas zazivljem zagovor Presvete Bogorodice Marije, svetog Josipa i blaženog Alojzija Stepinca.
       Sve pozdravljam u Gospodinu.