U novome broju Glasa Koncila pročitajte...
Fotografijom koja prikazuje kardinala Josipa Bozanića kako na Bleiburškom polju predvodi molitvu velikoga mnoštva za žrtve bleiburške tragedije otvara se čitateljima novi broj Glasa Koncila, 21. u tekućoj godini, koji je izišao na 40 stranica s nadnevkom nedjelje 24. svibnja.
Osim izvještaja o bleiburškoj komemoraciji koji započinje na naslovnici, a u nastavku donosi i izjave trojice sudionika skupa, Glas Koncila na 3. stranici prenosi cjelovitu propovijed kardinala Bozanića. Upravo je u kardinalovoj propovijedi Glas Koncila pronašao poruku koju je istaknuo u naslovu na naslovnici: "Opraštamo i tražimo oprost - to je put obnove hrvatskoga zajedništva".
U naslovu kardinalove propovijedi na 3. stranici istaknuta je pak poruka da je "potreban odmak i otklon od ideologija dvadesetoga stoljeća". A tu su i riječi: "Dok je 1945. godine za zemlje zapadne Europe nastupilo oslobođenje od totalitarističkih ideologija zla, u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama srednje i istočne Europe, došlo je do zamjene jednoga režima drugim, jedne totalitarističke vlasti drugom, dotadašnji nacifašizam zamijenio je komunizam."
"Očitovan nepokoriv duh" - tim je riječima naslovljen komentar urednika Glasa Koncila mons. Ivana Miklenića koji je povod za svoje promišljanje također pronašao u bleiburškoj komemoraciji. Svoj tekst mons. Miklenić započinje pozivom kardinala Bozanića da se "otvorimo budućnosti" te da put obnove započinje opraštanjem i traženjem oprosta. Urednik ističe važnost činjenice da je, nakon drugačijeg odnosa nositelja vlasti, "formalno najviša državnička funkcija, koja ima autoritet i legitimitet neposrednih izbora, bila pokrovitelj nad tom komemoracijom". U činjenici da je do sada u Bleiburgu bilo najviše ljudi urednik vidi "znak da popuštaju spone straha".
"Duh zajedništva koji se osjetio na Bleiburškom polju ove godine, kao i poruke koje su na toj komemoraciji izrečene, postaju znak koji obvezuje i političare i medije i opću javnost i prekretnička točka nakon koje više nikada ne će biti moguć povratak u smišljene komunističke obmane; taj duh je nepokoriv i usprkos svim zaprjekama taj duh će odnijeti konačnu pobjedu", piše između ostaloga u komentaru urednik Miklenić.
Bleiburška komemoracija, kao povod za prisjećanje na cjelokupnu tragediju koja se je događala u Hrvatskoj nakon završetka Drugoga svjetskoga rata, potaknula je udrugu "Hrvatski križni put" na organizaciju okrugloga stola u Zagrebu, na kojemu su sudjelovali domaći (dr. Ivo Banac, dr. Ivan Šerc, biskup Vlado Košić, dr. Zlatko Hasanbegović) i strani (grof Nikolaj Tolstoj iz Londona i dr. Jože Dežman iz Ljubljane) predavači, a Glas Koncila je o skupu donio iscrpni izvještaj. Za razliku od Hrvatske, u BiH ima više povjerenstava koje se bave istraživanjem još uvijek neistraženih grobišta sa žrtvama iz spomenutog razdoblja, a jedno od njih prikazano je u novome broju Glasa Koncila.
Nadalje, tjednik donosi prvi dio novoga povijesnoga feljtona koji govori o bleiburškoj tragediji i križnim putovima. Autor feljtona je dr. Anđelko Mijatović.
Osim događanja vezanih uz Bleiburg, od izvještaja o događanjima u Crkvi u Hrvatskoj koje donosi Glas Koncila ističe se onaj o predstavljanju financijskoga izvještaja Dubrovačke biskupije, o održavanju Teološkoga dana ("Dies theologicus") na KBF-u u Zagrebu kojemu je tema bila sinodalnost, kao i o danu KBF-a u Splitu. U Palači HAZU-a u Zagrebu održan je simpozij u povodu 300. obljetnice obrane Sinja - događaju iz kojega je izniklo štovanje Gospe Sinjske kao i glasovita Sinjska alka. Opširan izvještaj sa simpozija također je objavljen u Glasu Koncila.
U nedjelju 17. svibnja papa Franjo je u Vatikanu kanonizirao četiri nove svetice, redovnice Mariju Alfonsinu Danil Ghattas, Mariju od raspetoga Isusa Baouardy, Ivanu Emiliju (Jeanne Emilie) de Villeneuve i Adelaidu (Adelaide) Brando. Prve dvije svete redovnice su Palestinke, pa je događaju zajedno s brojnim kršćanima Arapima nazočio i palestinski predsjednik Mahmoud Abbas. Događaj, o kojemu se izvještaj može pročitati u novome broju, veliko je ohrabrenje za kršćane na čitavom Bliskom istoku, posebno u onim zemljama gdje su izloženi brutalnim progonima.
U redovitom intervjuu u novome broju Glasa Koncila progovara dugogodišnji sudac i odvjetnik, danas u mirovini, Božidar Jovanović. Sugovornik koji je u svojoj karijeri radio na nekim glasovitim slučajevima kao što su Labrador te ubojstva obitelji Zec i Brune Bušića, govori o aktualnom stanju u sudstvu i o (ne)vladavini prava u Hrvatskoj, o često složenim problemima koje u konačnici na svojoj koži osjećaju hrvatski građani.
Reportaža u novome broju čitatelje vodi u Vrbnik na otoku Krku, u župu Uznesenja Blažene Djevice Marije. Dok je tekući broj odlazio u tiskaru, zagrebačkim su se ulicama prolamali zvuci "norijade". A mladi suradnici Glasa Koncila su, u rubrici "Mladi mladima", potaknuti završetkom jednoga razdoblja u životu maturanata i početkom novoga, priredili za svoje vršnjake niz promišljanja o zrelosti.
U rubrici posvećenoj Godini posvećenoga života predstavio se je, u tekstu pod naslovom "Tko će naslijediti toga mladića", isusovac o. Stjepan Fridl, javnosti zacijelo najpoznatiji kao glavni urednik Radio Marije. Kad je riječ o doprinosu redovništva općemu dobru, napose kulturi i znanosti, Glas Koncila u novome broju donosi kraću reportažu iz franjevačkoga Malakološkoga muzeja u Makarskoj.
Novi broj nudi promišljanje u povodu 500. obljetnice rođenja Terezije Avilske, velike svetice i mističarke, prve žene u povijesti Crkve koja je proglašena crkvenom naučiteljicom. Prvi dio promišljanja bavi se fenomenom kršćanske mistike.
U "produženom" izdanju na 40 stranica našla je mjesto i rubrika "Drugačiji su među nama", koja ovoga puta predstavlja životni i duhovni put Ane Mandić iz Donje Vrbe pokraj Slavonskoga Broda. Zbog anomalije krvnih žila sugovornica mora živjeti u invalidskim kolicima. Za to je saznala s 14 godina. Ipak je Ana, koja je danas udovica, u duhu ostala stajati, zasnovati skladni brak...
Rubrika "Put u slobodu" govori o ovisnosti klađenja. Kao stručnjak za liječenje ovisnosti u prilogu se javlja dr. Zoran Zoričić, a o pronalasku puta iz ovisnosti klađenja u slobodu svjedoči Robert Tomić iz Posušja. (GK)
Osim izvještaja o bleiburškoj komemoraciji koji započinje na naslovnici, a u nastavku donosi i izjave trojice sudionika skupa, Glas Koncila na 3. stranici prenosi cjelovitu propovijed kardinala Bozanića. Upravo je u kardinalovoj propovijedi Glas Koncila pronašao poruku koju je istaknuo u naslovu na naslovnici: "Opraštamo i tražimo oprost - to je put obnove hrvatskoga zajedništva".
U naslovu kardinalove propovijedi na 3. stranici istaknuta je pak poruka da je "potreban odmak i otklon od ideologija dvadesetoga stoljeća". A tu su i riječi: "Dok je 1945. godine za zemlje zapadne Europe nastupilo oslobođenje od totalitarističkih ideologija zla, u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama srednje i istočne Europe, došlo je do zamjene jednoga režima drugim, jedne totalitarističke vlasti drugom, dotadašnji nacifašizam zamijenio je komunizam."
"Očitovan nepokoriv duh" - tim je riječima naslovljen komentar urednika Glasa Koncila mons. Ivana Miklenića koji je povod za svoje promišljanje također pronašao u bleiburškoj komemoraciji. Svoj tekst mons. Miklenić započinje pozivom kardinala Bozanića da se "otvorimo budućnosti" te da put obnove započinje opraštanjem i traženjem oprosta. Urednik ističe važnost činjenice da je, nakon drugačijeg odnosa nositelja vlasti, "formalno najviša državnička funkcija, koja ima autoritet i legitimitet neposrednih izbora, bila pokrovitelj nad tom komemoracijom". U činjenici da je do sada u Bleiburgu bilo najviše ljudi urednik vidi "znak da popuštaju spone straha".
"Duh zajedništva koji se osjetio na Bleiburškom polju ove godine, kao i poruke koje su na toj komemoraciji izrečene, postaju znak koji obvezuje i političare i medije i opću javnost i prekretnička točka nakon koje više nikada ne će biti moguć povratak u smišljene komunističke obmane; taj duh je nepokoriv i usprkos svim zaprjekama taj duh će odnijeti konačnu pobjedu", piše između ostaloga u komentaru urednik Miklenić.
Bleiburška komemoracija, kao povod za prisjećanje na cjelokupnu tragediju koja se je događala u Hrvatskoj nakon završetka Drugoga svjetskoga rata, potaknula je udrugu "Hrvatski križni put" na organizaciju okrugloga stola u Zagrebu, na kojemu su sudjelovali domaći (dr. Ivo Banac, dr. Ivan Šerc, biskup Vlado Košić, dr. Zlatko Hasanbegović) i strani (grof Nikolaj Tolstoj iz Londona i dr. Jože Dežman iz Ljubljane) predavači, a Glas Koncila je o skupu donio iscrpni izvještaj. Za razliku od Hrvatske, u BiH ima više povjerenstava koje se bave istraživanjem još uvijek neistraženih grobišta sa žrtvama iz spomenutog razdoblja, a jedno od njih prikazano je u novome broju Glasa Koncila.
Nadalje, tjednik donosi prvi dio novoga povijesnoga feljtona koji govori o bleiburškoj tragediji i križnim putovima. Autor feljtona je dr. Anđelko Mijatović.
Osim događanja vezanih uz Bleiburg, od izvještaja o događanjima u Crkvi u Hrvatskoj koje donosi Glas Koncila ističe se onaj o predstavljanju financijskoga izvještaja Dubrovačke biskupije, o održavanju Teološkoga dana ("Dies theologicus") na KBF-u u Zagrebu kojemu je tema bila sinodalnost, kao i o danu KBF-a u Splitu. U Palači HAZU-a u Zagrebu održan je simpozij u povodu 300. obljetnice obrane Sinja - događaju iz kojega je izniklo štovanje Gospe Sinjske kao i glasovita Sinjska alka. Opširan izvještaj sa simpozija također je objavljen u Glasu Koncila.
U nedjelju 17. svibnja papa Franjo je u Vatikanu kanonizirao četiri nove svetice, redovnice Mariju Alfonsinu Danil Ghattas, Mariju od raspetoga Isusa Baouardy, Ivanu Emiliju (Jeanne Emilie) de Villeneuve i Adelaidu (Adelaide) Brando. Prve dvije svete redovnice su Palestinke, pa je događaju zajedno s brojnim kršćanima Arapima nazočio i palestinski predsjednik Mahmoud Abbas. Događaj, o kojemu se izvještaj može pročitati u novome broju, veliko je ohrabrenje za kršćane na čitavom Bliskom istoku, posebno u onim zemljama gdje su izloženi brutalnim progonima.
U redovitom intervjuu u novome broju Glasa Koncila progovara dugogodišnji sudac i odvjetnik, danas u mirovini, Božidar Jovanović. Sugovornik koji je u svojoj karijeri radio na nekim glasovitim slučajevima kao što su Labrador te ubojstva obitelji Zec i Brune Bušića, govori o aktualnom stanju u sudstvu i o (ne)vladavini prava u Hrvatskoj, o često složenim problemima koje u konačnici na svojoj koži osjećaju hrvatski građani.
Reportaža u novome broju čitatelje vodi u Vrbnik na otoku Krku, u župu Uznesenja Blažene Djevice Marije. Dok je tekući broj odlazio u tiskaru, zagrebačkim su se ulicama prolamali zvuci "norijade". A mladi suradnici Glasa Koncila su, u rubrici "Mladi mladima", potaknuti završetkom jednoga razdoblja u životu maturanata i početkom novoga, priredili za svoje vršnjake niz promišljanja o zrelosti.
U rubrici posvećenoj Godini posvećenoga života predstavio se je, u tekstu pod naslovom "Tko će naslijediti toga mladića", isusovac o. Stjepan Fridl, javnosti zacijelo najpoznatiji kao glavni urednik Radio Marije. Kad je riječ o doprinosu redovništva općemu dobru, napose kulturi i znanosti, Glas Koncila u novome broju donosi kraću reportažu iz franjevačkoga Malakološkoga muzeja u Makarskoj.
Novi broj nudi promišljanje u povodu 500. obljetnice rođenja Terezije Avilske, velike svetice i mističarke, prve žene u povijesti Crkve koja je proglašena crkvenom naučiteljicom. Prvi dio promišljanja bavi se fenomenom kršćanske mistike.
U "produženom" izdanju na 40 stranica našla je mjesto i rubrika "Drugačiji su među nama", koja ovoga puta predstavlja životni i duhovni put Ane Mandić iz Donje Vrbe pokraj Slavonskoga Broda. Zbog anomalije krvnih žila sugovornica mora živjeti u invalidskim kolicima. Za to je saznala s 14 godina. Ipak je Ana, koja je danas udovica, u duhu ostala stajati, zasnovati skladni brak...
Rubrika "Put u slobodu" govori o ovisnosti klađenja. Kao stručnjak za liječenje ovisnosti u prilogu se javlja dr. Zoran Zoričić, a o pronalasku puta iz ovisnosti klađenja u slobodu svjedoči Robert Tomić iz Posušja. (GK)