Zagrebačka nadbiskupija

1. Na početku ovog izvanrednog plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije, srdačno vas pozdravljam. Pozdrav, također, upućujem generalnom tajniku i glasnogovorniku. Izražavam iskrenu radost što smo se okupili kako bismo zajednički promišljali o našem poslanju i daljnjim koracima u službi Crkve i naroda Božjega.
 
2. Iskustvo prve etape XVI. Biskupske sinode, koja temom o sinodalnosti kao i načinom svoga odvijanja aktualizira procese rasuđivanja u koje je uključen cijeli Božji narod, iskustvo je Crkve koja izražava spremnost čuti glas Duha koji joj govori dok u njoj pokreće različite oblike karizmi i služenja. I sami se, u zajedničkom hodu, kako u svojim mjesnim Crkvama, tako i na razini HBK, na različite načine otvaramo procesima sinodalnog slušanja i rasuđivanja.

Sukladnosti, a osobito otvorena pitanja i prijedlozi koje donosi Sažeto izvješće prvog zasjedanja Sinode svjedoče da proces razlučivanja u mnogim važnim segmentima života Crkve još uvijek nije dovršen te stoga niti ne može rezultirati zaključcima koji bi utjecali na važna doktrinarna i/ili disciplinska pitanja. Bilo bi nepravedno ustvrditi da ova Biskupska sinoda donosi nešto radikalno novoga i to iz dva razloga. Prvi se tiče sastava sinode, a drugi službe i uloge biskupa na sinodi. Činjenica da su u Sinodi o sinodalnosti sudjelovali i laici, muškarci i žene, ne mijenja njezin biskupski karakter i to stoga što on ne ovisi isključivo o sastavu članova među kojima su i do sada bile osobe bez biskupskoga Reda, nego ovisi o pravnoj konfiguraciji koju mu daje Zakonik, odnosno apostolska konstitucija Episcopalis communio. Jednako tako, svaki biskup u sinodskoj auli predstavlja svoju Crkvu, narod Božji koji mu je povjeren te je vjerno vršenje njegove redovite službe prema nauku i smjernicama Drugog vatikanskog sabora najveće jamstvo i najučinkovitije sredstvo provedbe načela sinodalnosti. 

U želji da se čuju glasovi svih, možda su se u ovoj Sinodi najmanje čuli glasovi biskupa. Ne bi se zbog toga smjelo zaboraviti na krizu koju u mnogim Crkvama doživljava upravo služba biskupa, čime se dovodi u krizu i upravljanje partikularnim Crkvama u kojima i od kojih opstoji jedna i jedina Katolička Crkva.

Vjerujem da smo svjesni da se željeno i nadasve korisno otvaranje prostora sudjelovanju laika, muškaraca i žena, savjetodavnim i odlučujućim tijelima upravljanja Crkvom nikada ne bi smjelo pretvoriti u upravljanje na ljudski način, onako kako se upravlja ljudskim zajednicama i društvima. Od toga bi najmanje koristi i duhovnih plodova imali sami vjernici.
 
3. Draga braćo biskupi, sada se nalazimo između dvije etape Sinode o sinodalnosti. S radošću i posvećenim radom, uz molitvenu zauzetost, nastavljamo naš sinodalni hod, odazivajući se pozivu pape Franje da istražimo načine kako naša Crkva može biti sinodalna u poslanju, poštujući biblijsku Objavu, povijesnu Tradiciju i Crkveno učiteljstvo. Sinodalni hod prožeo je naše mjesne Crkve i nastavio se na partikularne sinode. Kao pastiri potaknuli smo svećenike, vjernike i sinodalna povjerenstva na aktivno sudjelovanje.

Cilj našeg hoda je živjeti crkvenost i odgovoriti na izazove današnjice kršćanskim identitetom. Sinodalne inicijative su se očitovale organizacijski, praktično i dijaloški. Primjeri dobre prakse uključuju sinodalne susrete različitih crkvenih skupina.

Na temelju Sažetog izvješća mjesne su Crkve prepoznale ključne poticaje i pokrenule inicijative za uključivanje u sinodalni hod. Prikupili smo priloge i sažetke koji su nastali iz sinodalnih susreta i inicijativa te sastavili sažetak zaključaka i perspektiva.

Prošlog mjeseca, nakon što su biskupije dostavile svoje sažetke tajništvu Hrvatske biskupske konferencije, pristigli materijali su sažeti i posloženi prema primljenim uputama. U Sažetak su u nekim segmentima uključeni i zaključci i inicijative nedavno održanih biskupijskih sinoda. Glavne naglaske sinodalnog procesa u Hrvatskoj poslali smo mjerodavnom dikasteriju pod naslovom "Sažetak Hrvatske biskupske konferencije za Sinodu o sinodalnosti 2021.-2024.", usmjeravajući naš hod prema listopadu 2024.
 
4. Na ovom Izvanrednom zajedanju posebnu pažnju posvetit ćemo preliminarnim pitanjima vezanim za uređenje novog Statuta Hrvatskoga Caritasa.

Poseban naglasak stavit će se na deklaraciju Dikasterija za nauk vjere "Dignitas infinita", od 8. travnja 2024., koja govori o temeljnim načelima kršćanske antropologije i neprocjenjivom dostojanstvu svake ljudske osobe.

Raspravljat ćemo o mogućem preustroju ureda i ustanova unutar Hrvatske biskupske konferencije s ciljem povećanja učinkovitosti i bolje usklađenosti s našim pastoralnim potrebama.

Osim toga, raspravljat ćemo o nastupima crkvenih osoba u medijima te o strategijama za poboljšanje komunikacije i javnog predstavljanja crkvenih stavova i aktivnosti.

Želim ugodno i plodno druženje na ovom izvanrednom zasjedanju HBK.